Srčana komorna pregrada

Međukomorska pregrada – poznata i kao interventrikularna pregrada (IVS) ili kratko komorska ili ventrikularna pregrada, a tokom razvića i septum inferius – je stameni zid koji međusobno razdvaja donje šupljine ( srčane komore) u srcu.[1][2][3]

Međukomorska pregrada
Presjek srca koji prikazuje komorsku pregradu
Unutrašnjost dorzalne strane srca ljudskog embriona oko 35. dana razvića
(označena kao 'septum inferius')
Detalji
Arterijaprednja međukomorna grana lijeve koronarne arterije i stražnja međukomorna arterija
Identifikatori
Latinski'Septum interventriculare cordis'
MeSHD054088
TA98A12.1.00.013
TA23970
FMA7133
Anatomska terminologija

Ventrikularna pregrada je usmjerena koso unazad na desno i zakrivljena sa konveksnosti prema desnoj komori; njene margine odgovaraju prednoj i stražnjoj uzdužnoj brazdi.[4]

Dijelovi

uredi
  • Veći dio je debeo i mišićav i predstavlja mišićni interventrikularni septum (pregradu)
  • Njen gornji i stražnji dio, koji razdvajaju aortno predvorje iz donjeg dijela desne pretkomore i gornjeg dijela desne komore, je tanak i vlaknast, a zove se membranozna ventrikularna pregrada (septum membranaceum).

Razviće

uredi
  • Mišićni dio međukomorske pregrade proizilazi iz bulboventrikularnog prirubnog dijela koji se razvija zbog diferencijalnog rasta primitivne komore u lukovičasti cordis. Membranski dio ima porijeklo od nervnog greben, a povezuje gornje slobodne margine bulboventrikularnih područja rubova i prednje i stražnje endokardne jastuke pretkomorsko-komorskog kanala. Također biva pričvršćen na niže granice spirale septuma ili aortino-plućne pregrade.

Poremećaji

uredi

Dodatne slike

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ {{cite book|authors=Guyton, A. C., Hall, J. E.|year= 2006|title= Textbook of Medical Physiology (11th ed.) |publisher= Elsevier Saunder|place= Philadelphia|isbn=0-7216-0240-1

Vanjski linkovi

uredi