Tara (rijeka)

rijeka u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini

Tara je rijeka u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Nastaje od dvije rječice Opasanice i Veruše ispod planine Komovi. Posljednjih 40 km toka rijeke Tare čini i granicu između dvije države. Kod crnogorskog naselja Šćepan polje, na teritoriji općine Foča, zajedno sa rijekom Pivom sačinjava rijeku Drinu.

Tara
Kanjon Tare
Države Crna Gora
Bosna i Hercegovina
Dužina146 km
IzvorKomovi
43°20′54″N 18°50′22″E / 43.34833°N 18.83944°E / 43.34833; 18.83944
UšćeDrina općina Foča
Ulijeva se uDrina
SlivCrnomorski sliv
Površina sliva1853 km2
Riječni sistemDrina
Lijeve pritokeLjutica i Sušica
Desne pritokeVaskovaška rijeka i Draga
Park prirode Tara
IUCN kategorija V
(zaštićeni krajolik / morski pejzaž)
Pogled sa Ljubišnje
Najbliži gradFoča
Površina14.453 ha
Osnovano2020.[1]
Upravljačko tijeloŠume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo "Maglić" Foča

Najvažnije pritoke na lijevoj strani su joj Ljutica i Sušica, a najvažnije desne pritoke Vaskovaška rijeka i Draga. Među njima je svakako najpoznatije vrelo Bajlovica sige, izvor na lijevoj obali Tare, izdašnosti više stotina litara u sekundi, kod koga se voda koja izvire iz jezera u pećini Bučavica stropoštava u Taru sa visine od preko 30 i na dužini od oko 150 metara.

Kanjon Tare, dugačak 82 kilometra i mjestimično visok i 1300 metara, svrstava se odmah iza Velikog kanjona rijeke Kolorado u SAD, a prvi u Evropi. Ima tok dug 146 kilometra i najduža je crnogorska rijeka. Od mnoštvo osobenosti Tare posebno mjesto zauzimaju njeni bukovi. Huk nekih većih bukova se čuje i na samim ivicama kanjona. Od preko 40 bukova najpoznatiji su Djavolje lazi, Sokolovina, Bijeli kamen, Gornji i Donji tepački buk i dr. Tara je 1977. godine uvrštena u program “Čovjek i biosfera“ i upisana u ekološki rezervat biosfere Svijeta, čime je zaštićena međunarodno usvojenom konvencijom.

Veliki dio kanjona obrastao je pojedinim stablima četinara, a medju njima posebno mjesto zauzima crni bor.

Masivi kanjona pružaju izvanredne uslove za život divokoza. Tara je bogata i ribom.

U mjestu Đurdjevića Tara nalazi se veliki most, izgrađen 1940. godine. Ovaj most je vremenom postao jedan od simbola ove rijeke. U toku Drugog svjetskog rata srušen je da bi 1946. ponovo bio obnovljen. Dužina mosta iznosi 154 metra, a na najvisočijem luku dostiže visinu od 135 metara.

Najatraktivniji dio za splavarenje, rafting je posljednjih 25 km rijeke, posebno na pravim splavovima, načinjenim od međusobno uvezanih debala i masivnim drvenim kormilom.

Park prirode

uredi

Park prirode Tara je zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska. Južna granica Parka prirode Tara počinje od mjesta gdje rijeka Tara ulazi u Bosnu i Hercegovinu i prati rijeku nizvodno državnom granicom u dužini oko 25  km do graničnog mosta u Humu. Sjevernije od ove linije je područje parka prirode, u graničnom pojasu sa Crnom Gorom, i obuhvata klisurasto-kanjonsku dolinu rijeke Tare, uključujući plato iznad njene desne obale te obronke planine Ljubišnje.[2]

Područje je proglašeno za zaštićeno podruje, slijedećih karakteristika:[3]

-II stepena (4.366,48 ha) primijenjuje se na prostoru kanjona rijeke Tare, kanjona Vukojničkog potoka i potoka Skakavac, vrh Radovine sa obroncima i područje Konjskog polja sa obroncima Male Ljubišnje.

-III stepena (10.086,90 ha)

  • upravljač: Šume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo "Maglić" Foča
  • mjesto: Foča, koja je ovim proglašenjem postala jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj sa najvećim procentom zaštićene teritorije koji iznosi 25,5%.

Sredstva za zaštitu i razvoj parka prirode obezbjeđuju se iz budžeta Republike Srpske, budžeta jedinica lokalne samouprave i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Park prirode "Tara" ističe se po brojnim raznolikim vidikovcima na rubovima doline Tare, kao što su Dulina Brijeg i Rudo polje, ili na oštrim krečnjačkim vrhovima među gustom vegetacijom crnog bora poput Crvenkove Ravni i Zlatnog bora. Pritoke Tare, Ljutnica i Šipčanica, kao i Skakavac na sjeveru, usjekle su takođe duboke doline i izgradile brojne oštre krečnjačke formacije, što doprinos pejzažnoj vrijednosti i raznolikosti područja parka prirode. Pejzaži planinskih vrhova takođe su veoma atraktivni.

Reference

uredi
  1. ^ a b "Odluka o proglašenju parka prirode Tara" (PDF). Službeni glasnik RS, br.72, 14.7.2022. Pristupljeno 9. 2. 2023.
  2. ^ "Proglašen park prirode Tara". Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Pristupljeno 9. 2. 2023.
  3. ^ "Registar zaštićenih prirodnih područja". Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - nasljedje.org. Pristupljeno 9. 10. 2021.

Vanjski linkovi

uredi