Severin je srednjovjekovna tvrđava koja se nalazila u sastavu srednjovjekovne bosanske države, a smještena je kod Priboja na području Polimlja. Tvrđava Severin ripadala je rodu Kosače. Ostaci Severina nalaze se na brdu Međustene, na dva kilometra jugoistočno od današnjeg sela Sjeverina (općina Priboj), na putu Priboj-Rudo. Nalazi se na 742m nadmorske visine. Sjeverna strana grada se vertikalno spušta u kanjon rijeke Sutjeske, lijeve pritoke Lima. Ostale strane su pristupačne a zaštićene su bile suhim rovom. Na najvišemmjestu izgrađena je masivna kružna kula koja sa dva dodatna zida obuhvataju prostor trougaonog oblika. U podnožju tvrđave,nekoliko stotina metara južnije nalazi se nekoliko stećaka. Severin je imao funkciju da kontrolira prolaz kroz usku klisuru rijeke Sutjeske i brani put koji je od Drine i Goražda vodio u pravcu Pljevalja i Prijepolja lijevom stranom rijeke Lima. [1] Severin se spominje u poveljama za Stjepana Vukčića Kosaču (1444: Seraunsche, castello con contato; 1448: castrum Seruerin; 1454: civitate Severino cum castris et pertinentiis suis). [2] Jedan podatak iz vremena hercega Stjepana Vukčića, iz kraja januara 1449. govori i o podgrađu Severina - Podseverinu. Tada je u jednoj tužbi optužen Dmitar Vukošić iz Podseverina u Polimlju, čovjek hercega Stjepana Vukčića Kosače (Dmitar Vuchosich qui stat Sub Seuerino in Polimie homo domini chercech Stiepano). [3]

Reference uredi

  1. ^ Dušan Spasić, Средњовековни утврђени градови средњег Полимља, Милешевски записи 2, Пријепоље 1997, 42-43.
  2. ^ Mihailo Dinić, Земље херцега Светога Саве, Глас Српске академије наука и уметности 182, Београд 1940, 225.
  3. ^ „Lazarus Michaelis tanquam procurator Milich Bogdanouich coram domino Rectore domino Alouisio de Goze fecit lamentum supra Dmitar Vuchosich qui stat Sub Seuerino in Polimie homo domini chercech Stiepano, dicens quod cum Radossauus Stiepanouich de Popouo famulus suprascripti Milich aufugisset a dicto Milich et sibi asportasset ducatorum CLXV auri et unum annulum auri in Smedereuo. Dictus Dmitar abduxit ipsum Radossauum fraudolenter et interfecit illum et accepit dictos ducatorum et annulum” (30. januar 1449. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: XXII, Folija: 11.

Literatura uredi

  • Mihailo Dinić, Земље херцега Светога Саве, Глас Српске академије наука и уметности 182, Београд 1940.
  • Dušan Spasić, Средњовековни утврђени градови средњег Полимља, Милешевски записи 2, Пријепоље 1997, 42.