Rijeka (Zvornik)

Rijeka je zvornička mahala koja se prostire na lijevoj obali rijeke Zlatice, po kojoj je i dobila ime, od Čauševca do njenog ušća u Drinu. Pošto se često izlijevala iz korita i pravila štetu okolnim objektima, 1929. korito Zlatice je regulisano podizanjem kamenih zidova na njenim obalama, a kasnije su preko nje podignuti i mostovi. U doba socijalističke Jugoslavije, kroz Rijeku je prolazila Jadarska ulica.

Stara Riječanska džamija, poznata i kao Hadži-Mahmudova, sagrađena je 1858.[1] i nalazila se u centru grada na desnoj obali Zlatice. Ime Hadži-Mahmudova dobila je po predaji o nekom Mahmudu koji je prije selidbe iz Zvornika u Meku u gradu zakopao veću količinu dukata. Kada su zvorničke hadžije došle u Meku, on je jednom od njih otkrio gdje se nalazi blago kako bi u gradu bila podignuta džamija koja će nositi njegovo ime. Bila je pravougaonog oblika, dimenzija 13x10 metara sa kamenom munarom visokom 35 m. Posljednja dva imama bili su Ahmet ef. Zejnilagić do 1942. i Nezir ef. Imširović od 1942. do 1979. Porušena je 19. maja 1980, kako bi se napravila nova džamija. Nova džamija svečano je otvorena 1986. Nakon pada grada u ruke JNA i srpskih paravojski u aprilu 1992, džamija je porušena. Prostor na kojem se nalazila džamija korišten je kao pijaca i parking.[2] Džamija je poslije rata obnovljena, a otvorena je 12. januara 2012.[3]

U periodu između svjetskih ratova i neposredno nakon toga, u Rijeci i Beksuji živjele su porodice: Alibašići, Alibegovići, Alijagići, Alirezovići, Arifovići, Avdići, Avdičauševići, Avdispahići, Bazardžanovići, Bičakčići, Borogovci, Bukovice, Čaklovice, Čorbegovići, Ćatići, Dedovići, Dervišbegovići, Derviševići, Duškunovići, Edrenići, Fazlići, Fidahići, Gujići, Hadžigrahići, Hadžinurbegovići, Hadžiomerovići, Hadžiosmanovići, Hambiralovići, Hodžići, Husejnagići, Ibrahimovići, Idrizovići (Šehavdići), Ilići, Imširovići, Jahići, Jelkići, Jenčiragići, Jusići, Kadići, Karaosmanovići, Kasumi, Kitovnice, Klempići, Kamenice, Korkuti, Krdžalići, Krtičići, Lehovci, Limići, Lomigorići, Mahmutovići, Mederi, Mehinagići, Mehmedovići, Mekići, Mujezinovići, Mulabdići, Mustafići, Nožinovići, Numagići, Odbašići, Pedići, Peklići, Popovići, Potokovići, Puškarevići, Sabirovići, Sahanići, Serpuhovitini, Smajići, Softići, Stefanovići, Šahinpašići, Šakančići, Šehići, Uzejrovići, Zejnilagići i dr.

Literatura uredi

  • Hudović, Mehmed (2000). Zvornik: Slike i bilješke iz prošlosti. Sarajevo: Udruženje građana općine Zvornik.

Reference uredi

  1. ^ Overview of destroyed and damaged religious buildings in Bosnia and Herzegovina.
  2. ^ "Aneksi u predmetu ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI protiv REPUBLIKE SRPSKE (Predmet br. CH/98/1062)". Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu. Arhivirano s originala, 2. 4. 2019. Pristupljeno 3. 4. 2019.
  3. ^ "Rijeka džamija – dragulj grada Zvornika". zvornički.ba. 20. 12. 2016. Arhivirano s originala, 2. 4. 2019. Pristupljeno 3. 4. 2019.