Razgovor:Neumska džamija

Ostavi poruku
Nema razgovora na stranici.

pogledati raspravu: http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?f=27&t=51422

nije razjasnjeno jel stvarno postojala dzamija na tom mjestu

Forumi nisu naučne rasprave,po forumu piše šta god kome padne na pamet.Sumnje jedne ili druge vrste ne znači da se moraju uklanjati kompletne stranice.--CER@ 07:28, 3 juli 2008 (CEST)

Ovo je smiješna propaganda. Točan naziv članka bio bi "Teorija o neumskoj džamiji". Ovo govori rođeni Neumljanin koji poznaje svaki centimetar svog grada i čija obitelj u tom kraju živi barem 20 generacija - mogu se kladiti o bilo što s bilo kim tko me odvede na to mjesto gdje je navodno bila džamija i pokaže ikakve ostatke ičega vezano uz ovu teoriju ili nađe lokalne svjedoke postojanja ikakvih ostataka. Jadni ste.

Šta znači "točan", je li to nešto s točkovima? --Munja (razgovor) 19:13, 19 april 2016 (CEST)
Propaganda? Otkad je to propaganda kad neko napiše da je u Neumu nekad bila džamija? Bolest nije sve što boli zar ne? --Golden Bosnian Lily (r) 19:23, 19 april 2016 (CEST)

Godine 1490. spominje se turska skela od Zažablja u Kleku. Hudžetom drinskog kadije od prve dekade džumada 1895 (1490.) godine uređeno je da se prodaje so na skeli u Kleku. Iz ove skele se kasnije razvilo tursko pristanište koje je svake godine, od prvog do prvog marta naredne godine, izdavano pod zakup (mukatu).

Neki Mumin bio je 1596. godine emin u zažapskoj luci Kleku. Za turske uprave Neum je bio hercegovačka luka, jako utvrđena. Ovdje je sve do 1878. godine bio stalno stacioniran kontigent vojnika koji su ga čuvali od napada Mlečana i uskoka iz Dalmacije. Na tvrđavi koja je po odlasku Turaka 1878. godine razrušena, nalazilo se nekoliko velikih topova. Na obali u Neumu stoje još dva turska topa koji su za turiste i kupače prava atrakcija. Pored raznih vojnih, državnih i stambenih zgrada u Neumu je za turske uprave sagrađena džamija i, nedaleko od nje, čatrnja. Džamija je bila situirana na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistrale koja od Neuma vodi prema Dubrovniku. Ne zna se ko ju je i kada sagradio kao ni kakve je dimenzije imala.

Čatrnja zvana Bare nalazi se u Bari, desetak metara udaljeno od mjesta gdje se džamija nalazila. Davno je napuštena i ne služi svojoj svrsi. Zadužbina je, sigurno, vakifa koji je i džamiju ovdje sagradio i danas se vidi u parku, u strani, lijevo od ceste koja od magistrale vodi prema hotelu.

Priča se da je džamija do 1927. godine djelimično bila očuvana i da ju je te godine potres srušio. Kasnije joj je svijet raznio kamen i potpuno dokrajčio, pa se danas ne zna ni gdje je bila. Uz nju se nalazilo groblje sa više nišana koji su kao i kamen od džamije uzidani u razne pozide i zgrade koje su poslije 1930. godine na njemu podignute.

U podzidu parka se sačuvao samo dio jednog nišana iz 1277. (1860.) godine koji je označavao grob nekog pomorskog miralaja. Zemljište na kome se nalazila džamija, čatrnja i groblje, bili su vakufsko vlasništvo, a sada je to sve državni erar. Podizanje ove džamije i čatrnje uz nju diktirale su potrebe, jer je Turska, sve dok je Neumom vladala, stalno držala ovdje odred vojnika. Osim toga, na skelu Neum dolazile su brojne kiridžije koje su na konjima gonile robu u Stolac i dalje u unutrašnjost zemlje. Na ovu skelu brodovima su dopremane sve vrste robe i prehrambenih artikala, osim baruta i municije koji su iskrcavani u luci Gruž kod Dubrovnika. Brojni stočari-muslimani iz Nevesinja, Ljubinja i Stoca, dogonili su zimi stoku na ispašu u Neum, pa su i oni u zimskom periodu uvećavali broj muslimana u ovom mjestu.

Turska je podizala u Neumu manja utvrđenja i magacine za smještaj robe. AIi-paša Rizvanbegović 1831.-1851.) naredio je da se ovdje sagradi više magacina za uskladištenje soli. U zalivu Klek, na mjestu Jazine, nalazila se za turske uprave privatna solana, a u Neumu je bio trg soli. Neum je za turske uprave bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali džamiju i zato je sultan imao neprikosnoveno pravo na ovo mjesto.

Enklava Klek ostala je pod sultanovim suverenitetom i 1878. godine kada je Austrija dobila mandat da okupira Bosnu i Hereegovinu. Neum je spajao Bosanski pašaluk s morem.

Neum sa selima koja mu gravitiraju pripada katastarskoj opštini Gradac koji je odavdje udaljen oko deset kilometara idući prema Stocu. Na području Neuma i okolnih zaselaka nalaze se slijedeće parcele (vrtovi, oranice, vinogradi, pašnjaci i šikare): Bubreg, Čalopek, Čajirnica, Hadžinica, Haliluša, Harem, Jašmak, Kalauz, Kardašuša, Karišikovište, Kod čatrnje, Kod Frlja, Kod kuline, Kokošaruša, Kovrazi, Kulina, Lizdakovina, Mujina lazina, Mujina toina, Ortačka ograda, Pod čardakom, Podhadžinica, Redžino polje, Sarajlinovac, Selimača, Spahinovac, Šarkuša, Sarićuša i Više čardaka. U Gracu se nalazi oko jedan kilometar duga i plodna uvala zvana Beguša koja je bila vlasništvo Rizvanbegovića, pa je po njima i dobila svoje ime.

Sve navedene parcele bile su vlasništvo aga i begova iz Stoca; Behmena, Čelića, Dobrića, Fenjerdžija (odselili u Tursku) Festića, Grebiđela, Huseinagića, Mehmedbasića, Muftića, Opijača, Rizvanbegovića, Sarajlića i Šarića, zatim Murtbegovića iz Višića, Tupaca (valjda Stupaca) i Frlja iz Mostara, kapetana Tasovića (valjda Tasa) iz Počitelja i Ljubovića iz Nevesinja.

U gotovo svim neumskim selima zemlja je za turske vladavine bila vlasništvo aga i begova. Većina kršćanskog stanovništva iz ovih sela bili su kmetovi koji su ovu zemlju obrađivali i vlasnicima davali hak. Hadži Mehmed Zulfikar Rizvanbegović, kapetan Stoca, imao je 1901. godine u Neumu malikanu na kojoj je živio njegov kmet Krešić i zemlju obrađivao. Neki Vukići iz okoline Dubrovnika došli su 1801. godine u Neum, porušili dvije kuće spomenutog rajetina Krešića i odnijeli pšenicu i drugo žito. U pismu upućenom dubrovačkom knezu 19. zulhidžeta 1216. (1801.) god. kapetan je tražio da mu se učinjena šteta namiri, pokradeno žito vrati i krivci kazne. lz drugog njegovog pisma upućenog dubrovačkom knezu džumada I 1218. (1803.) godine, saznajemo da su neki stanovnici dubrovačke teritorije posjekli drva na njegovoj malikani i otjerali u Dubrovnik. Zato je tražio da se šteta procijeni i plati a krivci kazne.

Fotogaleriju slika ostataka neumske džamije možete pogledati ovdje.

Autor: Hivzija Hasandedić (1915. – 2003.)

--Golden Bosnian Lily (r) 19:29, 19 april 2016 (CEST)

Nazad na stranicu "Neumska džamija".