Mikroskop

Mikroskop (grč.: μικρός - mikrós = mali + σκοπεῖν - skopeîn = gledati, vidjeti) je instrument za posmatranje predmeta koji su previše mali da bi mogli da se vide golim okom. Nauka istraživanja malih predmeta koristeći ovakve instrumente se naziva mikroskopija, a termin mikroskopski nosi značenje "veoma mali", slabo vidljiv golim okom. Drugim riječima, potreban je mikroskop kako bi bili vidljivi.

Najuobičajeni tip mikroskopa - ujedno i prvi koji je pronađen - je optički mikroskop. Ovo je optički instrument koji sadrži jedno ili više sočiva koja proizvode uvećanu sliku predmeta postavljenog u žižnu ravan sočiva.

Mikroskopi koje mi koristimo imaju historiju dugu skoro 1200 godina, kada je Abbas ibn Firmas izumio optičke leće (sočiva). Prvi mikroskop je napravljen oko 1595. godine u Middleburgu, Holandija. Otkriće mikroskopa se pripisuje trojici naučnika: Hansu Lippersheyu, Hansu Janssenu i njegovom sinu Zachariasu Janssenu. Ime “mikroskop” je dao Giovanni Faber 1625 godine Galileo Galilei-ovom složenom mikroskopu, kojeg je Galileo zvao “malo oko” (“occhiolino”).

Najjednostavniji tip mikroskopa, koji je ujedno i prvi izumljen, je optički (svjetlosni) mikroskop. Ovo je optički instrument koji sadrži jednu ili više leća koje proizvode uvećanu sliku objekta stavljenog na fokus leća. Poslije optičkog izumljeni su mnogi drugi mikroskopi, a najpoznatiji je elektronski mikroskop.

Svjetlosni mikroskop

Jednostavni mikroskop je mikroskop koji koristi samo jednu leću za uvećavanje, i on je originalni svjetlosni mikroskop. Van Leeuwenhoekov mikroskop koristi jednu manju konveksnu leću montiranu na metalnu drščicu, sa vijkom za pričvrščavanje preparata kojeg treba istražiti. Demonstracije britanskog mikroskopičara su dovele do iznenađujuće detaljne slike koristeći takav jednostavan instrument. Mada se sada smatra primitivnim, upotreba jedne konveksne leće za gledanje je još uvijek se može naći u jednostavnim uvećalima, kao što su lupa te naočale. Svjetlosnim mikroskopom smo u mogućnosti vidjeti preparate u boji, što je značajna prednost u odnosu na elektronski mikroskop, naročito forenzičarima.

Osnovni dijelovi

Dijelovi svjetlosnog mikroskopa

Okular – cilindar koji u sebi ima dvije ili više leća kako bi slika bila na fokusu. Okular se nalazi u gornjem dijelu mikroskopa, u samom tubusu. Okulari su zamjenjivi, te mnogi drugi okulari mogu biti ubačeni sa različitim stepenom uvećanja. Tipični stepeni uvećanja okulara za svjetlosni mikroskop su 2x, 5x i 10x. U nekim mikroskopima jače performanse, optičke konfiguracije objektiva i okulara se poklapaju sa najboljim mogući optičkim performansa uopće. Ovakvi mikroskopi najčešće imaju apohromatske leće.
Objektiv – cilindar koji sadrži jednu ili više leća kako bi sakupio svjetlost sa preparata. Na donjoj strani tubusa nalazi se jedan ili više objektiva spojenih u cirkularni dio koji se može okretati da se izabere objektiv odgovarajućeg stepena uvećanja. Tipični stepeni uvećanja objektiva u svjetlosnom mikroskopu su 4x, 5x, 10x, 20x, 40x, 80x i 100x.
Stolić – platforma ispod objektiva na kojoj se nalazi preparat koji gledamo, istražujemo. U centru stolića postoji rupa kroz koju prolazi svjetlost prema preparatu. Stolić obično ima držače za koje pričvrščavamo staklo na kojem se nalazi preparat (staklo je najčešće dimenzija 25mm sa 75mm).
Izvor svjetlosti – ispod stolića, nalazi se izvor svjetla, koja se dobija na različite načine. Na najjednostavnijim svjetlosnim mikroskopima, svjetlo se dobija običnim ogledalom, koje reflektuje dnevnu svjetlost. Većina mikroskopa ima svoj vlastiti izvor svjetlosti, koje se fokusira kroz optički uređaj zvani kondenzator, sa filterima koji pomažu pri dobijanju veće kvalitete i ravnomjernog intenziteta svjetla.

Elektronski mikroskop

Elektronski mikroskop koristi zraku elektrona, koju usmjerava fokusirajući elektromagnetsko polje. Valjna duljina elektrona znatno je kraća od valne duljine fotona vidljive sjetlosti , stoga je moć razlučivanja elektronskog mikroskopa (0,1 - 0,2 nm) 1000 puta veća nego kod svjetlosnog mikroskopa (200 - 350 nm). Zbog bržeg gibanja čestica smanjuje se valna duljina, što omogućuje veću moć razlučivanja kod mikroskopa. Leća objektiva je elektromagnetska leća. Povećava do 100000x. Rukovanje u uvjetima vakuuma.