Spomeni Bišća u srednjem vijeku
Bišće predstavlja župu i rezidencijalno mjesto bosanskih vladara i velmoža iz roda Kosače.
1380
uredi- “Cheruatin Brayacouich de Bisçe in Minori consilio factus fuit civis Ragusii, qui iuravit fedelitatem et facere omnes factiones tam reales quam personales”.( Datum: 4. februar 1380. godine).[1]
1394
uredi- “Ego Millaua Obradi Xoranouich de Bissiçe parcium Bossine etatis XI annorum vel circha confiteor quod de mea bona voluntate presente Radouino fratre meo michi ad hoc consentiente loco me et operas meas magistro Albertino de Chamurata de Padua fisico salariato Ragusii presenti et conducenti me ad standum cum eo ... usque ad decem annos proxime futuris”.[2]
1408
uredi- “Radogna Ratchouich de Bisça promictit et se obligat locando se et operas suas ser Iacobi de Ruborio de Vigilliis stare secum ... quinque annis continuis ... Pro quo Radogna ... Bogisa Bogutchouich de Bisza se constituit plezium".[3]
1415
uredi- "Bositchus Racich de Bisce locando se et operas suas promisit et se solemniter obligauit ser Marrino quondam Zini de Dabie de Dulcigno presenti et stipulanti stare et habitare cum eo hinc ad unum annum proxime futuris et ab ipso non recedere usque ad dictum temporis ... Et pro ipso Bositcho Radete Ratchouich se constituit fideuissorem et principalem solutorem".[4]
Vanjski linkovi
uredi- ^ Mihailo Dinić, Odluke veća Dubrovačke republike, Knjiga 1, Srpska akademija nauka, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, Treće odeljenje 15, Beograd 1951, strana 15.
- ^ Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Cancellariae, Svezak - XXXI, Folija - 119 verso (Datum: 12. oktobar 1394. godine).
- ^ Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Cancellariae, Svezak - XXXVII, Folija - 92 verso (Datum: 21. juli 1408. godine).
- ^ Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Cancellariae, Svezak - XL, Folija - 255 (Datum: 29. decembar 1415. godine).