Webometrija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. |
Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. |
Webometrija ili kibermetrija su nazivi za nauku koja se bavi proučavanjem strukture i upotrebe internetskih usluga te strukture samog Interneta. Naziv ovim internetskim istraživanjima dodijelili su Tomas Almind i Peter Ingwersen, 1997. godine, spomenuvši taj naziv u članku naslova «Informatic Analyses on the World Wide Web». Osnovni zadaci ovih istraživanja su mjerenje broja hiperveza na Internetu, opis strukture mreže (World Wide Weba) te načina na koji korisnici pristupaju njenom istraživanju kao i istraživanju njenog sadržaja. Upotreba ovih metoda često se koristi prilikom ocjenjivanja usluga koje pružaju internetske stranice raznih univerziteta, pa je tako u prosječna webometrijska pretraživanja najčešće uključeno i do 3000 univerziteta širom svijeta. Rezultati koji se dobiju pretraživanjem slažu se u tabele te se istovremeno ispisuju osnovni podaci potrebni za nastavak istraživanja. Mjesto na ljestvici, tj. u tabeli, univerziteta zauzimaju s obzirom na njihov virtualni uticaj na korisnike te opću prisutnost na mreži. Najbolje rezultate webometrija je dosad pokazala kada su metode bile korištene za pretraživanje samo unutar jedne mreže tj. mreže jedne države pri čemu je važno naglasiti da se koristio samo jedan jezik (matični jezik te domene).
Perspektive webometrije
urediU (gotovo) svakom istraživanju, koje se odvija pomoću metoda webometrije, dolazi do pojave tzv. «faktora mrežnog odjeka», na engleskom poznatoga pod nazivom "Web Impact Factor" (WIF). Ovaj faktor koristi se od 1998. godine, a sam se pojam odnosi na niz operacija kao što su mjerenja, procjene, ocjenjivanja citata te njihova kategoriziranja, određivanja domena i njima podređenih itd. Mjerenja, kategorizacije i ostale funkcije vežu se uz citate pridodane znanstvenim časopisima tj. člancima. Koristi se i kao pokazatelj važnosti pojedinih novina za određeno znanstveno tj. stručno područje kojim se ti časopisi bave. Izračun količine utjecaja pojedine internetske stranice dobiva se dijeljenjem ukupnog broja međusobno povezanih internetskih stranica s brojem internetskih stranica objavljenih na takav način da su lako dostupne svakom korisniku.
Razvoj od 1990-ih
urediOd sredine 1990-ih je nastalo novo istraživačko polje, webometrija, istražujući prirodui svojstva web-a na modernim informetričkim metodologijama. U članku se pokušavaukazati na odabrana područja webometrijskog istraživanja koje pokazuje zanimljiv napredak i prostor zarazvoj, kao i nekim trenutno manjim obećavajućim područjima. Problemi s mjerenjem Čimbenika utjecaja na Web (Web-IF) se raspravljaju. Zaključujući članak, novi smjerovi webometrije su navedeni za obavljanje i otkrivanje znanja i praćenja na webu, a dijelom utemeljene na u bibliometrijskim metodologijama koje se koriste u bibliografskim i citiranim bazama podataka. U ovom Okvirnom grafu teorijskih pristupa, uključujući i put analize i poprečne veze, "weak ties" i "small world" fenomeni su integrirani.
Metodološka razmatranja
urediMetodološki problemi u webometriji se bave prikupljanjem, ali ne na temelju podataka s Weba kao osnovi za empirijska istraživanja. Postoji nedostatak pouzdanosti u drugim podacima koji se prikupljaju u velikim komercijalnim tražilicama zbog velike neizvjesnosti o pokrivenosti, ažuriranju učestalosti itd. Alternativni pristup je koristiti osnovne podatke preuzete izravno sa Weba. Metoda tzv slučajne šetnje koristi se u teoriji grafova. Kako bi se ograničile poprečne veze na web-grafu, veliki broj dugotrajnih slučajnih šetnja može se koristiti slijedeći veze u nasumičnom načinu od web stranice do web stranice.
Analiza puta i nedostatci
urediAnaliza puta, dugih veza tako stvorenih (ponekad završava u slijepoj ulici ) govori da su poprečne poveznice identificirane pomoću kriterija heterogenosti između subjekta područja odražava se i na web stranicama. Nasumično biranje polazišta za slučajne šetnje je još jedan problem zbog "prirode" weba. Korištenje tzv IP-brojeva * je moguća metoda za nepristran uzorak polazišta. Tu je još nedostatak istraživanja u knjižnici i informacijskoj znanosti na "mali svijet"; pojava se odnosi na kratke udaljenosti i njihove posljedice na informacijske mreže kao što su WWW, baze podataka, semantičke mreže itd. Može biti moguća pojava "malog svijeta" kada su čvorovi u informacijskim mrežama definirani kao odgovarajući: dokumentima, pojmovima, autorima, citiranim autorima,časopisima, znanstvenim domenama, ustanovama i tako dalje.
Literatura
uredihttp://webometrics.wlv.ac.uk/ Arhivirano 4. 4. 2012. na Wayback Machine >>webometrics<< (19.03.2012)
- Lennart BJÖRNEBORN, Peter INGWERSEN,PERSPECTIVES OF WEBOMETRICS, DANSKA,1999,str.3,http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/summary?doi=10.1.1.58.6500 (11.03.2012)
- E. S. ALLEN, J. M. BURKE, M. E. WELCH, L. H. RIESEBERG, KOLIKO JE INFORMACIJSKA NAUKA POUZDANA U WEB, DANSKA ,1999,str.54, http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/summary?doi=10.1.1.58.6500 (10.03.2012)