Razgovor:Na bosanski način

Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.

Pogledajte pravila korištenja stranice za razgovor
Potpisujte svoje komentare sa četiri tilda (~~~~).
Novi komentar stavljajte na dno stranice. Započnite novu temu.
Stranice za razgovor se ne smiju koristiti za iznošenje vlastitih teorija.

Predlažem da onaj tko hoće aneks iskoristi u profiliranju postojećeg ili da napravi novi članak koji bi bio sadržajniji i naravno bolji.--hase 11:17, 28 decembar 2006 (CET)Odgovori

Aneks

Muhamed Hdžijahić u svom djelu "Od tradicije do identiteta ili geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana" (Sarajevo 1974) navodi (str. 15-16), poslije niza izvornih srednjovijekovnih bosanskih posebnosti, kao što je bosanska vjera, bosansko pismo, bosanski nadgrobni spomenici i slijedeće, citat: Upadno je npr. i to, u odnosu na etničke odnosno regionalne oznake pojedinih predmeta materijalne kulture koji su bili u prometu u srednjovijekovnom Dubrovniku, da se od kraja XIII soljeća, od kada o tome postoje podaci, pa do u XV stoljeće, srećemo s ovakvim predmetima uz naglašeno bosanske etnikone: alla bosnese, ad modum bosnesem, ad ritum bosnesem itd. Pod bosanskim nazivom javlja se u srednjovijekovnom Dubrovniku razno oružje (scutus bosnienzis, spada de Bosna), Crveni ogrtači specijalnog bosanskog kroja, često izvezeni zlatom, nekakvi gunjevi ad modum bosnensem, specijalne bosanske marame (ritu bosnensi constructa), bosanski ćilimi, pafte po bosanskoj modi, razni nakit bosanske izradbe, (cercelli bosignani, vienaz bosniensis cum folio argenti, zoja alla bosnexe cum perlis), te pod bosanskim imenom još stolno posuđe, pehari i čaše (ad modum bosnensium). Ovi predmeti su bili na cijeni i kod gospode i kod pućana.

U navodu bibliografije stoji "Balcanica III, Beograd 1972, str. 159-164: od južnoslovenskih etnikona javlja se vrlo rijetko.... srpski (raški), te bugarski...znatno češći je slavenski (ispušteno - bosanski!?) naziv, koji V. Han izjednačuje sa srpskim. (?!)

Dodaj temu