Sabahčić ili sabaščić (lat. Convolvulus tricolor L.) je zeljasta biljka iz porodice Convolvulaceae.[1]

Sabahčić
Convolvulus tricolor
Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)
Sistematika
CarstvoPlantae
PotcarstvoTracheobionta
DivizijaMagnoliophyta
PotklasaAsteridae
RedSolanales
PorodicaConvolvulaceae
PlemeConvolvuleae
RodConvolvulus
VrstaC. tricolor
Linnaeus
Dvojno ime
Convolvulus tricolor
L.
Convolvulus tricolor:
(Ilustracija iz 1787.)

Cvijetovi se otvaraju tokom dana i u predvečerje (heliotropizam) , pa otuda im i popularno ime Belle de Jour (španski), Belle de jour (francuski) ili Morning Glory (engleski), te sabahčić bosanski .

Izvorna forma je je mala biljka plavih cvjetova u obliku lijevka. Listovi su cjeloviti, u nizu i istanjeni u baznom dijelu, da se umetanjem (insercijom) mogu prihvatiti za stabljiku. Podvrsta Convolvulus tricolor L. subsp. pentapetaloides (L.) O.Bolòs et J.Vigo razlikuje od tipske podvrste po tome što ima manje cvjetove (7–10 mm) u obliku čaše, kao i kapsulu koja je malo ili nimalo dlakava.

Postoji veliki broj sorti (kultivara) konvolvulusa, čiji se tonovi cvijeta kreću u rasponu od crvene, bijele i ružičaste – do ljubičaste i plave, uključujući i njihove razne kombinacija. Neke od njih imaju slijedeće boje cvjetova:

  • Crimson monarh : boja je crvene trešnje;
  • Lighy Blue Flash: blijedo plavi do bijele, u centru žuti;
  • Ružičasta zastavica: ružičasti ili lila, sa bijelim i žutim centrom;
  • Kraljevska zastavica : jako plavi, a u centru bijeli
  • Bijeli zastavica : bijeli sa žutim centrom.

Ove sorte su razvijene u Francuskoj i Španiji, gdje su vepma popularne biljake zbog prekrasnog cvijeća, kojem ne treba mnogo njege.

Genetika

uredi
 
Alelogen za crvenu boju cvijeta sabahčića (Convolvulus tricolor) je dominantan u odnosu na (recesivni) alel za bijeli cvijet.
P = Parentalna (roditeljska generacija)
F1 i F2 = Prva i druga filijalna (potomačka) generacija

Boja cvijeta sabahčića se smatra monogenskim svojstvom, što je potvrđeno i u nizu eksperimentalnih istraživanja. Neki rani udžbenici iz oblasti genetike često su to ilustrirali rezultatima ukrštanja bjelocvjetnih i crvenocvjetnih kultivara, kojima je dokazana nepotpuna dominantnost gena za crvenu boju, u odnosu na recesivni za bijelu boju.

Kultiviranje i upotreba

uredi
 
"Ljepotica dana" – sorta iz Lisabona, Portugal

Zbog ljepote cvjetova koristi se kao ukrasna biljka.

U zasadima poloprivrednih kultura je vrlo jednostavan za prekrivanje zemljišta, a kao ukras e uzgaja u saksijama, kutijama balkonskim kontejnerima ili na terasama itd. Sije se direktno u zemlju, početkom aprila (proljeće) ili kada su prošli svi mrazevi (u hladnim i toplim područjima Sjeverne Amerike to se može učiniti prije). Sjeme isklija za jednu do dvije sedmice, a klica ima dva listića. Također dobar način razmnožavanja je vegetativno, putem reznica.

Cvjetanje je bogatije na sunčanim ili djelimično poluzasjenjenim pozicijama. Ne voli vlažna ili poplavna tla, koja podstiču rast gljivica, od kojih biljka može oboliti i uginuti.

 

U područjima vruće, suptropske i tropske klime, s blagim zimama, ovo je višegodišnja biljka, a u hladnim ili područjima sa dugim zimama je jednogodišnja biljka, a ako to nije u plasteniku ili ispod nastršnicam ugiba zbog niske temperature (oko 10 °C ili manje).

Mnogi iuklanjaju izblijedjele cvjetove, čime izbjegavaju proizvodnju sjemena, jer ono troši mnogo energije, a time se dobija obilnije cvjetanje.

Rasprostranjenje i ekologija

uredi

Convolvulus tricolor je endem Mediterana.[2] U izobilju ova biljka raste u Andaluziji, a posebno u Costa del Sol. U ostale dijelove svijeta su unesene razne sorte njenih kultiviranih varijenti.[3] Razne varijante ove biljke rastu na obrađivanom zemljištu, kao što su oranice, voćnjaci bašte, avlije i ostali prostori oko pomoćnih domaćinskih objekata.

Taksonomija

uredi

Convolvulus tricolor je prvi opisao Carl von Linne.[4]

Etimologija: Ime roda Convolvulus dolazi od latinskih riječi convolvere = zahvatiti, obuhvatiti + "tricolor" = trobojka/trobojac.[5]

Reference

uredi
  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  2. ^ http://herbarivirtual.uib.es/cas -MED / vrsta / 5389.html: Herbarivirtual.
  3. ^ García Guardia G. (1988): Flores Silvestres de Andalucía. Alcorcón:Rueda, ISBN 84-7297-049-2 pogrešan ISBN.
  4. ^ http://www.tropicos.org/Name/50319690 : Tropicos.org. Missouri Botanical Garden
  5. ^ http://www.floradecanarias.com/convolvulus.html En Flora de Canarias.

Vanjski linkovi

uredi