Wikipedia:Naš odgovor kritičarima

---Sidenote START---

„Jedan narod može izgubiti moć i gospodstvo; slava njegova oružja može isplaviti, bajrak pod kojim je vojevao može postati plijenom neprijatelja, njegova prava i pravice mogu se pretvoriti u mrtva slova - kratko rečeno: jedan narod može doživiti pravi politički, socialni i ekonomski fiasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade nešto, što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine, koje mi zovemo literaturom. U tome carstvu ni sila, ni slučaj, dapače ni zub vremena ne može pomračiti umne stečevine naroda, koje je privrijedio, kad je pobijedio barbarstvo i neznanje. Taj triumf ostaje na vijeke, jer je on amanet budućih naraštaja i vremena.“ Safvet-beg Bašagić

Ovaj članak pokušava da odgovori na kritična pitanja i skeptične osvrte, koji bivaju upućeni na račun projekta Wikipedia. Obratite pažnju i na detaljniju englesku verziju ovog članka.

Kada svako može mijenjati sve, onda svako može raditi i svakojake gluposti

U principu da, ali dotično zavisi od veličine jednog projekta. Razvojem projekta i rastom broja korisnika praktično se obezbjeđuje da očite gluposti bivaju odstranjene. U jednu od važnijih alatki jednog Wikipedijanca spada i spisak nedavnih izmjena na kojoj bivaju protokolisane sve izmjene jednog članka. Posebne liste za posmatranje daju korisnicima mogućnost da članke, koji ga posebno interesuju ili koji su veoma podložni vandalizmu (prim.: Bosanski jezik, Bošnjaci, itd....), drži pod prismotrom.

Time je praktično obezbjeđeno da očite ludorije (vandalizam) odmah bivaju primjećene. MediaWiki softver pri jednoj izmjeni članka ne briše njegovu stariju verziju, tj. dotična biva zadržana u historiji članka. Na taj način već sa dva poteza mišom dotični vandalizam biva ispravljen, odnosno u slučaju ponavljanja prekršitelju može biti zabranjen pristup.

Zašto bih ja kao naučnik učestvovao na Wikipediji?

Zašto bih ja kao naučnik učestvovao na Wikipediji, kada svaki pametnjaković koji naiđe može mijenjati i unakažavati moje članke?

Ova bojazan je opravdana, jer, teoretski, vandal bi mogao unakaziti jedan dobar članak i mi ne želimo negirati da se dotično povremeno i dešava. Pošto pak svaka, a pogotovo anonimna izmjena jednog članka biva posmatrana i ocjenjena od strane nekolicine osoba (Wikipedijanaca), već za kratko vrijeme se nađe neko ko povrati dotične izmjene. Starije verzije nisu izgubljene u nepovrat već svaka izmjena biva memorisana i može veoma lahko biti vraćena.

Ukoliko imate vlastiti korisnički račun, imate mogućnost da vlastite članke stavite pod prismotru i tako pratite da li neko mijenja vaš članak.

Ukoliko pak nemate dovoljno vremena da redovno pratite Wikipediju zamolite jednostavno jednog našeg čestog posjetioca da baci oko i na vaše članke.

Na koji način biva obuzdavano laičko poluznanje?

Ali šta spriječava osobe sa laičkim poluznanjem da dotično ovdje šire?

Dotično mogu spriječiti samo oni koji to znaju bolje, možda Vi? Wikipedia se zasniva na tome da svako zna procijeniti da je drugi nešto bolje odradio i da dotičnom prepusti primat. Začuđujuće je da taj princip do sada veoma dobro radi. U Wikipediji je jednostavno bolje neprijatelj dobrog!

Šta uopće imaju da traže laici pri izradi jedne enciklopedije?

Šta uopće imaju da traže laici pri izradi jedne enciklopedije? Za dotično su potrebni naučnici!

Wikipedia ovdje slijedi jedan drugi pristup. Mi zastupamo mišljenje da mnogi ljudi posjeduju znanje koje zaslužuje da bude uvršteno u jednu enciklopediju. Dosadašnje enciklopedije su zbog ekonomičnosti primorane da ograniče svoj sadržaj i obim. Wikipedia pak ne poznaje dotična ograničenja. To ne znači da je kod nas dozvoljeno sve pisati (vidi takođe Šta nije Wikipedia), ali zašto primjera radi izključiti solidno napisane i seriozne članke o pojedinim bosanskim selima? Pri tome je učitelj tamošnje škole, koji u okviru hobija istražuje historiju svoga zavičaja, možda bolje upućen od historičara koji dotično selo poznaje samo kao privremeno boravište osmanskih jedinica.

Wikipediji su neophodni obojica: naučnik koji piše odlične članke na temu svoje spezijalizacije i angažovani amater koji sa puno ljubavi prema detaljima pokriva područja rada koja ne traže naučno obrazovanje.

S izradom jedne enciklopedije su također povezani i poslovi koji nisu direktno vezani sa tim da dodaju i proširuju znanje. Banalni primjeri toga su npr. ispravka pravopisa i podjela dugih članaka na podnaslove. Malo obuhvatnije je organizacija članaka u kategorije u sažimanje dupliranih informacija. Dotični poslovi bivaju često i rado preuzeti od laika koji na tematiku kojim se bave članci nemaju ništa drugo pridodati.

Kod bosanske Wikipedije pogotovo treba uzeti u obzir da je ogroman broj članaka produkt ne vlastitog istraživanja već rezultat prijevoda sa drugih jezika.

Naučnici sa potpuno suprotstavljenim tačkama gledišta

Među naučnicima postoje i potpuno suprotna stanovišta na jednu temu. Čak i ako amateri moj članak ostave na miru, može se desiti da neko moje članke preuredi po drugim metodskim i teoretskim postavkama tako da oni dobiju potpuno drugi izraz od onoga na koji sam ja prvobitno mislio.

Wikipedia se drži dalje od toga da donosi odluke koje su izjave ispravane i istinite. Mi se osjećamo zaduženim da zadržimo neutralnu tačku stanovišta. Kontroverze trebaju biti iznesene i svako važno stanovište zajedno sa argumentima, koji se sa njime vežu, navedeno. Ukoliko se zastupnici različitih stavova ne mogu složiti oko jednog članka, moraju se dogovoriti na jedan kompromis. Nijedna strana nema ekskluzivno pravo na ispravnost.

Pogotovo na engleskoj Wikipediji su mnogi dobri članci proizišli upravo iz jednog procesa dijaloga različitih političkih, religioznih i društvenih ubijeđenja.

Kako mogu imati povjerenja u jedan članak?

Kako mogu imati povjerenja u jedan članak čiji mi je autor potpuno nepoznat? Kako da znam da članak ne predstavlja potpuno iskrivljen pogled na temu?

Svakako da se i greške mogu uvući u članak, ali iskustvo je pokazalo da tekstovi koji bivaju posmatrani i po potrebi dorađivani od mnogo osoba u pretežnom broju slučajeva imaju manje grešaka nego oni koji bivaju obrađivani od strane jedne male redakcije. Tako npr. mnoge leksike jedna drugoj kontriraju. U osnovi bi se svakako trebali informisati na više izvora. Ukoliko pak primjetite neke greške osjećajte se pozvanim da se priključite i ispravite dotične.