Stribog

Stribog (staroruski: Стрибогъ), u staroruskom paganstvu, jest božanstvo sa, ne tako jasnim funkcijama – vjerovatno je bio bog vjetrova i vazdušnog prostranstva.

Stribog
Slična bića	Eol
Značaj	Bog vjetra i nebeskog prostranstva
Roditelji	Svarog
Braća	Perun, Dažbog, Simargl, Trojan
Mitologija	Slavenska mitologija

Kako to piše u Povjesti minulih ljeta, kijevski knez, Vladimir I Svjatoslavič, 980. je na brdo iznad Kijeva postavio idol Striboga, zajedno sa idolima drugih važnih bogova: Perun, Dažbog, Hors, Simargl i Mokoš. Stribog – staroruski: стрый (stric, očev brat), stari bog, djed vjetrova, spominje se u Riječi o vojsci Igorovoj, (svi vjetri, unuci Striboga, viju s mora strelama na hrabru vojsku Igorovu), što vjerovatno ukazuje na atmosferne funkcije Striboga. Stribog se spominje u drevnoruskim učenjima protiv paganizma.

V. V. Ivanov i V. N. Toporov, saglasni su sa mišljenjem Roman Jakobsona – Dažbog i Stribog, dopunjaju jedan drugog: prvi daje bogatstvo, a drugi raznosi bogatstvo.

Moskovljani se klanjaju Stribogu (crtež iz knjige Schleusing)

Etimologija

Po mišljenju indoevropeiste T. V. Gamkrelidza i lingviste V. V. Ivanova, etimologijsko ime Stribog povezano je s indoevropskim *dievas-pater – nebo-otac. S vremenom dijelovi riječi zamijenili su mjesta, a tokom tijesnih kontakata Slavena sa iranojezičnim plemenima Skitima, dio *dievas zamijenilo se za iransko *baga (→ staroruski: *bogъ). Indoevropsko *pater prešlo je u slavensko u stari. Ruski lingvist O. N. Trubačov smatra neosnovanim pokušaj traženja riječi Stribog u indoevropskom arhaizmu ili iranizmu. On u prvom dijelu teonima vidi pojam staroruski: *sterti "širiti, prostirati" i smatra da se pod riječi Stribog podrazumijevala neka oživljena sila prirode (vjerovatno, vjetar).

Mitologija

Slavenskog boga Striboga, također se još može nazvati i Vjetrilom ili Stirom. On je jedan od vrhovnih bogova staroslavenske kulture. Stribog se rodio, kao i bog Semargl, iz iskre koje su bljesnule od udara čekića boga Svaroga o sveti kamen Alatir. Postoji i druga verzija, koja tvrdi da se Stribog rodio iz disanja velikog boga Roda – prvog boga u hijerarhiji slavenskih bogova. Stribog ima dva brata Semargla i Dažboga. Zajedno sa svojom braćom, slavenski bog Stribog je učestvovao u Ratu početka, u kojem je on pobijedio Černoboga. Poslije se borio protiv strašnog Skipera, zajedno sa Perunom, a također je pomogao Horsu u njegovoj borbi s Mjesecom. Stribog je bog-vojnik, koji je učestvovao u svim ljutim bojevima među bogovima, i uvijek je izlazio kao pobjednik. Drevni Slaveni su ga smatrali kao boga vjetra. Ponekad su ga u narodu zvali i Odnositeljem bogatstva, zato što je božanstvo bilo temperamentno i moglo je u naletu bijesa uništiti usjeve. Kako je Stribog bio bog vjetra, vladao je vazdušnim prostranstvima i prema tome podčinjavale su mu se i ptice. U zemaljskom svijetu, tj. na zemlji, Stribog je imao svoje fizičko tijelo – to je ptica Stratim – burevijesnica.

Slaveni su Striboga predstavljali kao sjedokosog imućnog starca, koji je obučen u tamnoplavu odjeću i u ruci drži zlatni luk. Po legendi, živio je na kraju svijeta i zato je rijetko bio u društvu drugih bogova, dolazio je samo u slučaju, ako im je bila potrebna pomoć za pobjedu u ratovima. Striboga su najviše poštivali zemljoradnici, zato što su vjerovali, što nevrijeme i kiša, koji su natapali biljke i vlažili zemlju, dolaze samo po milosti boga Striboga. Vjerovali su da on tjera kišu svojim disanjem u te krajeve gdje su se najviše njemu molili. S posebnim poštovanjem prema Stribogu odnosili su se i mornari, čiji je život na moru direktno zavisio od jačine vjetra. Njegovi poklonici su mu dizali hramove, najčešče na obalama rijeka i mora. Jedan od takvih najpoznatijih hramova nalazio se na ušću Dnjepra, na malom ostrvu Bjerezanj. Svaki trgovac moreplovac smatrao je svojim dugom dati bogati dar, kako bi njihovi brodovi imali dobar vjetar i čisto nebo. Stribog je imao i nekontrolisanu silu. Javljao se predvjesnikom haosa, a u isto vrijeme bio je oličenje mudrosti življenja. Nekada je bio zao i na zemlju je padao grad i puhala bura, a u drugim slučajevima, za svojih dobrih dana, vjetar je vodio brodove, kako bi nesmetano doplovili u luke, tjerao je grad da ne uništi usjeve.

Stribogova djeca su – Posvist, zaštitnik bure i hladnih vjetrova, Pagoda, zaštitnik prijatnog i umjerenog vremena i Podaga, zaštitnik vrućeg i suhog vjetra.

Stribogova supruga je Burja – boginja vjetra.

Dani posvećeni Stribogu

• 21. februar – dan Striboga Vesnoveja, dan kada vjetrovi donose prve vijesti o nadolazećem proljeću
• 5. april – dan Striboga Veternika, dan kada počinju puhati topli vjetrovi
• 8. august – dan Striboga Vetrogona, dan kada prvi vjetrovi donose prve vijesti o nadolazećoj jeseni
• 20. septembar – dan Striboga Listoboja, dan kada prvi vjetrovi donose jesenje hladnoće

Također pogledajte

• Perun
• Hors
• Simargl
• Svarog
• Dažbog