Wikipedia:Kreiranje članaka/Traženi članci/Arhiva 1

FERDINAND TENIS

Članak

Jedan od značajnijih njemačkih socijalnih mislilaca,djelom „Zajednica i društvo“ stekao svjetsku slavu. Izvršio je klasifikaciju sociologije u 3 discipline: 1. Čista ili teorijska sociologija 2. Primijenjena 3. Empirijska sociologija ili sociografija

Bitne tačke Tenisove sociološke koncepcije su: 1. Svi društveni odnosi proizvod su ljudske volje.Postoje samo kao društvene činjenice preko volje pojedinaca za udruživanjem

2. Volja po svom karakteru je raznovrsna: neka grupa ili odnos mogu se formirati radi ostvarenja zajedničkog cilja ili zbog toga što se usljed osjećanja simpatije prema partneru smatra da je odnos vrijedan sam po sebi (prijateljstvo).Ove vrste volje Tenis definiše kao ORGANSKU i RACIONALNU. Organska označava svaki proces htijenja koji proističe iz temperamenta i karaktera pojedinca,bez obzira na to da li mu je porijeklo u naklonosti,običaju ili ubjeđenju.

3. Iz navedenog slijedi da organska volja nije nužno iracionalna.Čak se mogu razlikovati i stepeni njene racionalnosti,počev od onih gdje instiktivna simpatija biološki srodnih pojedinaca određuje njihovu volju.

Društveni odnosi su za Tenisa uvijek čisto mentalne prirode.

a) Čista ili teorijska sociologija U odnosu na zajednicu Tenis društvo klasificira na: 1. Društvene odnose 2. Društvene skupine 3. Društvene korporacije

Društveni odnos potiče od psihičke veze,psihičkog odnosa ukoliko su iz njega izvedena izvjesna zajednička i uzajamna prava i dužnosti učesnika (npr.ljubav i brak) Kompleks društvenih odnosa između više od 2 lica naziva se SOCIJALNI KRUG, a to je veza između društvenog odnosa i društvene skupine.

Društvene skupine predstavljaju takve prirodne ili psihološke skupine koje udruženi pojedinci priznaju, za koje su dali svoj pristanak u kontinuitetu (npr.narod)

Korporacije-društvena tijela razlikuju se od prethodne 2 kategorije jer imaju svoju organizaciju gdje određene ličnosti vrše određene funkcije.Najznačajnija korporacija je država.

DRUŠTVENU NORMU Tenis definiše kao skup naređenja i zabrana opće važnosti u društvenoj zajednici kojima se reguliše ponašanje pojedinaca jednih prema drugim unutar i van te zajednice. Vrijednost ovim pravilima daje pristanak (izričit ili prećutan) samih pojedinaca.Tenis razlikuje 3 kategorije normi: poredak,zakon i moral

-Poredak je najopćiji kompleks normi zasnovan na saglasnosti ili konvenciji. -Zakon je kompleks normi čiji se smisao tumači i primjenjuje sudskom odlukom.Stvara se bilo običajem (više organskih volja),bilo formalnim i svjesnim (racionalna volja) zakonodavstvom. -Moral je kompleks normi za koje se pretpostavlja da ih tumači imaginarni sudija (bog ili savjest) Moralne norme sankcionisane su religijom ili javnim mnijenjem. Prema Tenisovoj političkoj opciji,ukoliko je rezultat demokratskog zakonodavnog postupka, pravo predstavlja odraz javnog mnijenja.

b) Primijenjena ili posebna sociologija Ukazujući da u toku društvene evolucije društvene skupine,stavovi,norme prvenstveno potiču iz trgovine,moderne države i nauke,Tenis se opredjeljuje za ekonomsko tumačenje historije ili kako sam kaže „realističko tumačenje društvene evolucije“.U ekonomskom tumačenju historije nije potcijenio ni značaj ideologije u društvenom životu.Tenis smatra da u društvu značaj imaju samo one ideje koje bez obzira na svoju „ispravnost“ izražavaju stvarni ili pretpostavljeni interes vodećih društvenih grupa.

c) Empirijska sociologija Teni je pod empirijskom sociologijom podrazumjevao rezultate konkretnih istraživanja određenih socijalnih fenomena.U svojim empirijskim istraživanjima izradio je vlastiti metod korelacija,što je njegov osoben doprinos empirijskoj sociologiji.


Reference

Sociologija Prof.dr.Fuad Saltaga internet

Dsamir 16:49, 14 februar 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

   Smatram da bi ovaj članak trebalo postaviti, s tim da bi ga trebalo dopuniti sa kraćom biografijom. Također treba obratiti pažnju da na bs.wikiquote postoji citat o Ferdinand Tonnies (Ferdinand Tenis). -- Amer Zeherović Poruka 14:44, 28 februar 2007 (CET) [odgovori]

   Clanak je potrebno preurediti i postaviti pod naslovom Ferdinand Tönnies. --Elmir[demicx] 15:00, 28 februar 2007 (CET) [odgovori]

  Komentar: OK, ja ću večeras, kad dođem kući -- Amer Zeherović Poruka 16:17, 28 februar 2007 (CET) [odgovori]


   Prihvaćeno - Kreiran članak Ferdinand Tönnies -- Amer Zeherović Poruka 22:07, 2 mart 2007 (CET) [odgovori]

Berin Tuzlić

Biografija

Berin Tuzlić je rođen u Sarajevu Novembra 1969. Pohađao je industrijsko crtanje u Aviomehaničarskoj školi u Sarajevu. Kreativni direktor marketinške agencije Via Media.

Radovi: animacija

Markos

Spirlin Pulu

Super Bili

Sataraš: politička satira

Hero TV Man

Halt Disney Give Me Five

Radovi: reklamne kampanje

BH Telecom

FDS CODE / ONI ŠALJU SIGNALE

Reference

BH DANI

IJM

Via Media

Pixel

GASP


Sport bili 14:11, 28 februar 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

   Mislim da treba postaviti ovaj članak, ali također dodati i stub, jer nije završen. -- Amer Zeherović Poruka 14:44, 28 februar 2007 (CET) [odgovori]

   Osoba nije od posebnog znacaja da bi bila zastupljena na Wikipediji. --Elmir[demicx] 15:00, 28 februar 2007 (CET) [odgovori]


   Članak odbijen - zbog nedovoljnog značaja osobe za Wikipediju -- Amer Zeherović Poruka 22:07, 2 mart 2007 (CET) [odgovori]

Spelologija u Bosni i Hercegovini

Članak

Zanimljivi podaci o spelologiji u Bosni i Hercegovini O speleološkim objektima u BiH postoje podaci već iz doba Osmanske vladavine. Međeu prvima možemo spomenuti turskog putopisca Evliju Čelebiju,koji u naše krajeve dolazi oko 1600. godine. Uz svoj obilazak naših krajeva Čelebija je obilazio i mnoge naše pećine.U njegovim brojnim radovima ne nalazimo opise unutrašnjosti pećina nego opise okoline pećina. U jednom takvom njegovom opisu piše:" Iz pećina planine Ravna i planina Juk kaz(starog grada) izvire i na mlazove kulja jedno bistro vrelo hučeći tako jako da uši zagluhnu čovjeku koji to sluša. U mjesecu julu ono je hladno kao led." U daljem dijelu teksta se navodi veliki broj riba i 13 vodenica koje se nalaze na vodi niže izvora.Opisujući grad Jajce Ćelebija navodi pećine i podzemne hodnike koji se nalaze na jegoistočnoj strani grada koja sama nije bila opasane bedemom nego se tu izdižu stijene ispod kojih teče rijeka velika kao more.Dalje navodi da se podzemnim dvoranama u sedri može doći do samih katakombi i dalje. interesantan je njegov članak o Blagaju,u kojem kaže:" Nalazi se na obali rijeke Bune,koja izvire iz one poćine pod gredskom kapijom izbijajući kao sedmoglava aždaja. Iz velike pećine, što je pod onom liticom izvire rijeka sa velikom hukom. Na izvoru rijeke, pod pomenutom pećinom nalazi se veliki bazen s površinom otrilike kao dva gumna,kažu da mu niko nije mogao naći dna. U stijeni na kojoj leži tvrđava i koja se diže nad ovim bazenom poput brda Demavenda,ima mnogo surih orlova." Ćelebija u svojm radovima još navodi područje Popovog poljaza koje veli:"Na području Popovog polja ima preko hiljadu jama, ali u njima nema vode. Kad nastana mjesec juli i vode u cijelom kraju opadnu onda se iz ovih jama pojavi i provri voda. A kasnije, kada nabujaju pretvore ovo Popovo polje u jezero. Čovjek može sići u ove jame i šetati po njima. Mulamustafa Bašeskija poznati sarajevski hroničar spominje pećinu na Bendbaši. Vjetrenicu kao našu najdužu pećinu posjećivali su brojni istraživači. Prvi put se Vjetrenica spominje u litereturi davne 1873. godine,kada je u Petrogradu objavljena knjiga A.Hiljferdinga:Bosna, Hercegovina i Stara Srbija. Ovaj ruski istraživačobišao je Vjetrenicu 1858. godine te daje opise za prvih 100 do 120 m,odnosno za prve tri dvorane. Mihajlović je opisao Vjetrenicu do 600 m od ulaza i priložio plan pećine do 250 m, koji na odgovara stvarnom stanju u pećini. Vavrović je dao opis Vjetrenice do 700 m sa nacrtom, te navodi da ona nije bila nastanjena ljudima ni u praistorijsko doba ni docnije. Inžinjeri sarajevske željezničke direkcije su 1904. godine došli do Velikog jezera u Vjetrenici i uz opis snimili dio glavnog kanala i izradili plan tog dijela pećine. Značajna i opsežna istraživanja pećina u BiH vršili su A. Penck i A. Grund. A. Penck u svojm geomorfološkim studijama iz Hercegovine opisuje niz pećina kod nas, te daje karakteristike raznih kreških pojava u Hercegovini. A. Grund je proučavao kraška polja u BiH, među ostalima Nevesainjsko, Fatničko,Dabarsko, Buško, Bišće i druga, gdje je opisao niz kraških pojava. Grund je takođe vršio i hidrološka i geomorfološka istraživanja. Opširnim ispitivanjem pećina i ponora, kao i podzemne hidrografije u kršu bavio se Katzer. Veoma opsežna istraživanja pećine Vjetrenice, naročito njenog životinjskog svijeta, vršio je Karel Absolon(1877-1960),sa svojim prijateljima K. Požom i Al. Kralom. Pronašavši veoma bogatu faunu u ovoj pećini, Vjetrenica postaje čuvena i širom Evrope i svijeta. Istraživajući Vjetrenicu 3 godine Absolon je izbio u donji skriveni kanal sa Dubokim Jezerom koji se nalazi 2500 m od ulaza. Sam Absolon tada kaže za ovaj prolaz u skriveni glavni kanal da je najteži u istoriji ispitivanja podzemnog krša uopšte. Takođe kaže da je Vjatrenica jedna od najvećih pećina na Zemlji, dugačka po njegovim procjenama vjerovatno 15 do 20 km, a da se završava sifonom, da je stara podzemna otoka Popovog polja, stara Ombla. U to isto vrijeme i vrijeme početke 20. stoljeća mnogi naši i strani istraživaći bave se istraživanjem kraških fenomena. da nabrojimo najvažnije. Cvijić je obišao veliki dio krša u BiH i u svojim mnogobrojnim djelima spominje i niz pećina u Hercegovini. Njegova djela poslužila su kao temelj svim kasnijim istraživanjima krša. Dedijer Jevto se bavio hidrografskim studijima na kršu i u svojim djelima opisuje niz kraških pojava na kršu BiH. Mihajlo Radovanović pravi opsežnu studiju o morfologiji i hidrologiji Vjetrenice. Lazić Antonije opisuje niz ponora i estavela u Popovom polju kao i neke pećine Hercegovine. Simo Milojević je vršio sistematska speleološka ispitivanja Popovog polja i speleoloških objekata u tom području. Ispitao je veliki broj pećina i jama, oko 12 km dužine i vršio mnogobrojna ispitivanja podzemne hidrografije. Karlo Vilke i Nikola Janković su 1934. godine izvršili nivelmansko ispitivanje glavnog kanala Vjetrenice od otvora do Velikog jezera. Radivoj Simanović u svom djelu o škrapama u BiH navodi sve oblike koji se pojavljuju na kršu sa detaljnim opisom svih značajnih predjela. Dragutin Hirc opisuje nemali broj pećina, ponikva i snježnica na području Prenja i Treskavice. Vejsil Čurić u svojm radovima opsuje veliki broj pećine u BiH te se prvi obazire na velike štete u pećinama koje pričinjavaju nesavjesni posjetioci ovim podzemnim prirodnim ljepotama. Ivan Renđeo spominje neke neše pećine i jame. Lucijan Matulić redi veoma opsežan rad na pećinskoj fauni na području Trebinja i Dubrovnika te su se i mnogi inostrani speleolozi obraćali njemu radi podataka. Matukić ja istražio 200 pećina i ponora kroz 15 godina speleološkog rada, te je pronašao i nove vrste pećinske faune, koje po njemu nose ime.Naprimjer: Medora matulici, Anthroherpon luciani, Oligobothrus matulici,Trichoniskus matulici i dr.Sam Absolon je posvetio Matuliću svoje djelo o pećinama otoka Brača, koje je objavljeno u Brnu 1942. godine. značajno je Matulić od 1912. do 1914. godine sa nekim oduševljenim speleolozima osnovao klub istraživača pećina i ponora u Trebinju. klub se pojavom prvog svjetskog rata raspao. Jovan Hadži je pisao o pećinskoj fauni Vjetrenice te obradio pećinsku faunu dviju grupa, pseudoskorpia i opiliona. On je pronašao i dvije nove vrste i to Travunia vjetrenicae, Nelima troglodytes-Roew kao i Neobisinu vjetrenicae-Hadzi. Stanko Karaman takođe piše o Vjetrenici a koji je i sam pronašao neke nove vrste kao što su: Asellus hercegovinensis Karaman, Monolistra hercegovinensis Karaman, Niphargus orcinus vjetrenicensis Karaman, N.Zavalanus Karaman, Tiphlogammarus mrazeki hercegovinensis Karaman i dr. Buturović tekođe piše o fauni Vjetrenice gdje navodi 35 vrsta pećinskih životinja. Daneš oficir u Austrougarskoj vojsci je 1917. godine bio određen od Vojne Komande u Sarajevu da ispita pećine u Bosni.bilo je naređeno ispitivanje pećina u cijeloj monarhiji da bi se utvrdilo koliko de u njenim pećinama nalazi gline sa koštanim ostacima radi praktičnog iskorištavanja tog matarijala. Daneš navodi veliki broj pećina u kraškom dijelu Bosne. R. Studnička u članku "LJepote i zanimljivosti krša" navodi niz prirodnih ljepota i interesantnosti krša. Vlado Radenšek napisao je članak o zaštiti pećina koji se odnosi na sva pećine u Jugoslaviji. Radenšek piše takođe i jedan članak "Životinje u špiljama". Vrlo opsežna biospeleološka istraživanja u BiH vršili su slovenački speleolozi: Matjažić, Sket, Tarman, Bole i drugi, koji su ispitivali faunu pećina popovog polja, specijalno Vjetrenice, pećina oko Zavale i Turkovića, u okolini Bileće, Gacka i Navesinja. Tako su pronađene nove vrste Spelaeocaris iz Dajanove pećine kod Bileće. Pisali su o trematodima iz Vjetrenice, nove vrste temnocefalida iz Hercegovine,o dvjema vrstama Troglocaris iz Vjetrenice, o novoj podvrsti Niphargus orcinus iz Vjetrenice, novoj vrsti prostomi hercegovinense, o novoj vrsti Pzekdamnicola troglobia iz pećina popovog polja. Pretner je ispitao najveći broj pećina u Hercegovini. On navodi među ostalim endeme faune koji su do sada pronađeni samo u Vjetrenici, kao sto su Opilionidae Travunia vjetrenicae Hadzi, pseeudoskorpion Neobisium vjetrenicae Hadzi, puževi Lauzaia vjetrenicae Kuscer i Pseudomnicola troglobia Bole, rakovi Troglomysis vjetrenicaensis Stammer, Asellus hercegovinensis Karaman, Niphargus orcinus vjetrenicensis Karaman, Koleoptera Aphaenopsis pretneri Scheibl te se zalaže za njihovu trajnu zaštitu. Remy je poznati Francuski istraživač koji je oipsao niz pećina u Hercegovini, te se i on zalaže za zaštitu faune, specijalno u Vjetrenici, za koju smatra da je među najinteresantnijim u svijetu.

Krajem 1953. godine osnovana je speleološka sekcija pri Geografskom društvu NRBiH. Rad sekcije se odvijao u istraživanju pećina ponora i kraških fenomena u cilju njihove zaštite, evidentiranja i prikupljanja dokumentacije o ovim objektima za potrebe privrede.

Speleološko društvo Bosne i Hercegovine je osnovano 5. aprila 1956. godine. samo 3 mjeseca nakon osnovanja Speleološkog Saveza Jugoslavije sa sjedistem u LJubljani.

Reference

Knjiga " Treći Jugoslovenski speleološki kongres"- Sarajevo i Istočna Hercegovina 21.-27.VI 1962. godine

Naziv rada "Speleologija u Bosni i Hercegovini- Ržehag Ing. Viktor--Rić 16:30, 7 mart 2007 (CET)[odgovori]


Rić 16:30, 7 mart 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

   Prihvaćeno - Kreiran članak Spelologija u Bosni i Hercegovini -- Amer Zeherović Poruka 13:31, 12 mart 2007 (CET) [odgovori]


Al'dino album "Kopriva"

Članak

Kantautor Al'dino objavio je 2005. godine album pod nazivom "Kopriva" u izdanju Hayat Productiona! Osvojio je nagradu DAVORIN za najbolji pop album godine i za pop izvođača godine 2006. Također je pjesmom KOPRIVA zauzeo drugo mjesto na Internacionalnom festivalu etno muzike održanom u Sarajevu! Sa KOPRIVOM je Al'dino ostvario veliki uspjeh i osvojio brojne nagrade. Za pjesmu KOPRIVA osvojio je Grand prix IV BH radijskog festivala u Zenici. Broj prodatih primjeraka ovog albuma za ukupno četiri mjeseca iznosio je 5700. Sadržaj albuma: 1.Hamajlija 2.Kopriva 3.Sudnji dan 4.Čaršija 5.Kad me bebo ne voliš 6.Bosanska 7.Pogledaj me 8.Samo je nebo dom bonus track: 1.Odlaziš 2.Sve će ovo jednom proći 3.Tu sam ja 4.Sedam godina

Reference

www.davorin.ba www.balkanmedia.com

Maximus 15:46, 9 mart 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

Adi Sarajlić

Adi Sarajlić

Članak

Moral, rokenrol i Radio 202 Budo VUKOBRAT Gost Radija 27 je Adi Sarajlić, glavni urednik radijskog programa 202, koji djeluje u sastavu Federalne radio-televizije. Popularni Radio 202 je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) neki dan kaznila sa 10.000 maraka, a zbog muzičkih sadržaja koji se nisu baš svima dopali. Opet su brigu dušobrižnika za javni moral isprovocirali riječki rokeri Let 3. RSE: Postoje neke zanimljive kontroverze oko kazne koju je neki dan RAK odredio tvom radiju. Iz Agencije kažu da se ne radi o cenzuri, problem je, navodno, termin emitovanja pjesama riječkog benda. SARAJLIĆ: Ukoliko se pažljivo pročita njihovo pismo, jasno je da se radi o cenzuri. Sam taj iznos od 10.000 KM je strahovito visok za takvu vrstu prekršaja. Osim što su nas kaznili finansijski, kaznili su nas i zato što menadžment odnosno rukovodstvo Radija 202 ima pravo da misli svojom glavom i ne želi da klekne pred njihovim zahtjevima kako bi oni htjeli da taj program izgleda.

RSE: To sugeriše kako ne bi bilo nimalo skaradno ni da su pjesme emitovane u tri popodne, a ne od pola četiri do pet popodne.

SARAJLIĆ: Mislim da su pjesme koje su emitovane samo jedan dobar razlog i argument da se 202 institucionalno napadne. Radio 202 emituje vijesti, talk show programe i tako dalje, koji mislim da ne odgovaraju aktualnoj političkoj vlasti u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, a znamo da su ljudi u Regulatornoj agenciji za komunikacije odaslani iz određenih političkih krugova. Tako da mislim da je ovo dobra prilika da se na neki način Radio 202 pokuša pripitomiti.

RSE: Ja zaista imam dojam da je na našim radio i televizijskim stanicama bilo mnogo delikatnijih, mnogo sumnjivijih i mnogo skaradnijih i emisija i pjesama. Isto tako mi se čini da su i «Rado Srbin ide u vojnike» i «Bombardovanje Čačka» rado slušane i u Srbiji na primjer.

SARAJLIĆ: Apsolutno. To je riječki bend koji svira na čitavom prostoru BiH i omiljen je gdje god da se pojavi. Još jedna od pjesama koja konkretno pokazuje o kakvoj vrsti cenzure je riječ je pjesma tuzlanskog repera Frenkija «Mr. Policeman», koja ustvari govori o bahatosti, korupciji i brutalnosti bosanskohercegovačke policije. Mi smo tu pjesmu emitovali u jednoj političkoj emisiji koja se zove «Centralni zatvor». Tako da je, na neki način, to bio i naš stav i stav umjetnika koji je tu pjesmu objavio. Tako da se ovdje više ne radi samo o pjesmi u kojoj se psuje. U tim pjesmama se psuje iz prostog razloga što živimo u zemlji u kojoj je nemoguće živjeti normalno. Zato je kriva država i njene institucije, pa između ostalog i policija.

RSE: Rokenrol je po prirodi, sa svim svojim izvedenicama, provokativan, subverzivan. Evo recimo Seks Pistols, na primjer, su eksplicitno ružili kraljicu za fašizam, pa ipak stanice koje su ih emitovale nisu bile kažnjavane.

SARAJLIĆ: Da, čak su nakon raspada benda, neki članovi nominovani za nagradu koju su trebali primiti od kraljice. Međutim, to važi za zemlje sa dugoročnom demokratijom. U vrijeme rata sam vodio Radio Zid i ovo nam se ni tad nije dešavalo. Znači ni u ratu, kada je vršena sva moguća cenzura na svim medijima. Nismo puštali patriotsku muziku, vrtjeli smo muziku sa svih prostora bivše Jugoslavije, jer smo smatrali da jedni Partibrejkersi ne predstavljaju agresora koji je tada napadao i okruživao Sarajevo. Mislili smo da ćemo na taj način pokazati našu političku opciju. Tada smo to uspjeli da realizujemo. Međutim, danas nas pokušavaju zaustaviti. Ali mislim da to neće ići tako lako. Ova kazna od 10.000 KM je strašna, ali ona nas neće zaustaviti. Znači, mi ćemo nastaviti sa podrškom izvođačima koji prave angažovanu muziku, kao što ćemo i dalje nastaviti da pravimo angažovan program. Kada su u pitanju elektronski mediji, imamo, nažalost, jednu takvu situaciju da su privatni mediji otišli u jedno totalno, brutalno, seksističko omasovljavanje. Koji god kanal upalite, vidite polugole silikone, čujete neke doskočice s jakim seksualnim elementom i tako dalje. Nažalost, mi smo jedan od rijetkih medija na prostoru Sarajeva, koji odbija takav koncept igre. Jednostavno, nismo pod šapom neke političke partije koja nas može štititi i braniti od takvih institucija.

RSE: RAK je pokazao zabrinutost za tvoj osobni stav, za mišljenje menadžmenta. Naravno, oni imaju pravo na tako što, ali javnost pokazuje zabrinutost zbog činjenice da bi ova odluka možda mogla potpuno sasjeći ovaj entuzijazam mladih ljudi koji su ovaj program učinili veoma vitalnim i posve slušanim.

SARAJLIĆ: Mi sa RAK-om vodimo borbu godinama i ja sam dobro proučio njihove zakone. Prvi od problema s kojim se mi susrećemo, a i sam RAK, jeste to da oni nemaju apsolutno definisan zakon kada su u pitanju ovakve stvari. Oni imaju nešto što zovu smijernice, što je van pameti. Ukoliko sjednete u auto da vozite, ne postoje smjernice, već postoji stop, lijevo, desno, crveno, zeleno, žuto i tako dalje. Smjernice vam daju slobodu da sami kreirate vaš program. Postoji smjernica uljudnosti i pristojnosti. Ono što je za vas pristojno, možda za mene nije, zato što smo različitih generacija. Tako da univerzalno govoriti o nekoj uljudnosti, pristojnosti i tako dalje je van pameti. Mi na Radiju 202 ne dozvoljavamo jezik mržnje, netolerancije, rasizma, fašizma, seksizma, homofobije i tako dalje. Isto tako, nikada niko od naših voditelja nije psovao. To je jedan dio priče. A drugi dio priče su angažvani umjetnici koji se izražavaju kroz pjesmu. Ako bi slijedili rezon i razmišljanje RAK-a, onda bi to mogli primijeniti i na umjetničke galerije i zabraniti umjetnike koji su naslikali golo žensko ili muško tijelo ili seksualni čin između muškarca i žene. Radio 202 će na ovo reagovati na dva načina. Pravno – pokušaćemo potražiti pravdu preko sudova u BiH. Međutim, znamo da su korumpirani, i ako oni ne udovolje pravdi i ne stanu na stranu Radija 202, pravdu ćemo potražiti tamo negdje vani, u Evropi, gdje sudstvo nije tako korumpirano kao ovdje. Isto tako, pokrenućemo humanitarnu akciju za pomoć radiju «oboljelom» od RAK-a. Održavaćemo koncerte spornih grupa, organizovati neke okrugle stolove i mirne demonstracije ispred Regulatorne agencije za komunikacije, da bi prikupili tih 10.000 KM od naših vjernih slušatelja.


Reference

http://www.slobodnaevropa.org


TRICKY 12:06, 13 mart 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

   Članak odbijen - zbog neenciklopedijskog teksta i kršenja autorskih prava! -- Amer Zeherović Poruka 22:34, 14 mart 2007 (CET) [odgovori]


Cija autorska prava su ostecena ?

Manu Chao

Članak

Manu Chao je francuski pjevač latino (rok, punk, narodne) muzike, španskog porijekla. Rođen je 21. juna 1961. u Parizu. Chao'ovi roditelji su iz Španije, majka je iz Baskije, a otac mu je iz Galicije. Za vrijeme diktature Franciska Franka, bježe u Francusku, predgrađa Pariza, gdje se Manu Chao rađa i odrasta.

Već u svojoj mladosti, Manu Chao postaje priznat na pariškoj sceni alternativne rok muzike, a 1987 zajedno sa svojim bratom Antroinom i rođakom Santjagom osniva grupu pod nazivom Mano Negra. Mano Negra, direktno prevedeno sa esperantskog jezika, znači Crna Ruka. Grupa postiže veliki uspjeh u Francuskoj, a kasnije i na turneji u Južnoj Americi, sa hitom Mala Vida. Ovaj hit je poslije izvođen od R.E.M zajedno sa Manu Chao'om. Grupa Mano Negra se raspada 1995.

Manu Chao je multi lingvist i pjeva na francuskom, španskom, arapskom, galicijskom, portugalskom, engleskom, ... a često koristi i kombinacije navedenih jezika u pojedinim pjesmama, ponekad čak sve ih koristi u jednom pjesmi. Jedan je od najprodavanijih muzičara, ali manje je poznat u Skandinaviji, SAD-u i nažalost na Balkanu.

Kao i upotreba raznih jezika u tekstovima njegovih pjesama, tako mu je i muzika inspirisana raznim žanrovima kao što su rok, punk, francuski šanson, salsa, alžirski rai, ali najviše se izražavaju rege i ska. Većinu inspiracije što u tekstovima, što u muzici crpi iz dana njegovog odrastanja i sazrijevanja u stranačkim dijelovima Pariza, a kasnije s njegovih proputovanja Južnom Amerikom. Tekstovi su mu uglavnom o ljubavi, životu stranaca u getoima, kao i nepriznavanju istih u globalu i uglavnom su ljevičarsko orijentisani. Zbog toga ima dosta obožavatelja među ljevom strujom evrope, a između ostalog i pokreta protiv ujedinjene evrope.



Diskografija

  • Clandestino (Virgin - 1998)
  • Próxima Estación: Esperanza (Virgin - 2001)
  • Radio Bemba Sound System (Virgin - 2002) (Uživo)
  • Sibérie m'était contéee, (Virgin - 2004)


Vanjski linkovi


Reference

Masi 13:59, 14 mart 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

   Prihvaćeno - Kreiran članak Manu Chao - Nisu navedeni izvori, ali sam ipak odlučio postaviti članak uz iznimku ovaj put. Nadam se da će se korisnik koji je napisao članak potruditi da dopiše izvore u članku. -- Amer Zeherović Poruka 22:34, 14 mart 2007 (CET) [odgovori]


Dragan

Članak

Dragan Veljkovic was born on March 02, 1974. in Belgrade, Serbia, at the crossroads between east and west, north and south, the crossroads of different cultures and customs. He was born the same year when Bob Dylan recording his album "Blood On The Tracks". Dragan grew up surrounded with high - quality jazz, blues, gospel and country music in a musical family that always collected records and listened to good music. In the beginning, he listened to the records of Louis Armstrong, Billie Holiday, Miles Davis and many others that were already in his parent's great collection . When he was eleven yaers old, he heard Jimi Hendrix's single "Hey Joe" which left a great impression on him and was crucial in his decision to devote himself to guitar and to music in general. Dragan is a self - taught musician. He learn to play mostly from books, different kinds of literature, video courses and by listening to the records. The first song he learn to play was "Angie" from The Rolling Stones. Still, as himself says, the greatest impression on him and his music was left by three men: Elvis Presley, Bob Dylan and Paul McCartney. From his teenage days, Dragan was playing as a guitarist with many local bands and local stars at many places in Belgrade, acquiring a great playing experience. 1995. he began to write and compose songs himself, which had interested him for a long time. 1996. he formed his own band but because of the general crisis and bad political situation in the country, he had to stop all that and leave it for some better times. In the end of 1999. he joined a renowned band "Rock Union" and with them he publishes the album " Velika Je Ljubav" ("The Love Is Great") 2001. with limited distribution (Serbia only) and one video, which is even now days broadcasted. He appears on the album for the first time an author and composer of some songs, after that he decided to try a solo career. He gathered his old and some new friends and began preparations for his first solo album. In September 2002. he enters one of the Belgrade's best studios and records his first album "Street Dancer"...


Reference

HI-FI Centar RTS Palma YU Info Kanal SOS Kanal TV Panonija TV Galaksija Radio Joker Belgrade Beer Festival 89.216.148.19 01:53, 16 mart 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

   Članak odbijen - Probajte na ovoj stranici. -- Amer Zeherović Poruka 09:37, 16 mart 2007 (CET) [odgovori]


Zaposlite.ba

Članak

Zaposlite.ba je portal za zapošljavanje koji daje dnevno svježe informacije o tržištu rada u Bosni i Hercegovini na jednom mjestu. Misija portala je da pospješi protok informacija između Poslodavaca i Posloprimaca i na taj način učini tržište rada efikasnijim. Posloprimci lakše i brže dolaze do radnih mjesta, a Poslodavci dobijaju kvalitetnije kadrove.

Posloprimci mogu slati svoje biografije na zaposlite.ba bilo da aktivno ili pasivno traže posao ili samo žele promjenu radnog mjesta i bolju ponudu. Alati za unapređenje karijere uključuju step-by-step izgradnju biografije, slanje gotove biografije i pretragu radnih mjesta.

Za Poslodavce zaposlite.ba nudi niz mogućnosti od besplatne objave oglasa za posao do izdvajanja oglasa od mnoštva drugih, izgradnju branda, pretragu biografija i slanja profila u web Imenik Poslodavaca koji aktivno zapošljavaju u BiH. Alati za poslodavce su osmišljeni da olakšaju biznis praksu zapošljavanja i Upravljanja ljudskim resursima u preduzeću (Human Resource Management) korištenjem inovativnih tehnologija.

Reference

Broi 13:46, 21 mart 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

   O ovome je vec bilo ranije raspravljano i odluceno je da cisti portali ne mogu imati clanak na bs wikipediji (isto pravilo kao i ostale wikipedije). Dopustanje clanka o portalu bih dovelo do toga da svaka webstranica moze postaviti samoreklamu na bs wikipediji. --EmirA 13:56, 21 mart 2007 (CET)[odgovori]

Portal je društveno koristan i znacajan u Bosni i Hercegovini. Sa druge strane ne postoji uzalud kategorija: internet stranice. Samo treba razluciti kvalitet. Kada na engleskoj wikipedii može biti monster.com onda......bosanska wiki treba da raste sa dobrim sadrzajem

   neka stranica stekne dovoljnu popularnost, pa onda možda. -- Amer Zeherović Poruka 18:33, 22 mart 2007 (CET) [odgovori]

Maximilien Robespierre

  Maximilien Robespierre

Članak

Francuski revolucionar, odvjetnik u Arrasu rođen 6. svibnja 1758. godine. Zadojen idejama Rousseaua istupa protiv kraljevskog apsolutizma. U Ustavotvornoj skupštini zalaže se za opće pravo glasa, istupa protiv imovinskog cenzusa, a za ravnopravnost Židova i domorodaca u kolonijama te traži ukidanje ropstva. Član je Društva prijatelja Crnaca. Vjernost revolucionarnim idealima te odbijanje unosnih mjesta i počasti pribavili su mu nadimak - Nepotkupljivi. Od 1791. godine istaknuta je ličnost Francuske revolucije.

Robespierre je smatrao kako se blagostanje naroda ne može osigurati bez obaranja plutokracije: Velika bogatstva kvare one koji ih posjeduju, kao i one koji im zavide...(uz njih) čak se i sam talent smatra sredstvom ne toliko korisnim za domovinu koliko za to da se stekne imetak. Pod tim okolnostima sloboda je isprazna himera, a zakoni su samo instrument ugnjetavanja. Za vladavine Legislative djeluje preko tribine Jakobinskog kluba gdje se suprostavlja žirondincima. Nakon ustanka 10. kolovoza 1792. godine izabran je za člana revolucionarne pariške komune, a zatim je za vladavine Konventa na čelu montanjara. U nacrtu Deklaracije prava čovjeka ne negira privatno vlasništvo, ali ga ograničava i zahtijeva da se uvede progresivni porez prema imetku, proglašava pravo na opće obrazovanje, pravo na rad i socijalnu pomoć. Uz to ozakonjuje revolucionarnu akciju (članak 17.): Kada vlada nasiljem krši prava naroda, ustanak je njegov najsvetiji zadatak. Zalaže se i za solidarnost svih naroda povezanih u univerzalnoj težnji za slobodom:

Ljudi svih zemalja su braća. Različiti narodi trebaju se međusobno pomagati koliko god mogu, kao građani jedne države. Tko tlači jednu naciju, neprijatelj je svih ostalih nacija. One koji vode rat protiv jednog naroda da bi zaustavili napredak slobode i uništili prava čovjeka trebaju svi progoniti i to ne kao obične neprijatelje već kao ubojice i buntovne razbojnike. Jakobinski je klub oduševljeno prihvatio njegovu Deklaraciju, ali ju je Ustavotvorna skupština smatrala suviše smionom pa je mnoge dijelove izmijenila ili odbacila. Od 27. srpnja 1793. godine član je Komiteta javnog spasa, gdje se zalaže da se oštre mjere primjene samo protiv onih čija je krivica protiv sigurnosti Republike dokazana. Iako nije imao nikakvih diktatorskih ovlasti, ali uživajući golem moralni ugled de facto je davao smjer jakobinskoj diktaturi, a istupao je i kao njen teoretičar: Do kada će se nasilje tirana nazivati pravdom, a pravda naroda barbarstvom ili buntovništvom? Od 1793. godine kada počinje raskol u stranci montanjara drži se srednje linije nastojeći održati revolucionarni savez između jakobinske buržoazije i narodnih masa. U tom smislu bori se protiv ultrarevolucionarnih heberista, a zatim protiv desnog krila tzv. pomirljivih s Dantonom na čelu (iza kojih se kriju interesi novih bogataša i ljudi povezanih s emigracijom).

Istupajući protiv pokreta tzv. dekristijanizacije, čije su pristalice - u njegovim očima - fanatici sa suprotnim predznakom. Kao rusoovski deist pokušava zemlji dati novu duhovnu bazu. Bazu zasnovanu na kultu Vrhovnog bića te odbija i kontrarevolucionari katolicizam i ateistički kult razuma Hébertovih sljedbenika. Kada je istupio protiv nekih krvoloka smatrajući da slijepom primjenom terora kompromitiraju Revoluciju oni su udružili s Pomirljivima i skovali protiv njega zavjeru 9. termidora (27. srpnja) 1794. godine te ga oborili u Konventu ne davši mu da dođe do riječi. Narednog su ga dana smaknuli zajedno s njegovim najbližim suradnicima - Saint-Justeom i Coulthonom.



Reference

web portal www.moljac.hr Age of the Sage History Guide

MirzaCorp 23:59, 22 mart 2007 (CET)[odgovori]

Komentari

   Prihvaćeno - Kreiran članak Maximilien Robespierre -- Amer Zeherović Poruka 11:04, 23 mart 2007 (CET) [odgovori]