Upravljanje informacijama o proizvodu
Product information management (PIM), što u prevodu znači Upravljanje informacijama o proizvodu, je proces upravljanja svim informacijama potrebnim za promociju i prodaju proizvoda kroz različite distribucione kanale. Ove podatke o proizvodu kreira interna organizacija kako bi podržala višekanalnu marketinšku strategiju. Centralno čvorište podataka o proizvodima može se koristiti za distribuciju informacija prodajnim kanalima kao što su e-commerce web stranice, štampani katalozi, tržišta poput Amazona i Google Shoppinga, društvene mreže poput Instagrama i elektronski podaci za partnere u trgovini. Također, važna uloga PIM-a je smanjenje stope napuštanja kroz pružanje boljih informacija o proizvodu.[1]
PIM rješenja su najrelevantnija za kompanije koje se bave poslovanjem prema potrošačima (B2C) i poslovanjem prema poslovnim subjektima (B2B) koje prodaju proizvode kroz različite prodajne kanale u širokom spektru industrija.[2] Upotrebu PIM-a generalno određuju faktori kao što su:
- Širok asortiman proizvoda i/ili složen skup podataka o proizvodu
- Česte promjene karakteristika proizvoda
- Povećanje broja prodajnih kanala
- Neujednačena informatička infrastruktura (mnoštvo izvora podataka i formata)
- Online poslovanje i elektronsko naručivanje
- Različita tržišta i zahtjevi za lokalizaciju
- Podrška SEO strategijama kompanije
PIM upravlja podacima o proizvodu usmjerenim prema kupcima, koji su potrebni za podršku na više geografskih lokacija, višejezične podatke, održavanje i modifikaciju informacija o proizvodu unutar centralizovanog kataloga proizvoda. PIM može djelovati kao centralizovano čvorište za pohranu informacija o proizvodima iz svih kanala.[3] Podaci o proizvodima koje kompanija posjeduje mogu biti rasuti po različitim odjelima i čuvani kod zaposlenih ili u različitim sistemima, umjesto da budu dostupni centralno; podaci mogu biti sačuvani u različitim formatima ili samo u fizičkom obliku. Također, PIM pomaže kompanijama da poboljšaju optimizaciju stope konverzije (CRO) kroz dosljedno brendiranje i smanjenje stope napuštanja. Osim toga, PIM omogućava automatizaciju većine procesa kreiranja proizvoda. Sve u svemu, PIM pruža centralizovano rješenje za medijski neovisno održavanje podataka o proizvodima, efikasno prikupljanje podataka, upravljanje podacima i isporuku.[4]
Sinonimi i srodni pojmovi
uredi- Upravljanje podacima o proizvodu (PDM) predstavlja korištenje softvera ili drugih alata za praćenje i kontrolu informacija vezanih za određeni proizvod. Upravljani podaci obično uključuju opise i tehničke specifikacije proizvoda.
- Upravljanje resursima proizvoda (Product Resource Management) koristi se kod nekih dobavljača softvera kao sinonim za PIM, kao i upravljanje sadržajem proizvoda (Product Content Management), što je pojam popularan u Engleskoj i Francuskoj.
- Upravljanje životnim ciklusom proizvoda (Product Lifecycle Management - PLM) odnosi se više na strategiju upravljanja nego na specifičnu informatičku tehnologiju, s ciljem optimizacije čitavog životnog ciklusa proizvoda, od početka preko inženjerskog dizajna i proizvodnje tokom vremena.
- Upravljanje medijskim resursima ili upravljanje digitalnim resursima (Media Asset Management ili Digital Asset Management) odnosi se na upravljanje nestrukturiranim multimedijalnim objektima kao što su slike, grafike i prezentacije, kao i metapodacima (podatci o podacima). Pojam se prvenstveno koristi u medijskoj industriji.
- Krosmedijsko objavljivanje (Cross Media Publishing) dolazi iz industrije štampe i oglašavanja i odnosi se na koordinirano korištenje više medija na komplementaran način. Također označava ponovnu upotrebu pojedinačnih strukturnih elemenata, kao što su tekst, slike ili grafike, u različitim medijima.
- Upravljanje informacijama o proizvodima i sindikacija (Product Information Management & Syndication) naglašava potrebu za sposobnostima za nesmetano širenje sadržaja proizvoda kroz (online) prodajne kanale.[5]
- Upravljanje iskustvom proizvoda (Product Experience Management) je praksa kroz koju kompanija pruža korisnicima iskustvo vezano za njene proizvode ili usluge tokom životnog ciklusa kupca.[6] PIM je ključan za ovo, jer, prema analitičaru Forrester-a: „Odlično iskustvo proizvoda počinje s odličnim podacima o proizvodu“.[7]
- Master artikla (Item Master) je još jedan termin koji se koristi za tehnologiju koja prikuplja, organizuje i kontroliše informacije o proizvodu unutar kompanije.[8]
Tehnologija i upotreba
urediPIM sistemi konsoliduju sve informacije o proizvodu na jednoj platformi. Oni pomažu povezivanju kanala maloprodaje i proizvodnje kako bi se odgovorilo na složene izazove u upravljanju i održavanju kvaliteta podataka o proizvodu. U pogledu informatičke infrastrukture kompanije, ovo znači da PIM platforma radi iznad ili paralelno s bazom podataka, aplikacijskim serverom i/ili XML-baziranom razmjenom informacija o proizvodu. To čini osnovu na kojoj se mogu izgraditi poslovni procesi prodaje i nabavke. PIM rješenja omogućavaju upravljanje pristupom i autorizacijama korisnika za sve informacije u bazi podataka, procesima naručivanja povezanim sa sistemima za upravljanje inventarom i mehanizmima za modularna proširenja putem web-baziranog administrativnog interfejsa.
Sistemi prodajnih mjesta i online platforme za kupovinu, kao što su online tržišta, zasnivaju se na elektronskim katalozima. PIM sistemi mogu učitati opisne podatke o proizvodima kao sadržaj u rješenje za upravljanje katalozima, gdje su proizvodi grupisani i upravljani za određena ciljana tržišta. Standardi interfejsa za razmjenu podataka, kao što je Open ICEcat, omogućavaju besprijekornu razmjenu elektronskih kataloga između dobavljača s jedne strane i firmi za nabavku i operatora tržišta s druge strane. E-nabavna rješenja su usko povezana i automatizuju proces nabavke robe i usluga. Ova rješenja stvaraju transparentnost podataka o proizvodima od više dobavljača, podržavajući centralizovano upravljanje katalozima od više dobavljača i olakšavajući istraživanje cijena i kvaliteta.
Sistemi za upravljanje podacima često nisu interoperabilni, što znači da razmjena podataka bez PIM-a može dovesti do ozbiljnih posljedica za poslovanje. Neke kompanije koriste upravljanje glavnim podacima (master data management) kao informatički resurs umjesto PIM-a. Međutim, sistemi za upravljanje glavnim podacima nisu poslovna aplikacija i često nemaju korisničku pristupačnost ni mogućnost upravljanja podacima o proizvodima, uključujući obogaćivanje podataka, validaciju i pravila radnog toka, što utiče na povrat na investiciju.[9][10]
PIM je doživio transformativnu sinergiju s umjetnom inteligencijom (AI), nudeći poboljšane mogućnosti u oblasti upravljanja podacima o proizvodima. AI djeluje kao virtualni asistent, podržavajući obogaćivanje podataka o proizvodima i donošenje odluka kroz razne poslovne procese unutar PIM-a. Neki od ključnih slučajeva upotrebe uključuju automatsku atribuciju i pisanje opisa proizvoda. AI igra ključnu ulogu u automatskoj atribuciji, koristeći neuronske mreže i kompjuterski vid za validaciju atributa koje primjenjuju članovi tima, dok istovremeno sugeriše potencijalno propuštene atribute. Ovo ne samo da osigurava tačnost podataka o proizvodima, već omogućava i automatizovanu kategorizaciju proizvoda, čime se povećava raznolikost asortimana po kategoriji i poboljšavaju sistemi pretrage, navigacije i personalizacije/preporuka. Osim toga, AI doprinosi automatskom pisanju opisa proizvoda tako što brzo generiše opise na osnovu obogaćenih atributa i korisničkih smjernica. Ovo pomaže u efikasnom kreiranju raznovrsnih marketinških opisa za kategorije proizvoda sa sličnim karakteristikama, omogućavajući brzo kreiranje i obogaćivanje sadržaja.[11]
Povezanost s upravljanjem sadržajem u preduzeću
urediUpravljanje sadržajem u preduzeću (Enterprise Content Management - ECM) obuhvata tehnologije, metode i alate koji se koriste za prikupljanje, skeniranje, pohranu, arhiviranje i distribuciju elektronskog sadržaja. Razlikuju se četiri posebne podgrupe. Sistemi za upravljanje dokumentima koriste se za arhiviranje, dok upravljanje podacima o proizvodu (PDM) uključuje upravljanje strukturiranim, tehničkim podacima, kao što su dijagrami dijelova i liste. Sistemi za upravljanje sadržajem više su komercijalno orijentisani i pružaju okvir za upravljanje znanjem ili informativne usluge putem upravljanja nestrukturiranim sadržajem tipa dokumenata. PIM sistemi se koriste za upravljanje strukturiranim podacima u poslovnom kontekstu, omogućavajući distribuciju podataka kroz različite kanale, od elektronskih kataloga i online prodavnica do štampanih kataloga.
Reference
uredi- ^ Latt, Aung (11. 3. 2019). "Why PIM is crucial to every distributor's ecommerce strategy". Digital Commerce 360 (jezik: engleski). Pristupljeno 10. 5. 2020.
- ^ Demery, Paul (20. 1. 2020). "Building a roadmap for growth in B2B digital commerce". Digital Commerce 360 (jezik: engleski). Pristupljeno 10. 5. 2020.
- ^ Chen, Whei-Jen; Adams, Bruce; Dean, Colin; Naganna, Soma Shekar; Nandam, Uday K.; Thorne, Edward; Redbooks, I. B. M. (1. 10. 2014). Building 360-Degree Information Applications (jezik: engleski). IBM Redbooks. str. 63. ISBN 978-0-7384-3992-1.
- ^ Smith, Brian (21. 5. 2018). "Know the Importance of Product Information Management (PIM)". Medium (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 10. 2022.
- ^ "What is Product Information Management (PIM) in a Syndicated, Multimedia world?". Icecat. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Product experience management: A critical component of the CMO arsenal". adage.com (jezik: engleski). 6. 11. 2019. Pristupljeno 10. 5. 2020.
- ^ LeClair, Amanda (21. 1. 2020). "Great Product Experiences Start With Great Product Data". Forrester (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 4. 2024.
- ^ "What is PIM?". Plytix. Pristupljeno 1. 7. 2022.
- ^ "What is Master Data Management (MDM) and Why is it Important?".
- ^ "Retailers: beware the price of poor product information".
- ^ "Harnessing the Power of Artificial Intelligence in Product Information Management". Digital Wave Technology. 24. 8. 2023.