Mitras

Mitras, zbog cega se nalazi * znak ispred par clanaka koje si nedavno postavio (primjer * Jakob)--Dado 05:01, 25 juli 2005 (CEST)

Mitras: Nije židovski, ne boj se, nego nisam znao kako i čemu služi.

Dobrodošao na Wikipediju na bosanskom jeziku.

Nisam siguran ko je napisao članak o rijeci Uni a ako postoje greške na članku svakako možeš ih sam popraviti. Ukoliko dođe do nesuglasica ili razlika u mišljenju iste se daju riješiti da stranici za diskusije. Nisam siguran o čemu se radi i na članku o Vojsci Federacije BiH.

Sadržaj članka * Jakob sam prebacio na članak Jakob pošto ovaj prvi nije imao odgovarajući naslov po standardima wikipedije. Greške takvog tipa nisu velike ali mi je bila malo čudna i nisam bio siguran da li si možda htio da naglasiš nešto specifično.

Primjetio sam da imaš smisla da detaljno i naučno priđeš temi a to obično proizvede iscrpan i vrijedan sadržaj a što je prijeko potrebno bosanskoj wikipediji. U svakom slučaju imaš moju podršku da dalje doprinosiš na ovoj wikipediji a greške bilo veće ili manje ćemo sređivati vremenom. --Dado 20:18, 15 avgust 2005 (CEST)

Dado,

Moja je namjera spomenuti najistaknutije Biscane od pamtivijeka. Za pocetak postavljam naslove buducih clanaka. Taj Jakob i jos neki znacajni su utoliko sto svjedoce o politiskom ustrojstvu i zbivanjima, jedan je prvi spomenuti sudac, drugi je prvi spomenuti gradonacelnik, itd. To na generalnoj razini ne znaci nista, ali govori o Bihacu da je imao istu politicku strukturu kao Pariz, sto je za nas u Bosni znac a tvrditeajno pred svijetom. Po europskim gradovima nema grada u kojem nema brojnih bista gradonacelnika, sudaca, i sl. I mi svoga doru za jahanje imamo. Ako Ti nije tesko postavi kvadratice ispred onih imena, ja cu ih poslije kopirati. A clanci ce uslijediti i namjeravam tako obraditi sve gradove Bihacke krajine. I jos jedno pitanje. Postoje srednjovjekovne listine bihacke krscanske i muslimanske aristokracije koje su svjedocanstvo od neprocjenjive vrijednosti, jer ne moze se kontinuitet Bosne poceti graditi bilo gdje, ako je pocelo s poveljom Kulinovom, treba naciniti niz, da ne bi poput Darvina skelet pra-konja ubacivali u lanac ljudske evolucije. --81.243.235.242 22:51, 19 avgust 2005 (CEST)'''Mitras'''

Tekst prebacen iz rubrike Sadrzaj

Iako interesantne teme i pitanja nemogu naći mjesto za njih na rubrici "Sadržaj" na naslovnoj strani. Zato ih prebacujem ovdje za tvoje daljnje korištenje

Ethymologia bosanskih hydronyma

bosanskih toponyma

Bosanska onomastica uopće

Podrijetlo akcentuacije u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine

Bosanska redakcija refleksa "Jata"

Ikavica od Ukrajine do Visa

Bosanski Nobelovci

Manipulacije i izdaje Zagreba i Beograda bosanskih Hrvata i Srba i njihova kratka povijesna pamet

Na čiji racun je narasla Bosna, a na čiji Srbija i zašto je Hrvatska onako zgrčena u trbuhu

Što je to donijelo otomansko carstvo formiranju bošnjastva

Što je to donijelo habzburško carstvo hrvatskom povijesnom bitku i biću

Što, zapravo, znači da su Bošnjaci cvijet hrvatskog naroda

Što su otkrila nedavna istraživanja na antropologijsko-genetičkom planu bosansko-hercegovačke populacije

Može li oživjeti ikavica

Fonem "h" differentia specifica bosanstva; etimologijski ili fonetski pravopis i njihov značaj za povijesno pamćenje i lingvističku arheologiju --81.243.235.242 22:31, 19 avgust 2005 (CEST)'''Mitras'''

Hvala Dado! --Mitras 15:27, 22 avgust 2005 (CEST)Mitras

Ibrahim Halilovic

Pošto imamo konflikt značenja (Ibrahim ef. Halilović) morao sam naimeniti clanak Halilovic Ibrahima novinara - Halilović,Ibrahim dok se ne nađe ime njegovog oca da se doda inicijal imenu. Da ne bi mjenjali svaki link koji vodi prema Ibrahim ef. Halilović clanku a i da ne bi doslo do zabuna dodao sam čvor koji bi trebao da pojasni stvari. Takodjer nemoj preusmjeravati stranice za diskusiju jer se one automatski prebace a u suprotnom dolazi opet do konfuzije i nereda. Pozdrav --Dado 21:42, 22 avgust 2005 (CEST)

WikIzvor

Mitras, da bi dobili domenu (prostor) za WikIzvor na bosanskom jeziku potrebno je da je zatrazimo na MetaWikiju. Ja sam provjeravao proces i baziran je na principu da ljudi glasaju za odredjenu domenu. Nase sanse se povecavaju time sto imamo vise sudionika u projektu. Predlozio sam WikIzvor projekat na stranici Wikipedia:Saradnja mjeseca pa ako zelis da se pridruzis potpisi se pod prijedlog (Mislim da se Kal-El vec ukljucio). Krajem ili sredinom mjeseca (zavisno koliko imamo sudionika) cemo poceti proces dobijanja domene.--Dado 16:35, 9 septembar 2005 (CEST)

Vezano za Wikipediju

Emire, novinu u razvijanju ideje o bošnjačkom barjaku, nalazim izvrsnom, ali ako su Hrvati pretpostavili u Ustavu ovu, zasigurno, prije bosansku no hrvatsku imenicu, nazivu zastava, zašto ona ne bi ostala i u bosanskom izrazu. No, to je druga stvar, ali će doći na dnevni red. Dakle, deviza koju unosiš, po meni je izvrsna. Mislim da bi trebao poći još dalje, u grafizam, osuvremeniti nešto kao jedan font, stilizirati postojeće ili načiniti kompilaciju čitljivu svima koji u Bosni (i Hercegevini , naravno) od arabice, bosančice i nekog grafički podobnog, lipe li riči, majko mila, latiničnog pisma i njime napisati tu devizu: Vjerni Bogu, vjerni Bosni! Ako je takvo jedno pismo moguće stvoriti ono bi moglo poslužiti u neke rjeđe, ali spomena vrijednije svrhe- Svjedodžbe, Pohvale, Ukazi, Diplome itd. Mislim da si na dobrom putu, i da bi možda poput srednjovjekovnih grbova-zastava mogao ova dva simbolna elementa združiti, time što jedan ili drugi smanjiš i staviš u središte onog drugog. Ne znam što bi teolozi rekli ako bi se svjetovni grb stavio unutar religijskog, ali, staviti u središte bosanskog grba poput pečata utisnutog vosak u središte štita mladi mjesec sa zvijezdom bio bi zaokružen simolički iskaz. Deviza bi se mogla podijeliti u dva dijela i ispisati uzduž grede iznad "Vjerni Bogu" a ispod polumjeseca sa zvijezdom: "Vjerni Bosni". Pozdrav, --Mitras 21:54, 15 septembar 2005 (CEST)Mitras.

Rjecnik

Mitras, za postavljanje rijecnika preporucio bih da koristis Wikirjecnik na bosanskom jeziku --Dado 16:39, 22 septembar 2005 (CEST)

Neobrazloženo brisanje suradničkog članka

Zanima me Dado koja je logika rukovodila tebe i Mediterana da obrišete sadržaj budućeg članka o vojničkoj povijesti Hrvata u članku Hrvati. Kakvi su argumenti? I čemu? Ako Bošnjaci u svoju povijest ubrajaju islamiziranog Srbina Mehmed-pašu Sokolovića a ne ubrajaju Vizira Omer-pašu Latasa, također porijeklom Srbina to je stvar Bošnjaka i njihovog poimanja povijesti. Ne branim nikome da ima drukčije mišljenje o Hrvatima od mene, ali branim svoje ljudsko pravo, a a BiH se poziva na Deklaraciju o ljudskim pravima, da kažem da istina ima i drugo lice, tj. pružam na uvid lako provjerive činjenice. Zašto vam smetaju moji članci koji govore o konstitutivnom i slobodnom političkom subjektu države Bosne i Hercegovine. Zašto se ne bi znalo da je Petar Šimić, posavski bosanski Hrvat doveo na bojno polje , Sarajevsko polje, 3 500 Hrvata da se tuku rame uz rame s Husein-begom Gradašćevićem protiv Osmanlijskih okupatora i bosanskog izdajnika Ali-paše Stočevića, a sve za slobodnu i cjelovitu Bosnu. Vaše predrasude su vas odvele dotle da ne samo da gušite ljudska prava i slobode, nego i potpuniju istinu na dobrobit konstruktivnih odnosa i čistih računa među našin narodima u bosansko-hercegovačkoj naciji. Imam namjeru, upravo u ovom malom kompendiju vojničke povijesti pokazati kako je Bosna u ovolikim granicama, mada ne u potpunosti istim, nastala davno prije osmanske okupacije, na potpuno legitiman način i kako je upravo bogumilstvo ona silnica koja ju asamblirala i da je zbog zdrave osnove na kojoj je nastala povijesno neuništiva. Naravno, hrvatski element je u njoj neizbrisiv. Jer i zapadna Hercegovina i Donji krajevi i Bihaćka krajina unijeli su Hrvate, a ne Bošnjake katoličke vjeroispovijedi u Bosnu. Naime, Hrvoje Vukčić, koji meni prijde sa svoimi Hrvatih, kako veli dokument Tvrtka I koji je transkribirao Mak Dizdar i koji se može vidjeti u njegovoj knjizi u izdanju Veselina Masleše je podrijetlom čistokrvni Hrvat, iz roda posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića, iako je bosanski velmoža, kao što sam i ja porijeklom Hrvat, ali sam nacionalno bosansko-hercegovački građanin, punopravan i ravnopravan. Za to sam se borio i dao stanovit doprinos i nitko mi to neće oduzeti na perfidan način. Malo su mi noge krive i uši klempave, ali to je moje pravo, tako nisam ničiji klon. Dakle, javno odgovorite na moje pitanje zašto ste ovo što je citirano dolje ispod, i još neke druge stvari potajice izbrisali, kao činjenicu da je u ustaškim efektivima bila jedna trećina muslimana, dobrovoljaca, a ne samo dva brata Kulenovića? Zašto se ne bi znalo da su uoči kurban-bajrama ustaše muslimanske vjere zaklale u Jasenovcu profesora Safeta Krupića, te da je jedan od glavnih ideologa naciste Ante Pavelića, koji je slučajno rođen u Blosdni, jer mu je otac ondje otvorio građevinsko poduzetništvo, inače je iz Like, dakle da je najveći glasnogovornik i ideolog nacizma u Pavelićevoj okolini bio prof. Alija Šuljak, da je Bećo Lokmić osnovao Crnu legiju, te da je ustaška vojnica imala 3 muslimanska generala i desetak pukovnika, a ne samo Džafer-bega Kulenovića. Zašto se drugom samo lijepe etikete, a skrivaju činjenice o sebi samom. Osnova za istinu jest načelo Auditur et altera pars, a vas nekolicina kršite li ga kršite i svemu lijepite etikete vandalizma, pa i kad se napravi tipfeler tipa konjh, a to je zato što čovjek ne pogleda poslije teksta i zato što se na klavijaturi slovo h nalazi uz slova n i j.

--Mitras 09:58, 29 septembar 2005 (CEST)Mitras

Zdravo

Glavni problem vaseg clanka (ovoga a i mnogih drugih) je sto ne pisete clanke sa neutralne tacke gledista. Imena kao "Sjaj hrvatskog oružja - Oluja i Bljesak" i "Hrvati - elitna postrojba u Francuskoj od Luja XIV do Napoleona" nisu nista nego bezvezni nacionalizam. Kad vam se na ovo ukaze vi pocnete pricati o hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH sto uopste nema nikakve veze sa ovom wikipedijom. Ovo je wikipedija na bosanskom jeziku a ne "Bosansko-hercegovacka wikipedia". Na kraju i da je bosansko-hercegovacka wikipedija opet bih znacilo da clanke treba napisati sa neke neutralne tacke gledista. Osvrnite se okolo, da li vidite ijedan clanak napisan gdje se bosnjaci ili neki drugi narod velica na taj nacin? Dalje veoma je upitno zbog cega clanci koji koriste sveobuhvatno ime kao "vojnicko zanimanje" treba da samo prate "vojnicku historiju" jednog naroda. I na kraju da vam kao student historije objasnim (po ko zna koji put) jednu stvar sto se tice nacija. Nacija kao pojam ne postoji prije francuske revolucije i napoleonovog proglasenja francuske kao nacionalne drzave francuza. Rijec hrvat je geografski pojam prije 18. stoljeca. Isto vazi i za rijec bosnjak, grk i dalje. Tako Mehmet-pasa Sokolovic je bosnjak zbog toga sto je rodjen u Bosni dok Omer-pasa Latas to nije zbog toga sto nije rodjen ovdje. --EmirA 10:04, 29 septembar 2005 (CEST)

Hrvatske vojske od najstarijih vremena do danas

Cilj ovoga projekta jest odvojiti političku od vojne povijesti i prikazati doprinos jednog naroda koji je konstitutivni narod Bosne i Hercegovine ljudskoj povijesti, u njegovim kako pozitivnim tako i negativnim dimenzijama.

• Neovisno hrvatsko kraljevstvo

• Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo

• Hrvati u bosanskim vojskama

• Pripadnici drugih naroda u hrvatskim vojskama

• Hrvati - elitna postrojba u Francuskoj od Luja XIV do Napoleona

• Hrvatska mornarica

• Hrvatski konjica

• Trenkovi panduri

• Senjski uskoci

• Najvažnije bitke u hrvatskoj vojničkoj povijesti

• Zrinski i Frankopani - sami protiv najveće sile svijeta

• Pobjede i porazi grofa Josipa Jelačića

• Mehmed-paša Piali - Orkan na Mediteranu

• Ličke regimente - ljubimci cara Franje Josipa

• Nekoliko biografija

• Hrvatski leutnant Dragutin Lerman - guverner belgijskog Konga

• Hrvati u Oktobarskoj revoluciji - Legenda o Aleksi Dundiću i Crvenoj konjici

• Vojnički genij maršala Josipa Broza

• Hrvatski doprinos u NOB-u i Revoluciji 1941-1945

• Vojska Nezavisne države Hrvatske

• Sjaj hrvatskog oružja - Oluja i Bljesak

Pisanje članaka

Mitras, želim da te obavijestim da pročitaš uputstvo o pisanju članaka i da se malo bolje upoznaš sa principima pisanja na wikipediji. Vidio sam da koristiš vanjske linkove u samom tekstu, a to nije standard i ne odražava princip neutralnosti. Dakle, vanjski linkovi i druge reference se pišu na dnu članka pod sekcijom vanjski linkovi ili literatura i sl. Da neko npr. hoće da kopira tekst sa članka u kojem se nalaze vanjski linkovi i želi da ga prekopira u word dokument, tada bi pored riječi dobio brojeve koji ništa ne znače, jer se tako prezentuju vanjski linkovi na način kako si ti napisao. Druga stvar je POV. Kada pišeš članke oni treba da budu neutralni koliko god je to moguće, inače se na članak zalijepi POV tag koji znači point of view, i odnosi se na subjektivno mišljenje autora članka, a to nema veze sa principom enciklopedije.Emir Kotromanić 21:31, 29 septembar 2005 (CEST)

Pisanje članaka viđeno iz drugog ugla

Emir Kotromanić Emire, glede instrukcija o gradnji članka prihvaćam sugestije i priznajem da ne stojim baš najbolje s informatičkim znanjima i trebam dosta toga naučiti. Glede PVP (le Point de Vie Personnel, naime ja koji sam frankofoni državljanin Kraljevine Belgije radije govorim francuski, mada se služim u relativno intenzivnoj mjeri i engleskim ) djelimice si u pravu i to ondje kad tumačiš značenje. Ali aplikacija tog načela treba biti vidljiva u svim člancima. Primjerice i ondje gdje smo nedavno stalo, a odnosi se na neutralno stajalište pisca, na kojeg si me uputio i koji je bio toliko potresen tragedijom koja je prijetila i koja se dogodila bošnjačkom narodu, i da me se ne optuži za minimiziranje te tragedije zbog upotrebe minuskule u pridjevu reći ću i vlastitu imenicu - Bošnjacima da bih upotrijebio majuskulu, da je divno zaključio da su se četnici pojavili i organizirali zato da bi se Srbi obranili od ustaša i spasili od istrebljenja koje im pripremaju ustaše, a ustaše su zna se - Hrvati. Dakle, Ti si gradeći projekt Historija Bosne i Hercegovine upotrijebio, malo prerađenu istu rečenicu. Uz to ustvrdio si da su Hrvati znantnim dijelom bili na strani nacizma. Vidiš, Emire, takvo nešto reći jest sjajan primjer za dodavanje ekstenzije POV. Jer, Četnici su organizirani davno prije Drugog svjetskog rata, a plod su nacističke ideologije gospodina Pečanca, a ne Draže Mihailovića, koji ih je samo stavio pod svoju komandu. I ustaše imaju svoju predpovijest, među ostalim epizodama i u Hadži-Lojinom otporu austrijskim konkvistadorima. Ali, da se ne pobrkaju lončići i ne razbiju ćupovi patriotizam Hadži-Loje i naciste Koste Pečanca i kao zadnjeg Vojislava Šešelja, ima jedna suštinska razlika. Opravdanost postojanja. Razlog za pojavu ustaša je uistinu u otporu genocidu, a četnici su organizirali, kao i 1992. g. svoju obranu tako što su prvi napali. Nadam se da se dovde slažemo. Ono gdje se možda nećemo složiti jest iskrenost brige tog engleskog autora za sudbinu Bošnjaka, koja ih je, na svu žalost i zadesila, ali ne od ustaša nego od četnika. Prošlostoljetnih, ali onih potonjih, a ne prethodnih. Istina je da je moje stajalište da taj gospodin laže kad kaže da je potresen prijetnjom koja će se desiti narodu koji je većinskim dijelom islamske vjeroispovijesti, jer ako se sumnja, od strane velikog broja Bošnjaka, da su obećani darovi princa Charlesa u obnovi Ferhadije Danajski darovi, onda ni ovi ne mogu biti lišeni te sumnje. Pitanje je da li je taj gospodin plakao i na sahrani vlastite majke. Naime, povijest je puno puta pokazala da ima je svima, kad je riječ o Balkanu da zavade kako bi vladali. A Englezi tog tipa su bili razlogom što je najmanje 50 tisuća Bošnjaka, žena, djece, uglavnom civila, našlo smrt u Bleiburgu i danas ih se nitko ne sjeća, jer su kost u grlu novovjekovnim historičarima. Dakle Emire, pogledaj malo definiciju srpskog sudjelovanja u četništvu pa reci nije li to nepotkrijepljeno i subjetivno gledište. Nadalje, potpuno ti je neumjesna tvrdnja da se znatan dio Hrvata našao u vojsci NDH, kad je, mnogo znatniji dio Hrvata bio u NOV-u, a na čelu tog NOV-a stajali su Hrvati Josip Broz, Kosta Nađ, Vladimir Bakarić, Janko Bobetko, Mićo Vranić, Franjo Tuđman, Ivo Lolo Ribar, Jure Galić Mali, Jure Galić Veliki, Ivan Šibl, Ivan Hariš, Svetozar Letica, Franjo Kluz, Rudi Čajavec, Martin Špegelj, Andrija Hebrang, Ante Rukavina, Valter Perić, Vladimir Nazor, (Winston Churchil je u svojim memoarima ustvrdio da je prelazak u partizane Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kovačića imao snagu djelovanja nekoliko divizija,jer je to dovelo u partizane najmanje sto tisuća Hrvata), i drugo, spisak je podugačak. I konačno, glede tvoje tvrdnje da je znatan dio Hrvata bio na strani NDH suprotstavljam podatak da je vojska NDH brojala najviše 190 tisuća ljudi, računajući i službenike, a da je oko 30 posto njih bilo iz redova bošnjačkog naroda. Nasuprot tome, četnici su, kad su razbijeni na Neretvi i kad su izgubili oko 20 tisuća, mogu li reći ljudi, imali u svojim redovima 305 tisuća ljudi. Hrvati su toliko ljudi imali u NOV-u, a nisu došli ni iz domobranstva ni iz ustaške vojnice, jer Hrvati nisu imali pravo na popravni ispit. Tito je, naime znao, da ako se netom obrijani partizani i netom umireni pobunjenici nađu u njegovoj vojsci da od njegove vojske i antifašizma što je on istinski bio nema ništa. Zato je u dva vala narasla partizanska vojska upravo za onaj broj obrijanih bradonja. Dakle, tri stotine tisuća Hrvata u NOV-u određuje gdje je bio znatan broj Hrvata. A činjenica da je jedna trećina vojnika vojske NDH pridošla iz jednog drugog naroda mijenja još drastičnije snagu tvojeg zaključka i otvara nove dimenzije u zaključivanju. Naime, ti si u tom projektu ustvrdio da je nekolicina Bošnjaka i to dva brata Kulenovića bila u vlasti, a bio je tu i ministar Meho Mehičić, NDH-a i to je sve. Međutim nije, evo spiska najviših zapovjednika ustaške vojnice iz redova Bošnjaka:

   * general Salih Alikadić
   * general Junuz Ajanović
   * general Muharem Hromić
   * zapovjednik Bećir Lokmić- Crna legija, da nije rano poginuo bio bio vjerojatno glavni zapovjednik hrvatske vojske uz Francetića najsposobniji i najdarovitiji i najjunačniji bojovnik hrvatsje ustaške dobrovoljačke vojnice
   * zapovjednik Ibrahim Pjanić
   * zapovjednik Mehmed Riđanović
   * zapovjednik Muhamed Hadžiefendić
   * pukovnik-muftija Akif Handžić - Poglavnikova garda, omiljena osoba iz osobnog kruga

Valja dodati da su imam Omer Džabić i prof. Alija Šuljak među najviđenijim nacional-socijalistima, ovaj drugi je za ustaštvo, a onaj prvi za formiranje bošnjačke autonomije od NDH s jednopartijskim, nacionalsocijalističkim, sistemom i zbog toga je stigao čak do Hitlera. Nadalje, organizacija proustaške vlasti na području BiH je takva da je gotovo sva u rukama Bošnjaka. A i nakon završetka rata, uz Hrvate postoje u BiH dvije ustaške grupe Bošnjaka pod zapovjedništvom Sićaje u Rami i Rame Bibera u Sarajevskoj grupi. Ne treba zaboraviti ni druge postrojbe, muslimanske milicije, koje su također bile na strani ustaške NDH, a kojima su zapovijedali pukovnik Avdaga Hasić u Kladnju, pukovnik Ibrahim Pirić-Pjanić u Posavini, U Konjicu Kusturica, u Bjelimićima Šemso Šurković, u Srebrenici Bektašević, u Tuzli Topčić, u Sandžaku Pačariz,zatim Krupa, Novi, Bihać, Prijedor, Banja Luka, itd. Ja mislim, Emire da ovo dokazuje da se u člancima koje sam ja predložio ne radi o pridjevku Privatnog stajališta nego o jasno utvrđenim i provjerivim činjenica. Izvori su dostupni, a najbogatiji je onaj Fikrete Jelić-Butić o Paveliću, NDH i ustašama. Lako je provjeriti. Osim toga nacionalna autonomija bošnjaka-HrvATA je bila jedna od realnih opcija u mogućoj konfederaciji. Otpor su pružali Arapi, a ne Bošnjaci.

Ako se govori o naslovima koje sam ja dao oni jesu literarni, jer ja sam napisao jedno historiografsko djelo za široke narodne mase s ciljem da prođe na tržištu i naravno da sam dao poetizirane, ali provjeriva i dokazane činenice. Cavalerie Cravate jest bila najodličnija regimenta francuskog kraljevstva i carsta i zato joj se barjak nalazi u Domu Invalida uz Napoleonov grob. mehmed-paša Piali jest bio Orkan na Mediteranu, a bio je i hrvatskog podrijetla, Zrinski i Frankopani jesu bili samo protiv Osmanskog carstva i na nesreću spletkama Srba na Visokoj Porti onemogućena je sultanova ideja da prijeđu k Turcima i postanu zapovjednici balkanskog dijela turskog carstva. Eh da jesu, danas ne bi imali ovih problema. Opanjakani su s motivacijom da bi postali, kakvi jesu, moćniji i od sultana. Sultan se uplašio i odustao te ih ostavio na cjewdilu, a postoje indicije da je podario i neke dokaze o Zrinsko-frankopanskoj uroti. Nadalje, Oluja i Bljesak jesu sjaj hrvatskog oružja, koje je u 72 dvosatnoj operaciji srušilo četnički mit o nepobjedivosti i položilo ih na pleća za narednih nekoliko stoljeća, ako hrvatski prijatelji ne podignu četničkog feniksa iz pepela. Možeš li to poreći.

I na kraju, naslovi nisu i sadržaj. Treba razumjeti. Treba vidjeti činjenice, a ne prilijepiti etiketu bez dokaza i likvidirati. Kako je to radio general NKVD Mustafa Sokolović koji je likvidirao Trockog u Meksiku. Ja sam se odrekao literariziranih, jer ja sam pisac, koji čita piše i govori četirima stranim jezicima, ne čoban iz resavske škole kako mi ti posredno imputiraš. Ja sam stavio nekoliko linkova (vanjskih) jer nisam još svladao tehniku ovog softvera, ali poučio si me i ja ti zahvaljujem i to ću ispraviti čim stignem. Zauzet sam radom na nekoliko rječnika među kojima je i onaj francusko-bosanski/bosansko-francuski. A kopiram samo onda kad treba citirati. To mi je lakše. Ja nisam kopist. Objavio sam knjige i članke na francuskom, talijanskom, engleskom i njemačkom, osim hrvatskog i bosanskog. Možeš vidjeti da sam ja odmah prihvatio neke kritike i izmijenio naslove i prenio ih u prikladno područje. Možda ima još prigovora i ja ću rado promijeniti što nije dobro, ali tražim da se kritika primijeni na sve pisce. Dakle, provjeri sve članke i vidi jesu li svi neutralni, a samo moji privatni. Točno mi nabroji što sam to nepotkrijepljeno iznio, onda će to biti privatni stav. Nadalje EmirA, spominjem ga jer mi je on prvi uputio prigovor da su moji članci dubitativne namjere, prebacuje mi nacionalizam. Istina kjest da glorificiranje vlastite nacionalne vrijednosti činio jedan od elemenata poimanja nacionalizma, ali ne jedini i dovoljni. Naime, da bi nešto bilo nacionalizam mora nositi i pretenzije na tuđe vlasništvo i uništenje tužih života. Da li takvo što ima kod mene kad dokazujem da nisu članci na Wikipediji neutralni, već dobro naciljani na perpetualizaciju hrvatskog krimena uz vlastiti samozaborav i iskrivljavanje istine. Nadalje, ranije mi je prigovoreno da ne pišem o nečem drugom i ne vidim nešto drugo. Čovjek se može okriviti za ono što jest učinio, a ne za ono što nije učinio. Sve ovo što meni prebacujete vas nekolicina koji ste prigrabili dizgine na Wikipediji bosanskog jezika, a ne bošnjačkoj, kad već velite da nije bosansko-hercegovačka Wikipedia, to radite vi sami, vas trojica, a ne ja. Bilo bi dobro saslušati i druge Wikipediance. Srdačan pozdrav --Mitras 11:08, 1 oktobar 2005 (CEST)Mitras

Samo da ti kažem da nemam vremena da čitam sve članke, niti ovako dugačke odgovore, niti priču o ustašama i četnicima, niti žalopojke o ovome ili onome niti sam ja nešto privatizirao niti sam pisao o NDH, ustašama i sl. Zamjenio si me po ko zna koji put sa nekim. Dakle, ne postoji jedinstveno autorstvo članka, na njemu rade mnogi ljudi, moja uloga je najčešće da ispravima pravopis i reorganizujem sadržaj kako bi bio pregledan. Dakle, ja nisam gradio projekat:"Historija Bosne i Hercegovine", kao što kažeš. Ja sam zadužen za projekat "Općine Bosne i Hercegovine" i u njemu imam dosta udjela, a sada je taj projekat u I fazi. Dakle, stvarno nema namjeru da se natežem po ko zna koji put s Tvojim kvalifikacija. Imam pametnijeg posla. Zamolio sam Te da se pridržavaš pravila, kao i ostali wikipedijanci. Do sada si imao povlašten položaj, jer da si pisao ovakve članke na nekoj drugoj wikipediji oni bi bili uklonjeni ili bi ti bio blokiran, ali eto mi smo bili dosa tolerantni kako ti ne bi krenuo u gore pomenutu jadikovku. S druge strane ja nisam urednik na wikipediji nego administrator i nije moje da provjeravam sve članke, moje je da upozorim na drastične primjere o POV tagu, ukoliko to primjetim. Pozdrav.Emir Kotromanić 11:53, 1 oktobar 2005 (CEST)

Ali eto MI

Ma tko ste to vi=MI? --Mitras 07:49, 16 juni 2006 (CEST)

Prijedlozi za upravnika

Pokrenuo sam proceduru glasanja za mene kao upravnika. Bio bih zahvalan da i Vi glasate. Pozdrav :) Ado 16:22, 19 juni 2006 (CEST)

Slika:Scan0001.jpg

Na sažetku slike piše "E;ira Dretar pred Muzejem Salvadora Dalija u Figuerasu" što nema nikakve veze sa slikom. Molim te da to popraviš ako si kojim slučajem postavio pogrešnu sliku, dodaš šablon za licencu, navedeš izvor i postaviš sliku ponovo ali sa drugim imenom, Scan0001 je baš loše. --Emx 17:48, 2 septembar 2006 (CEST)

Tvoje slike

Molim te da dodaš/popraviš šablone za tvoje slike. Slike o kojima je riječ su: Slika:Za kraj Renata je uvijek pjevala Vino i gitare.jpg, Slika:Grand cirque de l'Europe de l'Est Naslovnica.jpg, Slika:Česi JARZ.jpg, Slika:Klauni iz svjetskog vrha - Rusi Tschukini.jpg, Slika:Novickov ruski krotitelj.jpg, Slika:Pruska konjica.jpg, Slika:Rumunje je nagradio i sa, Princ od Monaca.jpg, Slika:Poljska dresura po slavenski.jpg i Slika:Numériser0006.jpg. Možeš biti kažnjen blokadom i navedene slike će biti obrisane ukoliko ne postaviš pravilan, odgovarajući šablon. --Emx 14:26, 8 septembar 2006 (CEST)

Slike

Wikipedia nije skladište slika, u tu svrhu postoji posebni commons server sa kojeg se slike mogu koristiti na svim wiki projektima. --11:43, 8 decembar 2006 (CET)

Blokirani ste na 6 sati zbog nedavnih izmjena, ohladite i pogledajte Pomoć:Sadržaj. Wikipedia nije u ničijem posjedu, ona je vlasništvo svojih korisnika koji je uređuje i koji su naprawvili od nje milionski enciklopediju, sasvim slobodnu i otvorenu. Žao mi je što ovako mora završiti, ali sami ste krivi. --Emx 21:21, 12 decembar 2006 (CET)

Datumi i ostalo,

Emire, Ne znam da li je do Tebe (ovdje želim objasniti jednu stvar koja u BiH nije baš uobičajena, a ja sam ju preuzeo od Karl marxa. Naime, on bi Persirao samo one s kojima nije želi9 imati ništa zajedničko nego zid koji ih rastavlja, dakle, ako Ti se obraćam s Ti, to je zato što, makar se i svađao s Tobom štijem Tvoju osobu i Tvoj rad.) Dakle ne znam da li je do Tebe stigla moja molba za prihvaćanje isprike zbog mog nedoličnog ponašanja spram Tebe. Da bi sve bilo do kraja objašnjeno reći ću i ovo. Toliko sam iznapadan sa svih strana, da sam postao paranoičan. Ne radi se o strahu, ja osjećam strah u onoj mjeri u kojoj i drugi normalni ljudi, ali kad vidiš da neke stvari da dolaze, po stilu se vidi, iz istog centra pameti, onda zaključiš svašta, pa i krive zaključke izvedeš. Zato mi ne zamjeri. Vidio sam Tvoje prezime, Ti si striktan, i sad vidim pošten u svom poslu i ja sam to u trenutku slabosti prepoznao kao osobni napad jer sam kao mladić imao sukobe s nekim ljudima koji nose Tvoje prezime. Sve je to bilo idiotski s moje strane, jer moraš znati da je za mene vrijeme stalo u Bosni u noći kad me avion odvezao u nepovrat, pa mi se fantomi priviđaju i gdje ih ima i gdje ih nema. Oprosti, mada bih Ti vjerojatno mogao biti did, ponio sam se k'o hajvan. Ali , Allah poruči preko Kur'ana da je veoma važno ostaviti ime iza sebe i ja to poštujem, ne želim pred njega kao lopov i lažov. Ne pravim religiji publicitet, ali onaj koji ne vidi da su Tevrat i Indžil epizode koje prethode Kur'anu, a da je Ovaj sublimni plod onih dviju knjiga i njihov vrhunac ne vidi Istinu niti poznaje pravo znanje. Srećom da naš sukob nije izbio na tom planu. Ja nisam teolog i u raspravi s pravim teolozima izvukao bih deblji kraj, ili tanji, ne znam što je gore, ali znam jedo, štujem velike umove kao što su ibn-Sina, al-Gazzalli, sv. Augustin i sv. Toma Akvinac, ali moji učitelji su ibn-Rushd i Avëroes koji su; nevjerojatno; ali istinito; u svojim raspravama slijedili Aristotela i tražili da se u raspravama i spoznaji Allaha, Elohima, Boga priznaju dostignuća svih onih koji su tragali za istinom o Bogu. Slijedeći ih ja sam često u svojim promišljanjima koja i ne objavljujem već će nakon moje smrti biti dostupne, slijedio upotrebljavajući marksovi aktivnu materijalističku dijalektiku ondje gdje se on odricao metafizike i spoznaje apsoluta. Napravio je i ne znajući velike stvari o dokazu o Božjem postojanju. Priča je preduga, trebalo bi nekoliko knjiga, ali vrijedi ovo, istina se često pronađe ondje gdje joj se ni ne nadaš. Dakle, još jednom te molim za ispriku,a glede slika, makar neke imale i kategoriju državnog dokumenta, primjerica ona s osobne karte Bihaćke općine, svima sam ja vlasnik u svakom pogledu. Treba znati da u ono vrijeme nismo htjeli ništa što je preostalo od stare države. Radije smo tražili da naši umjetnici ručno izrade neke stvari. Tako da ona moja iskaznica, djelo mislim Ahmeta Hošića jest i jedan raritet, jer je načinjeno samo nekoliko primjeraka. Nema veze što je moj lik na njoj, ona je dokaz naše borbe za sloboda. Naši borci (i HVO i ARBiH) radije su hodali goli i bosi nego u JNA Oprebi. Nosili su i tenisice, a nisu htje kožne čizme JNA. Tad sam upoznao POVIJEST, biće povijesti, ne lekciju iz udžbenika. To je ne pruža svakome i ne doživljava svaki dan. To se ne da ni opisati. To je književnost u pet dimenzija. Ja sam doživio da sam morao intervenirati za jednog od najviših čelnika Bihaćke krajine iako su Hrvati neznatna manjina. Ali, tako je to, ja sam bio poznata faca iako je njegovo ime bilo važnije. Danas je to samo sjećanje, ali onda je bilo tako i zato me pogrješno protumačena gesta s Tvoje strane zaboljela dvostruko. Vidim, nije bilo razloga. I ako možeš zaboravi. Ja sam samo jedan star i bolestan čovjek.--Tomislav Dretar 23:37, 16 decembar 2006 (CET)

Već sam ti odgovorio na Wikiizvoru, samo ti tražim da završiš sa postavljanjem ispravnih šablona za slike koje si postavio. Ovdje nije nikakva kazna, nagrada, svađa, obmana ni nešto peto u pitanju, samo to. --Emx 23:40, 16 decembar 2006 (CET)

Vrijeđanje

Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog ponovljenog vandalizma. Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od vandaliziranja ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. Emir Kotromanić 14:34, 26 septembar 2007 (CEST) Vaša blokada ističe: 26. oktobra 2007

Slike

Ne stavljajte slike od po 9 MB na stranice za razgoror. --Smooth O 19:55, 4 oktobar 2008 (CEST)

Slika

Imate li možda veću rezoluciju ove slike, ja ovo ne vidim dobro :-)) --Squirrel 19:55, 4 oktobar 2008 (CEST)

Pročitajte pravila korištenja stranica za razgovor (Wikipedia:Pravila korištenja stranice za razgovor), također postavite odgovarajuće izvore i licence za slike. --Smooth O 20:10, 4 oktobar 2008 (CEST)

Ovdje se nalaze svi šaloni za slike: Wikipedia:Šabloni za slike. --Smooth O 20:20, 4 oktobar 2008 (CEST)

Upozorenje

Rad na Wikipediji, ako Vam je stalo do toga, podrazumijeva diskusiju o člancima, a STROGO zabranjuje vrijeđanje korisnika. Ovo Vam govorim iz razloga što i dalje blatite sve korisnike redom, ukoliko i dalje nastavite s istom praksom, bit ću primoran da Vas blokiram. Na lične/osobne uvrede ne želim ni da odgovaram čisto držeći se poslovice: s budalom se ne vrijedi raspravljati.--CER@ 13:03, 17 decembar 2008 (CET)

Odgovor

Niti osporavam niti podržavam Vašu argumentaciju. Naprotiv ne shvatam zašto ste tako ogorčeni. Prijetnje tužbom ne uznemiravaju, nego me uznemirava Vaša ogorčenost. Kao što ste naveli, i moja je porodica podrijetlom iz Krupe i Petrovca. Za Vaše zasluge znam i niti sam ih pokušao osporiti niti kritizirati. Smirite se malo, pokušajte još jednom pročitati rečenice koje sam napisao. Vaši problemi sa Cerom ili drugima me ne interesuju. Pokušavam Vam reći da se obraćate pogrešnim osobama. Kategoriju za brisanje sam napravio ja, ne neko od njih. U tu kategoriju sam ubacio sve članke prijavljenih korisnika, koji osim tih članaka nisu imali nikakvih doprinosa. Samim tim i Vaš članak je završio u dotičnoj kategoriji. Ispričavam se i već sam sklonio navedeni šablon za brisanje (Relevantnost). Pored svega bih Vas zamolio da preuredite članak i podkrijepite reference, inače se dobija dojam isticanja osobne ličnosti. Vaše izlete u ratnu terminologiju te isticanje rečenica s moje stranice mogu samo ignorisati ili iste komentirati riječima: i moja krv je za bosnu tekla. Time mislim osobnu i krv moje obitelji. Što se tiče Vaših predavanja u Austriji, nisam im sučestvovao jer sam tih godina, ako mislite 90-e bio zauzet liječenjem rana proistaklih 91 i 92 u Sarajevu, Prijedoru i Travniku. Pošto ste sagledali moju korisničku stranicu, sigurno ste primjetili da nisam državljanin Austrije (kao što ste to omaložavali kod jednog drugog korisnika) nego sam zadržao svoje, bosansko-hercegovačko državljanstvo. Ali to sve nije bitno za one kojima je Bosna i Hercegovina u mislima a ne nacionalizam. Vi ističete tendencije srpstva, meni su svejedne, kao što su mi svejedne tendencije hrvatske ili bilo koje druge države, jer nisu moje. Što se tiče Vaše borbe za istinu, ja sa njom nemam problema, ali kao Sociolog morate znati da i sama istina može biti viđena iz različitih kuteva. Pošteno rečeno, Vaši problemi sa Dudakovićem ili bilo kim me ne interesuju jer oni nisu tema diskusije. Molio bih vas da mi oprostite ako se za koje vrijeme uzdržim odgovora jer pišem jednom rukom (iako indirektno, također posljedica rata). Ako Vam je u stvarnosti toliko stalo do promocije bosanskog jezika i kulture kao što tvrdite, onda bih Vas još jednom (kao što je Toni učinio) zamolio, da se konstruktivnim djelovanjem na ovoj Wikipediji pridružite te doprinesete. Niti je u smislu Wikipedije niti Vas, ako sam Vas dobro shvatio, da se ovdje prepiremo zbog sitnica. Skloniću Vašu biografiju iz kategorije autobiografija, a Vas zamoliti da je sredite te uklonite postavljeni šablon. S nadom da će se svi sudionici ove diskusije posvrnuti te malo smiriti svoje živce, ostajem s poštovanjem. --Seha 13:16, 17 decembar 2008 (CET) PS: Pravno stanje: svi na Wikipediju postavljeni članci obliježu GNU licenci za slobodnu dokumentaciju. Samim tim svi se odričemo prava nad člancima i oni prelaze u javno vlasništvo. Kao dobar savjet, nanosim Vam da prije postavljanja Vaših radova na Wikiizvor malo promislite jer se samim tim odričete svih prava nad njima. A pošto ste ih sami postavili, gubite i pravni put povratka istih.

Nema problema. Pored svega svi se moramo smiriti. Previše je akcije a malo vidljive i konstruktivne reakcije. :) Pregledaj članak i potkrijepi pa se diskusija sama od sebe izostavlja. Pozdrav. --Seha 13:44, 17 decembar 2008 (CET)

Molba

Zamolio bih Te da možda (ako imaš vremena) napišeš i nešto o crvenim linkovima kao što su ispitivanje Ivanovo, bogumilsko Evanđelje itd. Samim tim se pune crveni linkovi u biografiji, a ako se ne varam, Ti si jedini od nas koji ih može bez pretraga dopuniti. Potrebna preusmjerenja mogu ja napraviti. Pozdrav --Seha 16:37, 17 decembar 2008 (CET)

PS:Vidio sam već. U redu je ali mi ono fizički radnik u kontekstu umanjuje vrijednost istih, čisto iz kuta akademičara. Možda napišeš nešto kao: pored drugih poslova, radio kao bibliotekar... ili slično. Nadam se da me nećeš pogrešno shvatiti, ali ja se držim onog: svaki posao koji me hrani je časan.--Seha 16:42, 17 decembar 2008 (CET)

Još nešto. Kao što sam već Ceru telefonski zamolio, tako molim i tebe da prekinete sa prebacivanjima. Hvala. --Seha 16:46, 17 decembar 2008 (CET)

E to je sad mala razlika u osobnom pogledu. Ti kao što naglasavaš, želiš time pokazati da Te nije bilo sram preuzeti i niže poslove. Ja dapače, vidim samo kontekst rečenice sa neutralnog gledišta. Baš iz tog razloga sam kategorizirao takve članke. Možda se složimo na: i pored fizičkih poslova, radio kao bibliotekar... meni samo ono fizički radnik nešto smeta. Ne oporičem da si radio kao jedan, ali u stvari je svak ko ne radi u svojoj struci na neki način taj fizički radnik. Sama definicija mi je na neki način omalovažavajuća. Dobija se utisak da si se ti kao akademičar morao spustiti na niži nivo, što onome ko je fizički radnik nanosi misao: joj vidi morao se malo uprljati. Radi se samo o definiciji. Za mene su fizički rad (koji me je odgojio) i umni istovjetni. Oba doprinose na svoj način. --Seha 17:41, 17 decembar 2008 (CET)

Problem sa kategorijom

Mozemo postaviti kategoriju latinski izrazi. Jedini problem je, da se oni na drugim wikipedijama vode kao sveukupan pojam te su u clanku navedeni samo prevodi (pogledaj de:Liste lateinischer Phrasen naprimjer). Sto se tice E Pluribus Unum (ja prevodim kao jedan od nas, jedan iz sredine u ovom slucaju) mozemo ostaviti. Samo je pitanje dokle su latinske fraze kao clanci relevantne a da time ne predjemo na riječnik. U tom slučaju bilo bi ih bolje postaviti na WikiRiječnik nego na wikipediju, isto naprimjer sa primus inter pares. Sto se tice ispitivanja ivanovog nemam sad vremena ali cu pregledati kad stignem, najvjerovatnije tek iza praznika. Pozdrav --Seha 21:19, 20 decembar 2008 (CET)

ovo su kategorija istog članka na Wikipediji raznih jezika

• ang:E Pluribus Unum
• ca:E pluribus unum
• de:E Pluribus Unum
• en:E pluribus unum
• es:E Pluribus Unum
• hu:E pluribus unum
• id:E Pluribus Unum
• it:E pluribus unum
• ka:ე პლურიბუს უნუმ
• nl:E pluribus unum
• pt:E pluribus unum
• ru:E Pluribus Unum
• simple:E Pluribus Unum
• sl:E Pluribus Unum
• sv:E pluribus unum
• sw:E pluribus unum
• tr:E pluribus unum

Evo kako su Francuzi riješili:

• Šablon:Portail États-Unis d'Amérique
• Catégorie:Devise latine
• Catégorie:Devise nationale
• Catégorie:histoire des États-Unis
• Catégorie:Symbole des États-Unis
• Catégorie:Numismatique américaine--Tomislav Dretar 05:11, 21 decembar 2008 (CET)

Ja sam prije za njemacku varijantu. Postavi clanak, a ja cu postaviti kategorije. Mozda jos malo preuredis jer previse recenica pocinje sa Ta deviza. Kategoriju Kategorija:Latinski izrazi vec imamo, treba samo dodati podkategorije. Pozdrav --Seha 09:19, 21 decembar 2008 (CET)

pitanje

Tko je autor http://bs.wikipedia.org/wiki/Bihać pošto ne mogu naći zajednički riječnik s CERminator-om (adminom)? Imam par pitanja i sugestija. S poštovanjem Generalisimus.

Preneseno sa moje stranice za razgovor jer me ne interesuje, na mojoj stranici postavio Korisnik:Nijo:

--Amir pitaj 20:51, 25 januar 2009 (CET)

Istinu govorite pa makar ona bila i štetna za vas , rekao je uzvišeni Allah

Zbog ovog ajeta iz časnog KUR'ANA , a i zbog onih koji treba da znaju istinu o lažima koje bezočno plasira g. DRETAR , pominjući mene i moj takozvani lopovluk, ipak jedan takav intelektualac,akademski autoritet da se spusti na nivo babe tračare je stvarno patetično i jadno. Koristeći svu raspoloživu retoriku s namjerom da ostavi utisak izuzetno potkovanog i nadasve učenog a ustvari žrtve istorijskih okolnosti i svog nevinog stava prema životu i istorijskim događanjima koja nisu ni njega mimoišla je vrhunac dna na koji je spustio se g.Dretar. Dna sa kojega takvi kao što je on teško isplivaju na površinu, kao prvo meni je samo jedan svjedok a zna se koji i ovo što navodim je jedina i jedna istina , a to je:dobro ti znaš Tomislave kome se trebaš obratiti zbog čega sam ja morao izaći sa tvojim stvarima iz stana. Da nisam pokupio tvoje stvari , možda ih nikad ne bi niti vidio, ali vidjela ih je tvoja žena koja je došla i uvjerila se da je većina stvari očuvana i da ih može kad god hoće odvesti nazad u Bihać, dobro je ona pogledala u kakvom su stanju stvari i nikakav problem nije bio da ih odmah pokupi zašto to nije učinila to ti znaš. Isto tako i dalje su složene tvoje stvari i dio knjiga ako možeš već sutra kreni da ih preuzmeš pa ćemo ja i ti kao civilizirani i kulturni ljudi bez pive i Dudaka zovnuti sve tvoje svjedoke , a moj je uvijek sa mnom tako da svima ET URBI ET ORBI , objaviš istinu a ne laž kao što si to uradio. Niti spavam na tvojim krevetima niti se služim tvojim namještajem niti koristim tvoju vlastitu biblioteku koja ima više od 9o%, knjiga /naslova/ sa pečatom Gradska biblioteka Bihać, Ukratko niti ću se više javiti niti imam vremena za Dretarove nebuloze niti se bojim stila i riječnika koji se služi već dođi uzmi svoje stvari i povedi koga hoćeš za svjedoka moja adresa ti je poznata, a to što Dretar ne može da se pomiri sa istinom to je njegov problem. Ukratko tvoje te stvari čekaju red bi bio da dođeš po njih poslije toliko vremena odsustvovanja takve karakterne ličnosti ili si možda spriječen iz samo tebi poznatih razloga.

Ovaj tekst nije potpisan te u skladu s pravilima ne smije biti ovdje!--Tomislav Dretar 17:40, 25 maj 2009 (CEST)

Znači stanovao u stanu, odnio Dretarove stvari, koristi ih i neće da ih vrati. odnio Dretarovu biblioteku u Kladušu.

Onda u bihaćkoj biblioteci fali oko 2,5 tisuće knjiga, ako je moja biblioteka 90 posto iz bihaćke biblioteke, samo ne znam otkad to u Bosanskoj Krupi stavljaju pečat bihaćke biblioteke. Osim toga neka pozove direktora biblioteke da odnese ono što pripada Bihaćkoj biblioteci. Kaže da sam se spustio na nivo tračare: Spustio se na njen nivo, jer druge mogućnosti za priopćiti orbi et orbi moju istinu n ema u sudstvu BiH , moja je žena trebala tvom komandantu pisati molbu za naše knjige. Ali se nisam spustio na nivo da bilo koga pljačkam. Ničije ništa nisam uzeo. Ja ne uzimam Boga za svjedoka već tebe i Dudakovića i svoj komšiluk, primjerice tadašnjeg javnog tužitelja gosp. Hasana Veladžića, kao i činjenice koje i sam priznaješ, da su stvari kod tebe te da nisi sebe bacao u trošak transporta mojih stvari u Veliku Kladušu zato da meni spasiš stvari i da ih čuvaš za neko drugo vrijeme, zar si čitav jedan kat svoje kuće upotrijebio da bi samo čuvao moj namještaj? Takve evlije ja ne vidjeh na ovom svijetu. I na kraju nigdje te nisam nazvao lopovom. A osim toga o mom intelektualnom nivou ni ti niti bilo tko drugi od ovih koji su ti pisali ovo pismo nije kvalificiran donositi ocjenu. --Tomislav Dretar 17:40, 25 maj 2009 (CEST)

Ovaj citat tvojeg , ako je tvoje, pisma, kaže mnogo toga - " a ustvari žrtve istorijskih okolnosti i svog nevinog stava prema životu i istorijskim događanjima koja nisu ni njega mimoišla je vrhunac dna na koji je spustio se g.Dretar. Dna sa kojega takvi kao što je on teško isplivaju na površinu, kao prvo meni je samo jedan svjedok a zna se koji i ovo što navodim je jedina i jedna istina", da ja sam žrtva, to si dobro rekao, a ti imaš samo jednog svjedoka Boga, a ja imam desetke, žive ljude! To što si ti bio prinuđen napustiti moj stan nije moj problem to vidi s oopćinom Bihać. Da li sam se ja spustio na dno ili me je netko drugi bacio na dno i htio zgaziti, to je već drugo pitanje...Činjenica za koju ne pozivam Boga kao svjedoka, činjenica da nisam ni uzeo ni dobio ništa u ratu već dovodi u pitanje i Tvoju poziciju i imenuje odgovorne za moje bivanje na tom dnu kamo sam dospio s jednom jedinom krivnjom a koju si ti sam izrekao, bio sam kriv jer sam bio nevin!...--Tomislav Dretar 17:40, 25 maj 2009 (CEST)

Stoj mi dobro Nijo, zajedno s autorima tvojeg pisma. --Tomislav Dretar 17:40, 25 maj 2009 (CEST)

Datoteka:HVO i Peti korpus Ar BiH kao partneri.jpg

Pozdrav Tomislave. Posto se na slici nalaze potpisi Santica i Dudakovica, postoji obrazlozena sumnja da se radi o tvom radu kao sto si naveo u sazetku. Molio bih te da to ispravis i navedes tacan izvor dokumenta (iako se nalazi u tvom posjedu, jer se radi o autorskim pravima a ne o posjedu). Hvala unaprijed! --Amir pitaj 20:01, 22 juni 2009 (CEST)