Ubba (vjerovatno umro 878.) bio je Viking iz devetog vijeka i jedan od zapovjednika Velike vojske koja je tokom 860-ih napala Anglosaksonsku Englesku. Čini se da je Velika vojska bila koalicija vojnih bandi iz Skandinavije, ostrva Irske, regije Irskog mora i kontinentalne Evrope. Postoji razlog da se sumnja da je udio vikinških snaga bio porijeklom iz Frizije, gdje je poznato da su neki vikinški zapovjednici držali vlast u ime Franaka. Neki izvori opisuju Ubbu kao vojvodu Frizijanaca.

Ime Ubbe kako se pojavljuje na folio 48v britanske biblioteke Harley 2278 (Životi svetaca Edmunda i Fremunda): "Vbba".[1]

865. godine Velika vojska, koju je Ívarr "Bezkosni", navodno predvodio, provela je zimu u Kraljevini Istočnoj Angliji, prije nego što je napala i uništila Kraljevinu Northumbriju. Godine 869. Kraljevina Mercija platila je otkup vikinzima, nakon čega su isti osvojili Kraljevinu Istočnu Angliju i tokom borbi ubili njihovog kralja Edmunda Mučenika, čovjeka koji je kasnije smatran svetim i mučenikom. Iako bliski savremeni izvori posebno ne povezuju Ubbu s ovom posljednjom vojnom kampanjom, neki kasniji, manje pouzdani izvori povezuju ga s legendom o Edmundovom mučeništvu. Vremenom su Ívarr i Ubba smatrani arhetipskim vikinškim osvajačima i protivnicima kršćanstva. Kao takav, Ubba se nalazi u nekoliko sumnjivih hagiografskih zapisa anglosaksonskih svetaca i crkvenih nalazišta.

U starim izvorima se također povezuju Ívarr i Ubba s legendom o Ragnarru Loðbróku, liku sumnjive historije. Iako postoji razlog za sumnju da je Edmundov kult dijelom promoviran kako bi se integrirali skandinavski doseljenici u anglosaksonsku Englesku, legenda o Ragnarru Loðbróku možda je nastala u pokušajima da se objasni zašto su se doselili.

Izvori uredi

Vanjski linkovi uredi