Masakr u Križančevom Selu
Masakr u Križančevom Selu se odnosi na događaje koji su se desili u zaseoku Križančevo Selo u Srednjoj Bosni, gdje je Armija RBiH ubila desetke Hrvata tokom napada na položaje HVO-a 22. i 23. decembra 1993.[1]
Napad se desio u vrijeme dok je region bio zahvaćen Bošnjačko-hrvatskim sukobom, osam mjeseci nakon Masakra u Ahmićima. Križančevo Selo se nalazi u blizini Viteza, tačnije sela Dubravica i Šantići. Prema izjavi svjedoka na suđenju u Hagu, selo je predstavljalo vojnu bazu HVO-a.[2]
Nije poznat tačan tok događaja, što je otvorilo vrata za medijske špekulacije. Također ne postoji sudska verifikacija kako od strane međunarodnih, tako ni od strane domaćih sudova.
Vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne su tvrdile da se radi o masakru koji se desio nakon vojnog napada, gdje su pogubljeni vojni zarobljenici, dok su neki mučeni, a potom ubijeni zajedno sa nekoliko civila. Tvrdile su da su identifikovale 52 osobe koje su masakrirane.[3]
Dana 6. januara 1994, mjesto događaja je istražio lokalni UNPROFOR, o čemu se raspravljalo na suđenju Kordiću i Čerkezu pred Haškim tribunalom. Tada je svjedok, britanski pukovnik Peter Gage Williams, koji je u to vrijeme bio dio lokalnih snaga UNPROFOR-a, odgovarajući na pitanje tužioca o "smrti između 60 i 70 Hrvata u Križančevom Selu" objasnio da je januara 1994. godine provedena istraga tokom koje je pronađeno 27 tijela, a ekshumirano 9, tvrdeći da nije postojao ni jedan dokaz koji bi potvrdio teoriju o masakru.[4][5][6]
Slučaj je dobio medijsku pažnju u aprilu 2010. godine, kada su hrvatski predsjednik Ivo Josipović, katolički kardinal Vinko Puljić i reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH, Mustafa Cerić posjetili mjesto pokolja u Ahmićima, a potom i Križančevo Selo.[7] Ivo Josipović je bio u zvaničnoj posjeti BiH tokom koje je izrazio "duboko žaljenje" zbog učešća Republike Hrvatske u podjeli BiH 90-ih godina, što je rezultiralo Bošnjačko-hrvatskim ratom i patnjom ljudi na obje strane.[8]
Prema izvještaju emitovanom na RTVFBiH o Josipovićevoj posjeti, tokom događaja u Križančevom Selu stradala su 34 hrvatska vojnika uključujući i nekoliko civila, a 30 preostalih vojnika je zarobljeno.[9] Međutim, Novi list iz Rijeke kao i neki hrvatski web sajtovi u svojim izvještajima su navodili informaciju o 74 ubijena vojnika i civila neprecizirajući tačno koliko je bilo jednih, a koliko drugih, niti okolnosti u kojima su navodno ubijeni.[7] Ni jedan medij koji je izvještavao o Križančevom Selu nije pomenuo izvore za iznesene tvrdnje.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Aida Cerkez-Robinson (15. 4. 2010). "Croatian president honors war victims in Bosnia". Associated Press foreign report. The Guardian. Pristupljeno 16. 4. 2010.
- ^ "Transcript of the testimony of one Mirsad Ahmić". Case number IT-95-14/2-T The Prosecutor versus Dario Kordić and Mario Čerkez. UN International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 3. 2. 2000. Arhivirano s originala, 28. 7. 2011. Pristupljeno 15. 4. 2010.
Q. Is Krizancevo Selo in Vitez, and was it a military base for any particular group? A. Well, yes, it's in Vitez, it's situated in Vitez. We were brought to a place which they called a command or something like that.
- ^ "Izvješće predstojnika Ureda predsjednika HR Herceg-Bosne" (jezik: Croatian). Zločin s pečatom by Ivica Mlivončić. 8. 1. 1994. Arhivirano s originala, 21. 4. 2010. Pristupljeno 18. 4. 2010.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ "Transcript of the testimony of one Peter Gage Williams". Case number IT-95-14/2-T The Prosecutor versus Dario Kordić and Mario Čerkez. UN International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 31. 1. 2000. Pristupljeno 17. 4. 2010.
Q. All right. Indeed, sir, that [Muslim offensive in late December, 1993] involved one particular incident involving the deaths of 60 or 70 Croats at Krizancevo Selo. Do you recall that? A. I do recall that.
- ^ "Transcript of the testimony of one Peter Gage Williams". Case number IT-95-14/2-T The Prosecutor versus Dario Kordić and Mario Čerkez. UN International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 31. 1. 2000. Pristupljeno 17. 4. 2010.
Q. [...] There's also a reference to 60 or 70 HVO being killed by a surprise attack at Krizancevo Selo near Dubravica. Would it be fair to say, sir, that that event involving so many deaths raised some particularly hard feelings on the part of the Croats battling for their lives against this sustained assault? A. Indeed. There were immediate allegations that this was a massacre, and we followed this up later on, early in the new year, to investigate the situation.
line feed character u|quote=na mjestu 56 (pomoć) - ^ "Transcript of the testimony of one Peter Gage Williams". Case number IT-95-14/2-T The Prosecutor versus Dario Kordić and Mario Čerkez. UN International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 31. 1. 2000. Pristupljeno 17. 4. 2010.
Q. [...] You indicated that there was an investigation as to the allegations of massacre by the Croats -- Croats alleging massacre on the Croats. What conclusion was reached as to massacre? A. The elaborate investigation was taken -- was conducted at the spot where 27 of the bodies of those who had allegedly been killed were buried. We exhumed nine bodies in the presence of the BBC, amongst other people. To the best of our limited knowledge, they all appeared to be of military age and to have died in extreme traumatic ways, that we assessed as being in combat. We then interviewed three men who had been captured, who were in the gaol in Zenica, and we eventually presented a report, not only to the U.N. authorities, but also to the Croat military authorities in the Vitez pocket. Q. Then did your investigation sustain the allegations by the Croats? A. The investigation suggested that there was -- there was no evidence to support the theory of a massacre. The evidence pointed to a tactical success that had led to a considerable loss of life.
line feed character u|quote=na mjestu 34 (pomoć) - ^ a b "Predsjednik RH u Ahmićima - Josipović s Puljićem i Cerićem odao počast žrtvama rata u BiH" (jezik: Croatian). Novi list. 15. 4. 2010. Pristupljeno 15. 4. 2010.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)[mrtav link]
- ^ "Josipovic apologizes for Croatia´s role in war in Bosnia". Croatian Times. 15. 4. 2010. Arhivirano s originala, 2. 1. 2013. Zanemaren tekst "April 16, 2010" (pomoć)
- ^ Nađa Ridžić (15. 4. 2010). [rtsp://195.222.58.181:7070/ftv/federacija100415-1.rm Report from the site of Josipović's visit] (rm). RTVFBIH, branch of the Radiotelevision of Bosnia-Herzegovina. Pristupljeno 18. 4. 2010.[mrtav link]