Razgovor:Svetozar Borojević

Hrvatski pravoslavac

Naveden je izvor koji govori da je on Hrvat, a osim toga sam Boroević s ponosom se nazivao pravoslavnim Hrvatom. Ako je bio pravoslavac, to ne znači da je automatski Srbin (to valjda moram napominjati braći s one strane Drine).

Evo i pisama u kojima Boroević navodi da je Hrvat (mada nisu potrebna jer sam naveo više nego dobar izvor):

"Odredbe Narodnog vijeća o željeznicama za koje sam saznao tijekom noći u najkraćem će vremenu vojsku učiniti bespomoćnom zbog nedostatka hrane i posljedice će biti katastrofalne za južnoslavenska područja jer će horde nedisciplinirane vojske i Talijana, koji se ne mogu u ovom trenutku zaustaviti, nahrupiti preko Kranjske i Hrvatske i zato Vas molim ne kao general, ne kao posljednji sin zemlje već kao domoljub koji svoju domovinu voli isto tako kao i svaki drugi Hrvat i apeliram na domoljublje NV da se ukinu ove odredbe koje bio pretvorile vojsku u horde koje bi uništile posljednje tekovine. Neka željeznički promet bude slobodan." (brzojav Svetozara Borojevića Narodnom vijeću SHS, 1. studeni 1918.[1])

"Dragi Slavko! ... Zahvaljujem Vam na pokušajima rehabilitacije. Budući da ne poznajem prilike u Hrvatskoj, prepuštam Vam sve odluke. Bilo bi mi žao ako bi mi se pred zemljacima u Hrvatskoj tek na traženje Srbije osigurala zadovoljština. Postoji li mogućnosti da se cijeli zapisnik, naravno preveden, preda Obzoru na objavljivanje s mojim komentarom o mom svjetonazoru kao Hrvata i utjecaju u prilog Južnih Slavena tijekom rata?... Srdačno, Vaš stari Boroević, feldmaršal."--Wustefuchs 01:09, 10 august 2010 (CEST)

Navod iz Hrvatskog biografskog leksikona, sv. 2, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu iz 1989. godine ISBN 86-7064-015-5: da je Boroević „Podrijetlom je iz srpske graničarske obitelji“. Kao što vidite, Vaš navod nema navode knjiga, literature, časopisa, a o ISBN brojevima da i ne govorim. Stoga, dok ne počnete referencirati po pravilima, svi vaši navodi će biti vraćeni. Pravilo je da se reference moraju navoditi na način da mogu biti provjerljive. Šta mi vrijedi što Vi kažete tako i tako kad nemate uporište u literaturi. Savjetujem Vam da pročitate kako se pravilno referencira. npr. kako se može provjeriti ovaj tzv. brzojav (za one koji ne znaju hrvatski to je telegram) da je baš tako stajalo, gdje je objavljen?? --CER@ (ask) 08:06, 10 august 2010 (CEST)

Pa, pismo i brzojav / telegram nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu, a objavljena su u djelu koje je izdao baš Hrvatski državni arhiv. Samo prelistajte dolje, naći ćeš i pisma. Osim toga, i spisak ranijih enciklopedija, knjiga i šta ja znam koje su ranije izdavane u Vrijeme Kraljevine Jugoslavije i potvrđuju njegovo hrvatstvo. No, da se ne bi zamarali, evo vam spisak: Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, knj. 1 - 28 redaka; Hrvatska enciklopedija, Zagreb 1942., sv. 3 - 47 redaka; Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb 1955, sv. 1 - 9 redaka; Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb 1982, sv. 2 - 9 redaka; Vojna enciklopedija, Beograd 1959, sv. 2 - 40 redaka; Opća enciklopedija, JLZ, Zagreb 1977, sv.1 - 11 redaka...

Tu je, razumije se, i njegova kraća biografija / životopis. No, problem je taj, što se o tome nije govorilo baš previše u SFRJ jer je bio nacionalizam reći da su postojali pravoslavni Hrvati.--Wustefuchs 02:16, 11 august 2010 (CEST)

Mogu vratiti sada izvor? Ili da ubacim i ove enciklopedije kao izvore?--Wustefuchs 02:17, 11 august 2010 (CEST)

Za gorenavedene enciklopedije ne mogu prikazati ISBN, ali za ovu jednu mogu:Vujić, Antun: Opća i nacionalne enciklopedija. III. knjiga. Zagreb. 2005. ISBN 953-7224-03-1.--Wustefuchs 02:29, 11 august 2010 (CEST)

Evo još i neki strani autori, da se ne misli kako se ne bi mislilo da je to neka nacionalistička propaganda/promidžba.--Wustefuchs 06:30, 28 august 2010 (CEST)