Razgovor:Joseph Haydn

Posljednji komentar: prije 5 godina (KWiki) u temi Slika

Jozef Hajdn je utemeljio ciklicne oblike,prije svega simfoniju I gudacki kvartet. -On je tim djelima dodao cetvrti stav menuet. -U njegovim djelima,on naglasava kontrast dvije teme u ekspoziciji,a takodje potencira I kontrast medju stavovima. -On je za svoju muziku rekao: ``Na zemlji ima malo radosnih I veselih ljudi.Cesto ih prate brige I nevolje:mmozda ce moje djelo biti izvor iz koga ce brizni crpiti mir I okrjepljenje``. -On je rodjen u maloj seoskoj kuci,gdje nije imao povoljnih uslova za bavljenje muzikom,ali je ipak svoj talenat dokazao nastupajuci u djecackom horu u beckoj katedrali Sv. Stefana. Tamo on Ucio je pjevanje, violinu i klavir i poceo da pise krace kompozicije – menuete, svadbene marseve – i da kroz njihovo izvodjenje upoznaje orkestar. Znacajan preokret u njegovom zivotu nastao je 1760. godine, kada je stupio u sluzbu kod madjarskih knezova Esterhazija, gdje je potom proveo narednih tridesetak godina zivota. Hajdnova duznost je bila da rukovodi orkestrom, priprema operske predstave i koncerte, komponuje djela po narudzbini, daje poduku iz muzike clanovima porodice. Sluzba mu je odgovarala, a mali orkestar koji mu je stajao na raspolaganju (od svega 14 muzicara) doveo je do velikog izvodjackog majstorstva. Zahvaljujuci Hajdnu, muzika Esterhazijevih postala je cuvena nedaleko po Evropi. U ovoj sluzbi Hajdn je napisao veliki broj djela – sezdesetak simfonija ("Oprostajna simfonija", "Sest pariskih simfonija"...), cetrdesetak kvarteta, jedanaest opera, tridesetak klavirskih sonata. Njegove kompozicije pocinju da se stampaju i on stice ugled u mnogim evropskim gradovima. - Poslije smrti Nikole Esterhazija, njegov naslednik nije imao interesovanja za muziku i raspustio je dvorski orkestar (ali je Hajdnu ostavio prinadleznost i zvanje). Hajdn je tad otisao u Bec, i to je pocetak drugog stvaralackog razdoblja u njegovom zivotu. Njegova slava je presla granice Austrije, on prima porudzbine iz Francuske, Engleske i Spanije. Boravak u Londonu (1791-1792. i 1794-1795.) omogucio mu je da se upozna sa Hendlovom muzikom, i pod njegovim uticajem pise svoja dva oratorijuma Stvaranje svijeta i Godisnje doba , oba na tekstove engleskih pjesnika. Hajdnje imao priliku da u Bonu upozna mladog Betovena, kome je pruzio punu podrsku i pozvao ga da mu bude ucenik. Betoven je dosao u Bec, ali do prave saradnje nije moglo doci – generacijski jaz bio je odvise veliki. Hajdnovo nasljedje je izuzetno bogato. Napisao je 108 simfonija, cetiri koncerta za klavir, tri koncerta za violinu, koncert za violoncelo, 77 gudackih kvarteta, brojna druga kamerna djela – klavirska i gudacka trija, violinske sonate, klavirske kompozicije, tri oratorijuma, mise, rekvijeme, i druga duhovna djela, preko dvadeset opera i komada sa muzikom, brojne obrade narodnih pjesama iz Skotske i Velsa. Najznacajnije podrucje njegovog stvaranja jeste rad na usavrsavanju simfonije i gudackog kvarteta. -Jozef Hajdn umro je 31.maja 1809., u 77. god. od starosti. Dana 26. maja, zatražio je da ga odnesu do njegovog klavira i tri puta zaredom odsvirao Himnu Caru, nakon čega su iscrpljenog Hajdna vratili u postelju. ¨Bože, sačuvaj Franca...¨ rekao je pre nego što će utonuti u san, misleći na cara Franca II. Nakon pet dana provedenih u besvesnom stanju, Hajdn je umro. Ali, ovog puta, njegova smrt u jeku ratnih zbivanja prodje neopaženo...

Slika uredi

Hajde, raja, kome je najzgodnije da malo popravi onu sliku sa stranice o Josephu Haydnu u rubrici "Rane godine" koju sam pokušao skinuti s EN Wiki. Šukren džezilen! – Nerko65 (razgovor) 04:02, 14 juni 2018 (CEST)Odgovori

Riješeno. Vjerovatno je bilo do toga što (još) nije prebačena na Commons mada je predložena za to. P. S: Je li ovo odabrani članak u nastajanju? :-) – KWiki (razgovor) 11:36, 14 juni 2018 (CEST)Odgovori
Nazad na stranicu "Joseph Haydn".