Rogerije I, grof Sicilije

Rogerije I (1031 - 22. juni 1101) je bio prvi grof Sicilije, te čovjek zaslužan za normansko osvajanje južne Italije.

Rogerije I
Grof Sicilije
Vladavina	1071– 22. juni 1101
Nasljednik	Šimun
Supružnik	Judita od Évreuxa Eremburga Mortenska Adelajda del Vasto
Djeca	vidi članak
Dinastija	Hauteville
Otac	Tankred od Hautevillea
Majka	Fredesenda
Rođenje	1031.
Smrt	22. juni 1101.

Osvajanje

Bio je najmlađi od dvanaest sinova Tankreda od Hautevillea, a majka mu je bila Tankredova druga supruga, izvjesna Fredisenda. Stigao je na jug Italije oko 1056, zajedno sa svojom mnogobrojnom braćom i sestrama. Pomogao je bratu Robertu pri osvajanju Kalabrije, te je s njim podijelo na pola svaki osvojeni zamak i svaki osvojeni grad u Kalabriji. Robert je zatim nastavio osvajanje, te pokorio Siciliju. Rogeriju je, kao suzeren, prepustio vlast nad novonastalom Grofovijom Sicilijom. Nakon smrti Roberta, njegov sin Rogerije, vojvoda Apulije i Kalabrije, je grofu Rogeriju, u znak zahvalnosti za borbu protiv pobunjenika, predao vlast nad dijelom zamkova i gradova koje je naslijedio od oca.

Vladavina na Siciliji

Rogerije je mudro vladao Sicilijom, a njegova vlast je bila više apsolutistička nego vlast njegovog brata. Pri dijeljenju feudalnih posjeda nije pravio razliku među plemstvom, te su mu Normani i Italijani bili jednako odani. Godine 1091. Rogerije I je uspostavio vlast na Malti. Sicilijanske pravoslavce i muslimane, tojest Grke i Arape, Rogerije je tolerisao i dozvoljavao im da se mole Bogu na svoj način, što su muslimani jedino i tražili kada su se predali Rogeriju. Muslimani su činili veliki dio Rogerijeve vojske.

Rogerije je umro u sedamdesetoj godini svoga života.

Porodica

Rogerijev najstariji sin, Jordan, je rođen van braka. Moguće je da je još jedan sin, Gotfrid od Hautevillea, rođen van braka. Gotfrid je bolovao od lepre, tako da nije mogao naslijediti oca čak ako je i bio sin Rogerijeve prve ili druge supruge, kako neki smatraju.

Rogerije se prvi put oženio 1061. Njegova prva supruga je bila Judita, kćerka Vilima, grofa Évreuxa. Ona je umrla 1076, nakon što mu je rodila četiri kćerke:

1. kćerka nepoznatog imena, koja se udala za Hugu od Jarzéa.
2. Matilda (1062- umrla prije 1094), udata za Roberta, grofa Eua i za Rajmonda IV, grofa Toulousea
3. Adelisa (umrla 1096), udata za Henrika, grofa Lucere
4. Ema (umrla 1120), udata za Vilima VI, grofa Overnje, i Rudolfa, grofa Montescagliosa.

Godine 1077. oženio se drugi put. Njegova druga supruga, Eremburga Mortenska, rodila je:

1. Mauger, grof Troine
2. Matilda, udata za Guiguesa III, grofa Albona
3. Murijela (umrla 1119), udata za Josberta de Lucya
4. Konstancija, kraljica Italije, udata za Konrada II, kralja Italije
5. Felicija, kraljica Ugarske, udata za Kolomana, kralja Ugarske
6. Viola, udata za Roberta Burgundskog
7. Flandina, udata za Henrika del Vasta
8. Judita (umrla 1136), udata za Roberta I, grofa Conversana

Rogerijeva treća i posljednja supruga je bila Adelajda del Vasto, koju je oženio 1087. godine. Njihova djeca su bila:

1. Šimun, grof Sicilije
2. Matilda, udata ua Ranulfa II, grofa Alifea
3. Rogerije II, kralj Sicilije
4. Maksimilija, udata za Hildebranda VI iz porodice Aldobrandeschi

Reference

• Norwich, John Julius. The Normans in the South 1016-1130. London: Longmans, 1967.
• Aubé, Pierre. Roger II de Sicile. Un Normand en Méditerranée. Payot, 2001.
• Houben, Hubert. Roger II of Sicily: Ruler between East and West. Cambridge: Cambridge University Press, 2002.