Razgovor:Sukobi u Busovači
Posljednji komentar: prije 5 godina (AnToni) u temi Sadržaj
 | Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
|
Ime članka uredi
U nazivu bi trebala stajati i godina.--AnToni(R) 20:37, 3 novembar 2018 (CET)
- Svakako, u nazivu trebaju stajati 1993. i 1994.–THWTMJG (razgovor) 21:21, 3 novembar 2018 (CET)
Sadržaj uredi
Zašto svi tematski slični članci počinju nekom analizom nacionalnog sastava općine? Zar je to jedini parametar od kog se mogu izvući svi zaključci. Ili je to proizvod lokalnih mas-medija i političke propagande, koja trenutno u BiH sve analize problema rješava prebrojavanjem pripadnika nekog naroda. No mi na to nemamo uticaj, ali ni ta propaganda ne bi trebala uticati na ovaj projekat.--AnToni(R) 20:37, 3 novembar 2018 (CET)
- Ne slažem se s ovom primjedbom. U sukobu koji se manje-više može promatrati kao etnički nacionalni sastav stanovništva nekog područja itekako je bitan.–THWTMJG (razgovor) 21:14, 3 novembar 2018 (CET)
- Parcijalno gledano - da. Ali sukob je izazvan različitim ideološkim pogledom na rat u BiH. Time dolazi do masovnog naoružavanja po selima, neorganizovanim pljačkama i napadima na magacine JNA (Kaonik, Slimena...), stvaranja paramiltarnih organizacija:HOS, PL, Vitezovi...koje nisu pod komandom općinskih a ni kakvih drugih vlasti, nego terorišu i pljačkaju stanovništvo, a s vremena na vrijeme naizmjenično idu na položaje na Vlašiću i drže položaje prema JNA i VRS...Ali definisati kao osnovni uzrok nacionalnu izmješanost općina za sukobe 1993. dovodi na potvrđivanje etničkog čišćenja i mirnim putom. Jer po toj logici, ako su u nekoj općini svi pripadnici istog naroda sukoba nije i ne može biti. Negacija toga je Kladuša i sukobi Armije RBIH sa sljedbenicima Abdića.--AnToni(R) 21:27, 3 novembar 2018 (CET)
- Kladuša je izuzetak, ni u jednoj drugoj homogenoj sredini nije došlo do sukoba. Ne vidim ništa loše da u članku stoji podatak o etničkom sastavu. Također, nigdje nije navedeno da je etnička izmješanost uzrok sukoba.–THWTMJG (razgovor) 21:32, 3 novembar 2018 (CET)
- Sukoba je bilo i u Vitezu, Sarajevu, Foči... ali i u drugim općinama. Tih 100-njak paravojnih grupacija, koje se u raznoraznim brošurama općinskih izdavača veličaju kao oslobodioci, sveci i heroji su zapravo bili naoružane bande, koje su pljačkale svoje komšije. Meni je jasno da se u tom okruženju mora tako razmišljati, ali u člancima treba izbjegavati takve opcije.--AnToni(R) 21:44, 3 novembar 2018 (CET)
- Kladuša je izuzetak, ni u jednoj drugoj homogenoj sredini nije došlo do sukoba. Ne vidim ništa loše da u članku stoji podatak o etničkom sastavu. Također, nigdje nije navedeno da je etnička izmješanost uzrok sukoba.–THWTMJG (razgovor) 21:32, 3 novembar 2018 (CET)
- Parcijalno gledano - da. Ali sukob je izazvan različitim ideološkim pogledom na rat u BiH. Time dolazi do masovnog naoružavanja po selima, neorganizovanim pljačkama i napadima na magacine JNA (Kaonik, Slimena...), stvaranja paramiltarnih organizacija:HOS, PL, Vitezovi...koje nisu pod komandom općinskih a ni kakvih drugih vlasti, nego terorišu i pljačkaju stanovništvo, a s vremena na vrijeme naizmjenično idu na položaje na Vlašiću i drže položaje prema JNA i VRS...Ali definisati kao osnovni uzrok nacionalnu izmješanost općina za sukobe 1993. dovodi na potvrđivanje etničkog čišćenja i mirnim putom. Jer po toj logici, ako su u nekoj općini svi pripadnici istog naroda sukoba nije i ne može biti. Negacija toga je Kladuša i sukobi Armije RBIH sa sljedbenicima Abdića.--AnToni(R) 21:27, 3 novembar 2018 (CET)
Vojna diktatura uredi
Kako je HVO u Nusovači uveo vojnu diktaturu? Dali taj pojam označava nešto drugo? Vojna diktatura po definiciji nema sadržajne sličnosti sa stanjem u Busovači 1993.--AnToni(R) 21:03, 3 novembar 2018 (CET)
- Loša formulacija rečenice. Biće ispravljeno.–THWTMJG (razgovor) 21:12, 3 novembar 2018 (CET)