Turbe - Mauzolej u Bihaću

Turbe i Kapetanova kula

Interijer turbeta u Bihaću

Turbe – mauzolej u Bihaću potiče iz perioda austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini i izgrađeno je da bi se iskazao pijetet prema braniocima grada koji su hrabro poginuli u borbama protiv austrougarskih trupa.

Historija

Odlukom Berlinskog kongresa, juna 1878. godine, Austro-Ugarska je dobila pravo da anektira Bosnu i Hercegovinu. Prilikom ulaska austrougarskea vojske, bilo je potrebno nekoliko mjeseci da se uguši otpor, naročito muslimanskog stanovništva. Borbe pod zidinama Bihaća počele su od 7. septembra, a tek 19. septembra branioci su predali grad Bihać. Pad Bihaća je obeshrabrujuće djelovao na branioce ostalih gradova Bosanske Krajine, tako da su oni osvojeni, uglavnom, bez pružanja nekog većeg otpora, izuzev Velike Kladuše i Pećigrada, gdje je otpor trajao sve do oktobra 1878. godine.

Turbe – mauzolej u Bihaću potiče iz perioda austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini i izgrađeno je da bi se iskazao pijetet prema braniocima grada koji su hrabro poginuli u borbama protiv austrougarskih trupa. Turbe je bilo od drveta. Na mjestu turbeta tokom 1890 izgrađena je crkva, a austrougarska vlast, da bi odobrovoljila muslimansko stanovništvo Bihaća, sagradila je sadašnje turbe o svom trošku.

Ovaj čisto sakralni spomenik bio je teže oštećen u toku posljednjeg rata, ali je popravljen i danas predstavlja neprocjenjivu vrijednost bošnjačke duhovne kulture na ovim krajiškim prostorima.

Dio izvora navodi da turbe potiče iz vremena Osmanske vladavine.

Opis

Turbe - Mauzolej u Bihaću

Objekat turbeta – mauzoleja u Bihaću pripada tipu turbeta sa oktogonalnom osnovicom pokrivenih kupolom. Dužine stranica su jednake i iznose 2,60 metara. Zidovi objekta su mješavina kamena i cigle s tim da je kompletna spoljna fasada urađena u kamenu bihacitu. Turbe je raščlanjeno horizontalnim profilisanim kamenim vijencem na koji se naslanja donja ivica prozora. Prema proporcijama zona iznad vijenca je nešto veća i iznosi 2/3 visine cijelog objekta, mjereno bez kupole.

Većim dijelom objekat je izgrađen od precizno klesanih blokova kamena bihacita koji je otesan u obliku kvadera i slagan u pravilne redove. Donju zonu predstavljaju grubo obrađeni kameni kvadri složeni u četiri horizontalna reda sa vrlo naglašenim spojnicama. Bihacit je vrlo mekan i lagan krečnjak. Zidovi turbeta su završeni naglašenim kamenim vijencem koji iz zida izlazi 35 cm. Turbe je presvedeno kupolom koja je pokrivena pocinčanim limom.

U turbetu su dva drvena kabura – sarkofaga sa nišanima na kojima su turbani. Na samom turbetu, kao i nišanima nema nikakvog zapisa, ali dekorisani su mnogobrojnim ukrasima - tordiranim trakama.

Istorijska građevina – Turbe-mauzolej u Bihaću proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Literatura

• Radoslav Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina, Zagreb, 1890.
• Ćiro Truhelka, Sredovječni spomenici Bosanske Hrvatske, "Hrvatsko kolo" XXIII, Zagreb, 1942.
• Branka Raunig, Fikreta Butić, Branko Bokan, Bihać i okolina, Turističko društvo "Una", Bihać, 1963.
• Dr Ekrem Hakki Ayverdi, AVRUPA 'DA OSMANLY MIMARI ESERLERI, II f.3 kitab, Baha Matabaasi, Istanbul, 1981.
• Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3, 3. izdanje, biblioteka "Kulturno naslijeđe", Sarajevo – Publishing, str. 61 – 65, 1998.
• Nikola Radić, Bihać sa starih razglednica, Bihać, 2000.
• Abdulah Talundžić, Turbe i toranj crkve u Bihaću, Mostar 2005: Most - časopis za obrazovanje, nauku i kulturu, 193 (104 - nova serija), str. 72.

Vanjski linkovi

• Turbe - Mauzolej u Bihaću na discoverbihac.ba
• Turbe - Mauzolej u Bihaću Arhivirano 13. 2. 2021. na Wayback Machine na furaj.ba
• Znate li kako je nastalo Bihaćko turbe, abc.ba