Wikipedia

Stvaranje violine (bajka)

Stvaranje violine (njemački: Die Erschaffung der Geige) je transilvanijska/južnomađarska romska bajka.

Painting of a boy sitting on a haystack and playing a violin
Hegedűs Cigány Fiú (Cigančić sa violinom) od György Vastagh

Postoje dvije priče pod istim naslovom. U priči o kojoj se ovdje uglavnom govori, dijete je rodila majka koja umire na porođaju. Majka je začela dijete konzumirajući vješticino mlijeko iz tikve. Dječak osvaja kraljevu kćer uspjevši u neviđenom podvigu: uz pomoć vilinske kraljice Matuje (romski: Matuya) stvara prvu violinu i štap na svijetu i svira je publici koja se smije i plače uz melodiju, pod uticajem vilinske kraljice.

Druga priča s istim naslovom je analogna priči braće Grimm "Raspjevana kost".

Pisani izvori

uredi

Priču, prevedenu na njemački, objavio je Heinrich von Wlislocki 1890. i uključena je u njegovu knjigu, "O putujućem ciganskom narodu: prizori života transilvanijskih Cigana".[1] Wlislocki pripisuje da je njegov izvor bio Siebenbürgisch (Transilvanijski) Rom, ali priznaje da je priča poznata i među kortorarima (nomadskim Romima[2]) u južnoj Mađarskoj.

Originalni tekst napisan na romskom jeziku, s priloženim njemačkim prijevodom, objavljen je u članku Antona Herrmanna (Antal Herrmann); ovaj tekst je vjerovatno južnomađarsko-romski.[3]

Sažetak radnje

uredi

Siromašni par uzaludno želi dijete, a žena se žali na svoju bijedu starici koju sretne u šumi. Vještica je šalje kući sa uputom: „Idi kući i rasjeci tikvu (njemački: Kürbis; romski: dudum), ulij u nju mlijeko i popij. Tada ćeš roditi dječaka koji će biti srećan i bogat! " Iako supruga posluša njen savjet i rodi prekrasnog dječaka, ona se razboli i ubrzo nakon toga umire.[1][3]

Kada dječak napuni dvadeset godina, putuje svijetom da traži svoju sreću. Dolazi u veliki grad, gde vlada bogati kralj. Kralj ima divnu kćer, koju će dati za čovjeka koji može učiniti nešto što niko do sada nije učinio.[1]

Mnogi muškarci okušavaju sreću i ne uspijevaju, plaćajući neuspjehe svojim životom. Kada naivni dječak upita kralja šta da radi, bačen je u mračnu tamnicu. Matuja, mu se pojavljuje sa zasljepljujućim svjetlom i daje mu kutiju i štap; ona mu kaže da treba da joj iščupa dlake s glave i naniže ih preko kutije i štapa. Zatim treba savijati dlake kutije sa dlakama štapa, svirajući violinu kako bi usrećio ili rastužio ljude dok se Matuja smije i plače u instrument. Dječak pokazuje svoje umijeće kralju, koji je presrećan i daje mu svoju prelijepu kćer za ženu. Priča se završava riječima: "Tako je violina došla na svijet (Kade avelas schetra andre lime)".[1][3]

Analiza

uredi

Porjeklo

uredi

Priča ima folklorno porijeklo i magični sadržaj; uobičajeno u bajkama, i stara veštica i dobra vila posjeduju magične moći. Dobra vila, Matuja, zasnovana je na magičnim pričama hinduističke tradicije (često u romskim pričama). Matuja se pojavljuje u transilvanskoj, mađarskoj, poljskoj, ruskoj i srpskoj romskoj mitologiji kao kraljica Ursitorija. Ove vile, tipično lijepe žene koje žive u planinskim palaćama, uživaju u pjevanju i plesu i simboliziraju muziku.[4]

Paralele

uredi

Priča bliska ovoj verziji narodne priče poljskog pisca Jerzy Ficowskog pod naslovom "Zaczarowana skrzynka" ("Čarobna kutija") nalazi se u njegovoj zbirci Gałązka z drzewa słońca (1961). Engleski prijevod pojavio se u antologiji Sister of The Birds and Other Gypsy Tales (1976).[5] U ovoj poljskoj verziji, pomoćni duh je duh od bukve po imenu Matuja, koji također propisuje mlijeko koje se pije iz šupljine bundeve za liječenje neplodnosti, a dječak koji se tada rodio nosi ime "Bachtalo".

Priče o stvaranju muzičkog instrumenta postoje u drugim kulturama ili regijama, na primjer, mađarska bajka „Violina“ i priča o mongolskom morin khuuru. Obje se značajno razlikuju od transilvanske priče. U grčkoj mitologiji, stvaranje pan flaute od strane Pana i Syrinxa je dobro poznat primjer.[6]

Priča pod istim naslovom

uredi

Još jedna transilvanijska romska priča sa istim naslovom (također objavljena od strane Wlislockija 1886; kasnije prevedena od Gruma[7][8] je manje poznata, vjerovatno zato što je zbunjujuća i nema sretan kraj. U ovoj verziji, mlada žena kontaktira đavola jer se divi bogatom lovcu koji je ignoriše. Ona žrtvuje svoju porodicu za đavolju violinu da bi privukla lovca; njen otac postaje tijelo violine, njena četiri brata postaju žice a njena majka postaje štap. Na kraju, mladu ženu odnese đavo kada odbije da ga obožava; violina ostaje u šumi dok je ne pronađe i odnese putujući Ciganin.[7][9] O ovoj verziji se raspravlja kao o analogu Grimmove priče Der singende Knochen („Raspjevana kost“, KHM 28),[8] ova verzija također ima sličan pandan mađarskim Romima (ciganima).[10]

Historija izdanja

uredi

Jedna od najpoznatijih romskih bajki, "Stvaranje violine" dio je nekoliko zbirki (uključujući i neromske zbirke).[11][12][13] Povremeno se čita pred publikom, emituje kao radio-drama ili bajka za djecu i koristi se u školama.[14][15][16][17]

Hermeneutičko tumačenje

uredi

Rosemarie Tüpker tumačila je bajku u hermeneutičkoj analizi moderne publike. Osim što je tražila refleksiju o cijeloj priči, Tüpker je istraživala komentare o određenim temama: siromaštvo i bezdjetetnost, bogati kralj s prekrasnom kćerkom i dostignuće bez presedana.[18]

Priča istražuje polaritet između dva svijeta, koju karakteriziraju siromaštvo i bogatstvo. Bogati kralj svoju kćerku poseduje kao objekat i želi da je pokloni kao nagradu, ne obazirući se na njena osjećanja. Priča je o srebroljublju, uspjehu i neuspjehu i donošenju odluka, što je primjer konkurencije. Samo stara vještica i Matuja, vila, mogu pomoći u postizanju onoga što je inače nemoguće.[18]

Drugi svijet simbolizira violina, ovdje korištena kao prototip za svu muziku. Ovo je svijet emocija i izazivanja emocija kod drugih. Demonstracija nečega bez presedana kombinuje vizuelne i zvučne percepcije.[18]

"Stvaranje violine" može se tumačiti i kao kombinacija muškog i ženskog u svijetu bez želje. Psihoanalitički, to uključuje generativnost i triangulaciju. Od muškarca i žene proizvodi se treći predmet: muzika koja izaziva radost ili tugu. Moć muzičara (koji izaziva osjećanja) je sasvim drugačija od moći kralja, koji vlada silom.[18]

Zabilježeno je da ni sin siromašne žene ni kraljeva kćer nisu bili iz netaknutih porodica. Otac dječaka se ne pominje kao otac, a majka kraljeve kćeri uopće se ne spominje.[19]

Violina izražava dvojnost smijeha i suza, radosti i tuge i ljubavi i smrti. Na violinu se gledalo kao na veoma emotivan instrument. Međutim, u stvarnosti, suprotno bajci, potrebne su godine prakse da bi se instrumentom izrazila emocija i izazvala emocija kod slušalaca.<ref name="MiM">

Reference

uredi
  1. ^ a b c d Wlislocki, Heinrich von (1890a), "Die Erschaffung der Geige [II]", Vom wandernden Zigeunervolke. Bilder aus dem Leben der Siebenbürger Zigeuner. Geschichtliches, Ethnologisches, Sprache und Poesie, Hamburg: Richter, str. 221–223 Reprint: Inktank, 2019. ISBN 978-3-7501-2345-8; Wlislocki, Heinrich von (1890b), "11. Die Erschaffung der Geige", Volksdichtungen der siebenbürgischen und südungarischen Zigeuner, Wien: Carl Graeser, str. 194–195
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom wedeck
  3. ^ a b c Herrmann, Anton (1894), "Die Geige in der Voksdichtung der Zigeuner Ungarns", Österreichisch-ungarische Revue (jezik: njemački), 16: 52–53 (38–54)
  4. ^ Berger, Hermann (1984), "Mythologie der Zigeuner", Götter und Mythen des indischen Subkontinents, Stuttgart: Hans Wilhelm Haussig, str. 773–824 （Online Version Arhivirano 11. 4. 2020. na Wayback Machine str. 44, downloaded on 1. 3. 2016.
  5. ^ , prevod: Borski, Lucia M., "The Magic Box", Cricket, 5: 1, 1625, 1977
  6. ^ Tüpker, Rosemarie (2011). Musik im Märchen [Music in fairy tales] (jezik: njemački). Wiesbaden: Reichert Verlag. str. 65, 69, 73. ISBN 978-3-8950-0839-9.
  7. ^ a b Wlislocki (1890a) "Die Erschaffung der Geige [I]", str. 217–221; Wlislocki, Heinrich von (1886), "4. Die Erschaffung der Geige", Vom wandernden Zigeunervolke. Bilder aus dem Leben der Siebenbürger Zigeuner. Geschichtliches, Ethnologisches, Sprache und Poesie, Berlin: Nicolaische verlags-buchhandlung R. Stricker, str. 5–6
  8. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom bolte&polivka
  9. ^ Groome, Francis Hindes (ed. trans.) (1899), "IV., No. 37 The Creation of the Violin", Gypsy Folk Tales, London: Hurst and Blackett, str. 131–
  10. ^ Kornel, Vladislav (april 1890), "Gypsy Anecdotes From Hungary: I-The Fiddle", Journal of the Gypsy Lore Society, 2 (2): 65–66. Archived at the HathiTrust Digital Library
  11. ^ Walter Aichele, Martin Bock (publisher): Zigeunermärchen. Diederichs-Reihe »Märchen der Weltliteratur« Diederichs (First edition 1962) 1991 ISBN 3-424-00331-X.
  12. ^ Leander Petzoldt (publisher): Musikmärchen. Fischer Taschenbuch, Frankfurt am Main 1994, str. 124 f ISBN 3-596-12463-8.
  13. ^ Paul Zaunert (publisher): Die Zauberflöte. Märchen der europäischen Völker. Eugen Diederichs, Düsseldorf 1995.
  14. ^ Das wundersame Kästchen. In 40 Märchen um die Welt. Hörspiel WDR (publisher). Random House Audio 2013 ISBN 978-3-8983-0562-4
  15. ^ Zeitschrift Märchenforum Nr. 57 – Vom Lachen und Weinen im Märchen. Mutabor-Verlag, Lützelflüh (CH) 2013
  16. ^ Public show of the Theater in der Meerwiese, Münster Arhivirano 24. 4. 2021. na Wayback Machine, downloaded on 1. 3. 2016.
  17. ^ Marianne Seidel: Textarbeit zum Romamärchen Die Erschaffung der Geige, downloaded on 1. 3. 2016.
  18. ^ a b c d Liste der Einzelmotive und Märchentext, downloaded on 1 March 2016.
  19. ^ Tüpker, Rosemarie (2011), Musik im Märchen, Wiesbaden: Reichert Verlag, str. 51, 53–57
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stvaranje_violine_(bajka)&oldid=3589406"