Bosanska kadulja

Bosanska kadulja (lat. Salvia pratensis var. varbossania) je podvrsta veoma varijabilne poljske kadulje (Salvia pratensis), koju je Karlo Maly opisao prema primjercima sa padina Trebevića, iznad Sarajeva, Bosna i Hercegovina. To je biljka iz porodice Lamiaceae (Labiatae) – usnatice.

Bosanska kadulja Salvia pratensis var. varbossania'
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Lamiales
Porodica	Lamiaceae
Pleme	Mentheae
Rod	Salvia
Vrsta	Salvia pratensis
Salvia pratensis var. varbossania

Opis

Vrhbosanska kadulja je trajnica koja naraste do 60 cm, sa jakim i veoma razgranatim korijenovim sistemom. Stabljike su joj uzdignute, jednostavne ili razgranate, obrasle dugim oštrim bijelim dlakama.

Listovi ove kadulje su perasti, dlakavi, sastavljeni od 4-6 parova li­nearnih režnjeva.

Cvjeta u maju. Ocvijeće je rastresito, a u prividnim pršljenima se nalazi po 4-6 cvjetova, na 2–5 mm dugim peteljkama. Cvijetna čašica je jajasto-zvonolika, dužine 3–5 mm i prekrivena oštrim dlakama i žljezdasto istačkana. Krunica je ljubičastoplava (rijetko bijela), duga 9–12 mm, gusto dlakava, a antere su žute.

Plod je oraščić, dug oko 2 mm, a širok 1,2-1,3 (-1,4) mm, zaobljen i kestenjastosmeđ, go, bez sjaja.

Ekologija i rasprostranjenje

Ova kadulja raste na zaravnjenim pozicijama, kao što su polja, vinogradi i sl., na nadmorskim visinama od oko 400 m. Može se naći i u područjima koja imaju stepska obilježja. Osobenom kserofilnom gra­đom, prilagođena je klimatskim ekstremima, kao što su suša i visoke ljetne, kao i niske zimske temperature, snažni vjetrovi. Po svim tim prilagodbama, izraziti je heliofit.

Locus clasicus: Salvia pratensis var. varbossania K. Maly, prvoopisana je na donjim padinama Trebevića, iznad Sarajeva, 1904.

Također pogledajte

• Kadulja
• Endem
• Endemizam
• Bosanskohercegovački endemi