Vatrogastvo

Vatrogastvo je djelo gašenja uništavajućih požara. Vatrogasac se bori protiv požara da spriječi opasnost po živote, imovinu i okolinu. Vatrogastvo je tehnička profesija koja zahtijeva godine vježbe i obrazovanja u cilju postizanja efikasnosti.

Dužnosti vatrogasca su da spasi živote, imovinu i okolinu. Vatra se može raširiti veoma brzo ugrožavajući mnoge živote. Sa modernim protivpožarnim tehnikama, katastrofe su često, mada ne uvijek, izbjegnute. Da bi se preduprijedili požari, vatrogasci imaju dužnost obrazovanja stanovništva i sprovođenja protivpožarne inspekcije.

S obzirom da su vatrogasci prvi koji pomažu ugroženima, oni su nosioci mnogih važnih službi u zajednici u kojoj djeluju, kao što su: ublažavanje djelovanja hazardnih materijala, velike evakuacije, traženje i spašavanje, pomoć kod prirodnih nepogoda. Vatrogasci su, takođe, uključeni i u: spašavanje aviona i drugih letjelica, gašenje šumskih požara, gašenje brodova i požara izazvanih vojnim dejstvima.

Primarni rizik za zdravlje ljudi kod požara je udisanje dima. Rizici udisanja dima uključuju: gušenje zbog nedostatka zraka; trovanje uzrokovano otrovnim gasovima nastalim gorenjem; udisanje pregrijanog vazduha, koji može sagoriti pluća. Vatrogasci nose aparate za disanje, koji sadrže kompresovani vazduh, ne sami kiseonik. Očigledni rizici koje prouzrokuje vrućina: čak i bez dodira sa plamenom, moguće su opekotine u dodiru sa pregrijanim predmetima, vrućim zrakom i sl.

Vatrogasci su obučeni u uniforme koje ih štite od prekomjerne toplote, uključujući i šljemove. Posude koje sadrže gas pod pritiskom mogu eksplodirati. Pojedini hemijjki spojevi su također podložni eksploziji na višim temperaturama. Vrućina sagorijeva ljudsku kožu kao gorivo, uzrokujući mnogo problema. Opekotine mogu nastati u djeliću sekunde.

Dodatni rizici požara: pogled može biti spriječen dimom, tako da osoba u zgradi može biti spriječena da vidi, može da padne ili se dezorijentiše i izgubi. Takva biva zarobljena i može stradati od dima ili vatre. Izgorena zgrada se može srušiti na stanare. Kod požara je prvo potrebnoi naći izvorište, što može biti teško kod unutrašnjih požara, pogotovo bez svjedoka. Zatim je potrebno procijeniti rizike i moguće nesretne slučajeve. Vatrogasci su sposobni da stručno odrede mjesto nastanka požara i njegovo trenutno stanje raznim metodama procjene, vizuelne, taktilne i druge.

Elementi požara uredi

Vatrogasno vozilo u Sarajevu 2011.

Prijevoz prve profesionalne vatrogasne jedinice vozilom marke "Štajer" u Vrbasu 1955.

Četiri su elementa potrebna za nastanak požara. 1. gorivo 2. toplota 3. samodovoljna hemijska lančana reakcija 4. kiseonik

Vatra može biti ugašena ako se otkloni jedan od četiri elementa. Često se požar može ugasiti vodom, koja ima dvije glavne uloge: u kontaktu sa vatrom, voda isparava i njena para odstranjuje kisik. Na 540 °C, voda ekspandira preko 4000 puta.

isparavanje vode apsorbuje toplotu i hladi dim, zidove, zrak, predmete i sve ostalo što može biti dalje gorivo, i tako sprječava "skakanje" vatre i njeno širenje.

U pojedinim slučajevima, nije moguće korištenje vode za gašenje požara, kao npr. u slučaju da gore električne instalacije.

U Bosni Hercegovini postoji vatrogasna služba u vidu profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih brigada

Literatura uredi

1. ^ a b c Thomson Delmar Learning. The Firefighter's Handbook: Essentials of Fire Fighting and Emergency Response. Second Edition. Clifton Park, NY: Delmar Publishers, 2004.

2. ^ a b Hall, Richard. Essentials of Fire Fighting. Fourth Edition. Stillwater, OK: Fire Protection Publications, 1998. 3. ^ Bernard Klaene. Structural Firefighting: Strategies and Tactics. Jones and Bartlett Publishers, 2007. ISBN 0-7637-5168-5, 9780763751685 4. ^ Don Engebretson (2008-03-08). "The Firefighter's Cross". Northwoods Seelsorger. http://nwseelsorger.blogspot.com/2008/03/firefighters-cross.html.

Vanjski linkovi uredi

Commons ima datoteke na temu: Vatrogastvo