Vilim od Danske
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
- Za danskog princa Vilima koji je izabran za grčkog kralja, vidi Georgije I, kralj Grčke.
Vilim od Danske (24. juli 1689 - 29. juli 1700), dansko-norveški princ i vojvoda od Gloucestera u Engleskoj, bio je najdugovječnije dijete princa Đorđa od Danske i Norveške i buduće britanske kraljice Ane.
| Vilim | |
|---|---|
 | |
| Dinastija | Oldenburg |
| Otac | Đorđe od Danske |
| Majka | Ana, kraljica Velike Britanije |
| Rođenje | 24. juli 1689. |
| Smrt | 29. juli 1700. |
| Mjesto sahrane | Westminsterska opatija |
Budući da je bio jedino preživjelo dijete englesko-irske i škotske prijestolonasljednice, očekivalo se da će jednoga dana naslijediti majku i postati kralj. Rođen je za vrijeme zajedničke vladavine svoje tetke, englesko-irske i škotske kraljice Marije II, i tetka, istovremeno majčinog i tetkinog prvog rođaka, englesko-irskog i škotskog kralja Vilima III i II, te je po njemu dobio ime. Kralj Vilim mu je i dao na korištenje titulu vojvode od Gloucestera, ali nikada nije formalno učinjen vojvodom.
Vilimovo zdravlje je bilo slabo cijelog njegovog kratkog života. Patio je od epilepsije od rođenja i njegovi roditelji su se bojali za njegov život. Vremenom su napadi epilepsije postali rjeđi i njegovi roditelji su se preselili na selo, vjerujući da će mu čist zrak pomoći. Nije mogao ni hodati ni govoriti do treće godine života, a kasnije se nije mogao sam peti stepenicama. Uprkos fizičkoj slabosti, Vilim je bio smatran prilično inteligentnim.
Princ se razbolio nakon jedanestog rođendana. Liječnici su mislili da se radi o boginjama, te su na njemu provodili opasne i uglavnom beskorisne metode koje su se tada smatrale liječnjem. Umro je nekoliko dana kasnije, a autopsijom se došlo do zaključka da je patio od hidrocefalije. Sahranjen je u Vestminsterskoj opatiji.
Po Vilimu je ime dobio grad Williamsburg u Virdžiniji.
