Razgovor:Crna Gora

u Rašku k Vukanu i stade navaljivati na Duklju. Vlada Vladimir II, oženio Vukanovu kćer, Duklja postala vazalom Vizantijskog carstva.

1185. g. Prekid borbe oko prestola Duklje. Osvajanje od strane srpske države Raške i njenog vladara velikog župana Nemanje. U njegovom periodu značajna izgradnja puteva i razvoj pomorskih gradova. 1195. g. Nemanja se povlaći u samostan, predaje svom sinu Stjepanu (,,prvovjenčani’’) Srbiju, a svom mlađem Vukanu Duklju. 1360. g. Zeta se osamostaljuje od centralne vlasti srpske države. Počeo period vladavine dinastije Balšića. 1378. g. Balša 1385. g. Đurađ (Juraj) II Balšić 1403. g. Balšić III 1439. g. Venecija osvaja primorije. 1481. g. Počinje period vladavine dinastije Crnojevića. Država se od tada zove Crna Gora i nastaje pojam Crnogorci. 1482. g. Državno središte se seli sa Žabljaka na Cetinje. 1484. g. Na Cetinju Danilo I. 1711. g. Dolazak izaslanika ruskog cara Petra I. Uspostava bliske političke veze Rusije i Crne Gore. 1712. g. Pobjeda na Carevom lazu nad vojskom bosanskog vezira Ahmet-paše. 1735. g. Vlada Sava ili Vasilije Petrović 1766. g. Dolazi lažni car Šćepan Mali, ubijen 1774 godine. 1782. g. Na presto dolazi Petar I Petrović, pobjeđuje nadmoćniju tursku vojsku. Napušta staru, tradicionalnu organizaciju društva. Crna Gora de facto samostalna i nezavisna država. 1830. g. Na presto dolazi Petar II Petrović Njegoš. Daljnja izgradnja države, formiranje organa uprave, sudske i vojne vlasti. 1833. g. U Petrogradu Petar II Petrović Njegoš rukopoložen za mitropolita. 1841. g. Ugovorom sa Austrijom Crna Gora postiže priznanje svojih granica i velike evropske sile je priznaju kao samostalnu državu. 1851. g. Danilo Petrović postaje prvi svjetovni vladar od vremena Ivana Crnojevića. 1855. g. Donesen zakonik knjaza Danila. 1858. g. Poslije pobjede nad Turcina kod Grahova utvrđuju se nove državne granice. Na Carigradskoj konferenciji velike sile priznaju suverenost Crne Gore. 1860. g. Na presto dolazi Nikola Petrović. 1875. g. Pobjeda nad turskom vojskom na Vučijem Dolu. 1878. g. Pobjeda nad turskom vojskom na Fundini. Na Berlinskom kongresu Crna Gora dobiva međunarodno priznanje i izlaz na more između Bara i Ulcinja, takođe su vraćeni pod suverenitet Crne Gore gradovi Nikšić i Kolašin. 1905. g. Donesen Ustav Crne Gore. 1910. g. Crna Gora se proglašava kraljevinom. 1914. g. Crna gora ulazi u I svjetski rat odmah po njegovom objavljivanju na stranu Srbije i saveznika. 1916. g. Kapitulacija pred Austro-Ugarskom. 1918. g. Na Podgoričkoj skupštini izglasano prisajedinjenje Crne Gore Srbiji. Poslije deset vijekova njeno ime prvi put nestaje sa političke mape Evrope. 1943. g. Na zasedanju AVNOJA u Jajcu donesena odluka o formiranju nove države u kojoj bi jedna od republika bila i Crna Gora. Država se zove Demokratska Federativna Jugoslavija 1945. g. Ime savezne države promjenjeno u Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1963. g. Država sa šest republika i dvije pokrajne zove se Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1992. g. Usvojen ustav kojim je stvorena nova zajednička država Srbije i Crne Gore, Savezna Republika Jugoslavija. 2003. g. Beogradskom poveljom formirana Državna Zajednica Srbija i Crna Gora 2006. g. Najavljen referendum o osamostaljivanju Crne Gore.

Iz raznoraznih izvora hronoloski sam poredjao istoriju Crne Gore, posto nemate nista napisano. Dok neko mnogo strucniji nesto ne napise

Komentar

Članak je vraćen na Pavoneovu verziju iz više razloga:

1. Nije mi jasno da li autor pokušava imitirati ekavicu ili ijekavicu, nikako da se opredijeli za neku varijatnu, a znamo da je ovdje standard ijekavica. Uglavnom, smiješno zvuči, kad započneš s ijekavicom, a završiš sa "uspeti" ili kada prenaglasiš ijekavicu, pa umjesto je pišeš ije tamo gdje mu nije mjesto. --Emir Kotromanić 20:13, 20 januar 2006 (CET)

2. Prisutan je totalni propagandistički pristup. "Napad na Dubrovnik uzrokovan hrvatskim separatizmom" ?! "Velika Albanija" kuliminirala sukobom 1999?! itd. --Emir Kotromanić 20:13, 20 januar 2006 (CET)

He, problem je što jedan Srbijanac editira, a ja koristim njegove izmjene. Promjeniću to, no kod nas se uglavnom kaže NATO agresija, iako su se naši političari uspješno suprotstavili Miloševićevom nacionalističkom autokratskom režimu.

Promijenit ću to na samo napad na Dubrovnik. Izostavit ću Veliku Albaniju; no primjetite, molim vas; da se veliki dio Crne Gore boji Albanskog nacionalizma i "Velike Albanije", jer su izgledi sve veći da će nam uzeti Ulcinj i Podgorica postati granični gradić. --MirBosni 00:35, 21 januar 2006 (CET)

Da se i ja umjesam u diskusiju. Mislim da je clanak idalje upitan. Navescu neke od razloga

• U clanku se navodi sljedece "Prilikom ovih proširenja od strane države i vojske iskazan je tolerantan odnos prema zatečenom stanovništvu, pa je veliki broj pripadnika muslimanskog i albanskog naroda nastavio da živi u Crnoj Gori sa punim pravima, dok su mnogi njihovi prvaci dobili značajne državne i vojne položaje.". Ovo je direktno pogresno. Vecina zivlja muslimanske vjeroispovjesti (vecinom Bosnjaci, manji broj Albanci, Romi i Turci) su bili ubijeni i protjerani. Ko zeli da provjeri moze uzeti npr Noel Malcolm-ovu knjigu "Kosovo" kao referencu. Takodje citiracu Njegosa samog da bih shvatili odnost crnogorske drzave prema muslimanskom stanovnistvu Sandzaka. ONAMO 'NAMO...SABLJI ZA STARA, NJEGOVA REBRA DA TUPIM REZ,

NA TURSKA REBRA-DA B'JEDNOJ RAJI, NJOM ISTOM RUKOM RAS'JECAM VEZ!. Mislim da ova strofa u Njegosovoj pjesmi kaze sve

• U clanku se na vise mjesta spominje crnogorski seperatizam. Gdje se god govori o crnogorskim zeljama za nezavisnoscu (od pobuna poslije srpske aneksacije i izgona kralja Nikole do danasnjosti) koristi se negativna rijec separatizam. U clanku se jednostavno vidi da je pisan od strane nekoga koje protiv crnogorske nezavisnosti.
• Sljedeca formulacija je veoma cudna "....a tu je i prisutna Velika Albanija, koja potvrđuje zahtjeve Albanije za teritorije na kojima albanski živalj čini većinsko stanovništvo...". Ovo treba malo bolje objasniti ili izuzeti iz teksta.
• Termin Metohija se ne koristi u bosanskom jeziku. Srpski Metohija ili Albanski Dukagjin se u bosanskom jeziku obicno prevode kao zapadno Kosovo.
• Termin NATO agresija ne treba da ima mjesto u clanku.
• Sekula Drljević se naziva separatistickim vodjom ali se zato Cetnici spominju kao pokret za slobodu (bar u pocetku). Opet cini mi se anti-crnogorska retorika + veliko srpska.
• Recenica "osloboditi istocnu Hercegovinu" (za vrijeme I svjetskog rata) je takodje upitna.

Mislim da je clanak u redu ako bih se izbacila anti-crnogorska retorike + izbacile faktualne greske koje su gore navedene. Takodje clanak povlaci crtu jednakosti izmedju Osmanskog Carstva i Turske sto bas nije tacno. Ali ima jos dosta takvih clanaka. Pozdravi --EmirA 01:45, 21 januar 2006 (CET)

Prijedlog

Princip je da se postojeći članak unapređuje, a ne da se zamijeni novim člankom. Takvo što se može uraditi ukoliko je novi članak zaista bolji od postojećeg što nije slučaj, iz gore pobrojanih razloga. Što se tiče "zemljopisa" u naslovima, ekavice i prenaglašene ijekavice to u potpunosti odudara od standarda i pravi nepotrebnu konfuziju. Savjet MirBosni je da unaprijedi postojeći članak sa nedostajućim podacima po principu neutralnosti, a ne u propagandističkom tonu. Naprimjer ako se pominje Velika Albanija, a takav koncept ne postoji, osim u glavama Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja kada se brane za počinjene zločine u Haagu, onda se mora navesti relevantna referenca. Nije dovoljno tvrditi nešto, što niko ozbiljan ne prihvata. --Emir Kotromanić 12:40, 21 januar 2006 (CET)

Uz dužno poštovanje, dovoljno je da ukucaš u google-u "Greater Albania" pa da vidiš masu relevantnih izvora koji o toj temi govore, npr. "Le Monde diplomatique". Ja razumem animozitet koji Bošnjaci osećaju prema Srbima zbog svega što im se desilo, ali nemojte sebi dozvoliti da vam to pomućuje racionalno rasuđivanje, posebno kada je projekat jedne enciklopedije u pitanju.

Hvala na prijedlogu

Problem je što je moj maternji jezik Srpski jezik koji nije srpski jezik, ako razumijete ;-).

· Izbacih taj prvi POV dio. To ja uopće nisam stavio. No, imajte na umu, molim vas, da ta pjesma nije usvojena za himnu isključivo iz političkih razloga (nacionalizam?), i to se odnosi na borbu protiv Osmanskih okupatora, nema nikakve veze sa Bošnjačkim narodom.

• Crnogorski separatizam je opće poznata stvar. I nije jednostrana. Naši Knjaževi nisu mogli da kontroliraju nijedno pleme zbog separatizma. Zeta je bila najseparatističkiji dio Raške, a suvremeni Crnogorski separatizam je opće poznata stvar. Nije ni "gadljivo otcijepljenje", niti "junačka borba za slobodu".

· U Ulcinju (preko 90% albanski) je prije nekog vrijemena bio sastanak pokreta VENTEVENDOSJE!. Tu su se zalagali da daju ljudstvenu i materijalnu podršku Oslobodilačkoj Vojsci Kosova. Izjavljeno je da se želi primjenit princip "Samoopredijeljenja" svih Albanaca svigdje na svijetu. Okačena je albanska zastava i prikazana karta Balkanskog poluostrva – no, nešto nije bilo u redu s njom. Ulcinj je bio unutar granica Albanije, a Podgorica graničarski grad. Istina jest da su centralistički opresori koristili albanski nacionalizam da šire propagandu na Kosovu i drugdje, no i Velika Albanija je istina. Ako pregledate pažljivo histriju, vidjet ćete da je Crna Gora pritiskana često Velikohrvatskim, Velikosrpskim i Velikoalbanskim pokretima, no, ivdjet ćete također da je jedino Velika Albanija ostvarena, a i ujedno taj pokret je trenutno najjači (čak jači od pokreta Velike Madžarske). Crna Gora je u velikom strahu, i jedini razlog zašto se ona protivi priključenju Kosova Albaniji je vjerojatna mogućnost da će albanski političari ići u Crnu Goru za ekspanziju.

• Uopće nisam znao za Metohiju. Meni je to malo čudno. Kako može jezik mijenjat jednu historijsku crnogorsku oblast, nije mi jasno?

• NATO agresija je standardni naziv za to sto se dogodilo u Jugoslaviji. Neutralno je, jer ne naglasava da li je legitimno ili nije. Crna Gora se strogo suprotstavila centralistickome rezimu, ali je ipak bila bombardovana; neduzni stanovnici ginuli i zgrade koje nemaju veze ni sa cim rusene.

• Sekula Drljević je, faktički, bio izrod (nije Crnogorac!). Za detaljniji opis njegovog života pogledati Benito Musolini ili još bolje Ante Pavelić. Odgovoran je za smrt ogromnog broja ljudi i bio je vodeći separatista u velikoj Kraljevini. Istina jeste da su Četnici podigli ustanak 1941, kao što je istina da su ga podigli u namjeri da oslobode Jugoslaviju od okupatora. Znam da postoje razne loše stvari u Četnicima, ali ovo su činjenične tvari.

• Crna Gora se pridružila Saveznicama u Prvom Svjetskom Ratu (dobricama?) i kada su crnogorsko-srpske snage stigle u Hercegovinu, narod je doživio preporod kod Trebinja i bilo je mnogo dobrovoljaca. Treba naglasiti da je većina stanovništva bilo protiv Austr-Ugarske okupacije. Mislim negdje 46-48 of ukupno 54 okruga Bosne i Hercegovine.

Možete li, molim vas, vi da prepravite sve što vam izgleda loše, gospodine Kotromanić. Pozdrav! --MirBosni 14:42, 21 januar 2006 (CET)

Katastrofa

Ovo je katastrofa.Prosto je nevjerovatno šta sve ljudi ovdje pišu.Više od 2/3 članka obiluje neistinama i poluistinama,subjekzivnim gledanjem na stvari i nekim stvarima koje toliko nisu tačne i koje su ljudi koji su ih napisali jednostavno izmislili. Što se tiče odnosa Crne Gore prema Albancima,Bošnjacima-Muslimanima i Hrvatima,što je neko pomenuo,on je sledeći: Sa Albancima su Crnogorci uvijek bili u izvanrednim odnosima.Albanski prvaci iz Malesije(koji su uglavnom bili katolici) su imali činove kapetana i posebne povlastice i Albanci nikad nisu digli ni jedan ustanak protiv Crne Gore.Za vrijeme ratova protiv Turske 1875-1878,Crnogorsko pleme Vasojevići je opstalo zahvaljujući pomoći od strane plemena Mirditi i Hoti iz sjeverne Albanije.Takodje,za vrijeme 1911 godine i ustanka Albanaca protiv Turske,iako zvanično neutralna,Crna Gora je objeručke pomagala ustanike,a ustanak su Albanske vodje pripremile na sastanku na Cetinju,uz saglasnost kralja Nikole...(ima još mnogo otome da se piše,a ja stvarno nemam vremena). Što se tiče Bošnjaka-Muslimana,oni su u većem broju sastav Crne Gore ušli tek poslije Balkanskih ratova,tako da tu i nije bilo nekih posebnih odnosa i prema njima su se Crnogorci odnosili kao i prema Turcima,a to je bilo korektno koliko je u to vrijeme moglo bit. Što se tiče Hrvata i,uopšte,katolika dovoljno je reći da je Kralj Nikola potpisao konkordat sa Vatikanom 188?(Ne mogu se sad tačno sjetit koje godine) i time je Crna Gora postala prva,a koliko se sjećam i poslednja(ispravite me ako griješim) pravoslavna zemlja koja je to uradila. Kao što rekoh,o ovome bi imalo još mnogo,mnogo da se piše. Na kraju krajeva,što se ne zapitate kako to da je Crna Gora jedina od svih bivših Jugoslovenskih zemalja koja je izbjegla medjuetničke sukobe i u kojoj su,na kraju krajeva nacionalne manjine(da ih tako nazovem) glasale za tu Državu?Što se tiče Velike Albanije,molim da se prestane plašit Crna Gora Albancima,a taj strah od Albanaca u Crnoj Gori koji je taj gospodin iz Srbije osjetio ovdje ne postoji. Ili pišite kako jeste ili,molim vas,nemojte pisat uopšte.

Petar iz Berana

Lažni car Šćepan Mali

Jedinstven je slučaj prevare u našoj istoriji, a možda i kod drugih naroda, da je neki čovek došao u jednu zemlju, proglasio sebe carem, pa je, kao takav, stao na čelo jednog naroda. Upravo to se dogodilo u Crnoj Gori pre nešto manje od 250 godina. Ko je bio ovaj neznanac? Petar Petrović NJegoš je, pišući “istorijsko zbitije”, pokušao da odgovori na ovo pitanje. Pisao je o ovom samozvancu na osnovu istorijskih činjenica i pričanju naroda. Nazvao ga je lažni car Šćepan Mali. U predgovoru prvog izdanja koje se pojavilo u Zagrebu još 1851. godine, kaže: “Šćepan Mali bio je laža i skitnica, ali je znamenitu epohu u Crnoj Gori i okolini učinio...”. NJegoš je ovo delo napisao na osnovu istorijskih dokumenata koje je našao kod starog markiza Solarija, arhivara Državne mletačke arhive. U vreme bilo je malo istorijskih dokumenata o ovom događaju. Na Cetinju nije bilo gotovo ničega, “jerbo po nedostatku hartije često puta i listovi svijetskih knjiga za fišeke su se upotrebljavali.”

Duh ubijenog Petra

O Šćepanu Malom najviše se izvuklo iz zapisa trojice mletačkih diplomata. Paskvale Cigonja je tada bio izvanredni providur mletačke države u Kotoru, Justinjani, mletački poslanik u Carigradu, i Duodo, vicekonzul u Skadru. Ova trojica mletačkih diplomata slala su iscrpne izveštaje o pojavi cara samozvanca na Cetinju i pratili razvoj događaja u Crnoj Gori sve do smrti Šćepana Malog. Pojavom ovog čoveka na jednoj od najosetljivijih tačaka evropskog juga stvari su se zapetljale. Turska, mletačka i ruska diplomatija i obaveštajna služba našle su se u čudu. Petar III, muž Katarine II, pojavio se među Crnogorcima! Tadašnji ruski poslanik na dvoru Porte Obrjeskov odmah je izvestio vladiku Savu: “Svako znade, ja mislim i svi vi znate da se Petar treći pretstavio (umro) još hiljadu i sedme stotine i šezdeset i druge godine u cvijetu od svog života.” Crnogorci su takođe posumnjali u izjave lažnog cara, ali većina plemenskih starešina i narod nikako nisu hteli da poveruju u izveštaj ruskog diplomate. Naime, znalo se da je Petar III ubijen po nalogu Katarine II, ali oni su verovali, kako im je rekao, da je nekim čudom izbegao smrt. Na velikom zboru na Cetinju neke plemenske starešine su zatražile od Šćepana da im objasni kako je došao do njih. On im je ukratko i objasnio da je, progonjen od neprijatelja, došao preko Carigrada, Venecije, Splita i Herceg Novog, do Meljina, a odatle nije bilo teško doći do Cetinja.

Kontrolor Dolgorukov

Iako mu je nuđeno da postane gospodar Crne Gore, on se, istina, u početku nećkao, ali je u januaru 1768. godine, izašao pred narod na Cetinju i izjavio da je on glavom Petar III. NJegova kratka, ali burna vladavina u Crnoj Gori u istoriji je zabeležena kao pozitivna. On je za kratko vreme uspeo da pomiri mnoga zavađena plemena, da zavede sudsku vlast i da raznim merama suzbije krvnu osvetu. Istovremeno sa postignutim uspesima, on je Crnogorce uvukao u jedan krvavi sukob koji je epilog imao u bici na Čevu. Na svu sreću, bitka se završila pobedom, ali je Šćepanov autoritet oslabio. Razlog tome je što nije uzeo lično učešće u borbi, već se sakrio u jednoj kući. Ruska carica Katarina III osećala se uznemirena pojavom samozvanca u Crnoj Gori. Da bi utvrdila ko se krije iza ove zagonetne ličnosti, poslala je lično kneza Dolgorukova da ispita ceo ovaj slučaj i raskrinka Šćepana pred Crnogorcima. Godine 1769. Dolgorukov je stigao na Cetinje i pred crngorskim poglavarima raskrinkao lažnog cara, ali na njegovo veliko iznenađenje Crnogorci nisu hteli da ga pogube, kako je on to zahtevao. Iako uhapšen u prvi mah, Šćepan je, zahvaljujući svom autoritetu, koji je stekao kod naroda i nekih poglavara, uskoro bio oslobođen, a Dolgorukov je morao da napusti Crnu Goru i u oktobru 1769. godine i da se preko Boke Kotorske vrati u Rusiju nedovršenog posla.

Grk iz Janjine...

Interesantan je podatak koji govori o iskazu Šćepana prilikom suočenja s knezom Dolgorukovim. Kao što je to NJegoš zabeležio u svojoj knjizi, Šćepan je priznao: “Grk sam rodom iz Janjine”. Ali, kada je Dolgorukov pozvao jednog oficira iz svoje pratnje koji je znao grčki, ispostavilo se da je Šćepan lagao. Drugo njegovo priznanje je bilo: “Ja sam upravo rodom Dalmatinac, plemenom se zovem Raičević... “Međutim, ni ova izjava nije bila baš pouzdana. Ima izvesnih podataka po kojima je Šćepan bio rodom iz Like. Plašeći se Šćepana (pretpostavljali su da je on ruski čovek), Turci su nameravali da ga po svaku cenu skinu s mesta vladara. Svi pregovori vođeni s crnogorskim poglavarima u tom smislu ostali su bez ikakvog uspeha. Crnogorci nisu nikako hteli da ga izdaju, pa ni onda kada su čuli da Turci planiraju da pošalju 120.000 vojnika pod komandom Begler-bega i Kadi-Askjera. Međutim, dok je ta silna vojska pripremala, Mehmet-paša, turski vojni starešina u Skadru, u tajnosti je organizovao ubistvo Šćepana Malog. Za izvršioce ovog dela on je odredio svoje zarobljenike. Među njima se nalazio izvesni Kosta Paljikarda s nekolicinom drugova. Paljikarda je otišao u Crnu Goru, zajedno sa svojim ljudima, govoreći da je pobegao iz turskog ropstva. Zahvaljujući obrazovanju i manirima, uskoro je postao lični sluga samog Šćepana. Posle skoro godinu čekanja na zgodnu priliku, Paljikarda je u maju 1774. godine jedne noći zaklao Šćepana i uspeo da pobegne za Skadar. Mehmet-paša ga je oslobodio ropstva, a sam je, kao nagradu za likvidaciju Šćepana, postao vezir. Smrću lažnog cara, umrla je i tajna njegovog identiteta.

KOMENTAR Izostavljeno je pominjanje pretposljednjeg popisa crnogogorskog stanovništva koji bi dao pretpostavke za analizu nacionalnog opredjeljenja građana crne gore. Svakako to se tice "porasta" broja srpskog naroda u crnoj gori iako nije zabiljezena nijedna znacajnija migrcija ljudi iz srbije u crnu goru.Ako je tesko vjerovati predkomunistickoj istoriji koja je pisana za potrebe srskog prijestola,onda mozemo vjerovati onim podacima koje smo mogli sami potvrditi u vremenu kad su nastajali.Da li su crnogorski srbi zaista "istorijski" proizvod ili politicko opredjeljenje nije tesko zakljuciti...Vaznost pominjanja dva posljednja popisa i prilika u vremenu izmedju njih moze dati pravu sliku ljudima koji ne poznaju crnu goru najbolje.Moj komentar je daleko od nacionalistickog,sovinistickog i bilo kakvog diskriminatorskog tijela,vec samo zelim da naglasim vaznost etničkih promjena u nasoj zemlji,cime bi njena nacionalna struktura bila prikladno opisana.Crnogorska istorija je najfleksibilnije stivo na svijetu i mijenjana po uzoru na istoriju ENGLSOCA iz orvelove 1984. Trebalo je malo vise mjesta dati crnogorskom "RATU ZA MIR" koji je uzorkovao sramni napad na dubrovnik koji je do danasnjeg dana najveca sramota u crnogorskoj i istoriji i napad kojeg se stidi vecina naseg stanovnistva,da bi se tako dala prava slika crnogorske svijesti o najludjem vremenu za balkan. Nase najvece bogatsvo i prednost je upravo multinacionalna sloga,cime se izdvajamo od svih nacionalnih drzava na balkanu i bez pominjanja naseg ponosa takvim multikulturalnim uredjenjem moze se steci pogresan utisak o crnoj gori kao trusnom podrucju u kojem postoji stalna prijetnja od izbijanja nacionalnih sukoba.Osobina koja je odrzala postojanje ovog naroda uprkos raznim napadima i pokusajima da se unisti je upravo to postovanje i suzivot sa ljudima druge nacije,vjere i kulture i dobri odnosi sa susjedima(cak i nakon potpune okupacije srbije nakon 1918 godine o cemu svjedoce mnogi slucajevi ubistava,protjerivanja i zatvaranja svih koji su se protivili potpunoj asimilaciji crnogoraca u srpski narod). Takodje je bitno i posvetiti veci znacaj crnogorskoj pravoslavnoj crkvi koja je ukinuta dekretom kralja aleksandra nakon protjerivanja crnogorske dinastije petrovic,da bi ljudi koji citali ovaj clanak imali potpun uvid u danasnje religijske tendencije u crnoj gori. pominjati veliku albaniju u kontekstu crne gore je potpuno apsurdno sto je najlakse dokazati boravkom u crnoj gori i nekom od gradova gdje crnogorci,albanci,srbi i svi ostali narodi zive zajedno.Koliko je to istinito govori podatak da smo mi jedina zemlja na balkanu,koja je mirnim putem izborila osamostaljenje.Tim mirnim osamostaljenjem i strpljenjem veliki broj crnogoraca je transormisan u srbe od kojih ne smatraju crnu goru svojom maticnom zemljom za vrijeme milosevicevog i uopste velikosrpskog terora i totalitarizma,ali na srecu svih nacinalnih zajednica u crnoj gori stvari dolaze na svoje mjesto i zemlja bez demokratske tradicije pokazuje iznenadjujuce visok stepen solidarnosti i tolerancije.takvu svijest naroda ne mogu pokvariti ni odredjene opozicione partije koje nesrazmjerno svom uspjehu na izborima misle da mogu svojom sovinistickom politikom pomjeriti mir i nacionalnu toleranciju u crnoj gori,a njihov jedini cilj su ustvari materijalne povoljnosti koje mogu dobiti od srbije i to od srpskih nedemokratskih i nacionalistickih grupa koje su svojom politikom dovele danasnju srbiju na ovu poziciju...

toliko za sada i nadam se da sam u pravom crnogorskom duhu izbjega da uvrijem bilo koga ko drugacije razmislja i dao malo direktiniji uvid u crnogorsko drustvo iz prve ruke ljudima koje ova zemlja bude zanimala.

195.66.162.66 22:14, 10 januar 2007 (CET)MIRKO Podgorica

Zastava Socijaličke Republike Crne Gore iz 1992. i 1993.

Zastava Socijaličke Republike Crne Gore iz 1992. i 1993. je pogrešna! Na slici je zastava Srbije.

Zastava

Gospodo, u dijelu "Nakon raspada SFRJ" stoji zastava Srbije potpisana kao "Zastava Socijaličke Republike Crne Gore iz 1992. i 1993." To nikad nije bila zastava CG i molio bih vas da to ispravite. .

Paradoks

Ha? Sto bi? --Stefan Sokolovic 17:17, 22 august 2007 (CEST)

Bošnjački jezik ne postoji, nego samo Bosanski jezik, bar ne na ovoj wikipediji.. Pozdrav --Kal-El 19:18, 22 august 2007 (CEST)

Pa sto onda sa problemom? U Crnoj Gori ima vise govornika "bosnjackoga" jezika, nego "bosanskog". Uostalom, zar je to razlog da vratis moj cijeli edit? Mislim da to nije u redu. --Stefan Sokolovic 20:07, 23 august 2007 (CEST)

Pa sad su se sami srpski nacionalisti zapetljali, jer eto oni bosanski jezik na srpskom zovu bošnjački, što će reći da ga ovdje trebamo mi na bosanskom prevesti kao bosanski. cccccc :) Emir Kotromanić 19:23, 22 august 2007 (CEST)

Ne vjerujem da i danas Vladu Republike Crne Gore cine srpski nacionalisti...vise (ako ne racunas bivsi srpski nacionalisti). I ne zaboravi da mnogi jezik u stvari zele nazvati crnogorskim, a ne srpski. --Stefan Sokolovic 20:07, 23 august 2007 (CEST)

Službeni jezik u CG je srpski, što znači da se na srpskom bosanski jezik kaže bošnjački, pa otkud onda bosanski jezik u članku o CG na sr Wikipediji? Kako to da u tom članku stoji bosanski, a u članku o BiH stoji da je u BiH službeni jezik bošnjački? Je li to falsificiranje Ustava BiH? Do vas je, vi odlučite šta hoćete, ne možete na dvije stolice odjednom...Ipak ste se sami zapetljali u ovom cijelom nacionalističkom argumentu, sada ste se suočila sa paradoksom. Ovo će djeca učit iz logike kao školski primjer paradoksa. Emir Kotromanić 23:05, 23 august 2007 (CEST)

A koje dvije stolice? Ja stojim samo na jednoj = clanak Crna Gora na bosanskoj wikipediji. Na hrvatskoj, srpskoj i engleskoj wikipediji stoji korektan popis ("bosnjacki", 'bosanski'...), zasto bi se jedino bosanska wikipedija srozavala i falsificirala popis gradjana Republike Crne Gore? Ne zanima me srpska wikipedija, nikad je nisam posjetio jer za mene je bosanska - ja nijesam Srbijanac. I da, to je error, i trebali bi srpski wikipedijanci to ispraviti.

Onda kada riješiš to na srpskoj Wikipediji, come back. U laži su kratke noge, prvo kažeš šta na srpskoj stoji, a onda kažeš da je nikad nisi posjetio?! No da nastavim: s obzirom da je službeni jezik u CG srpski, jel tako?, a kako se na srpskom jeziku bosanski jezik kaže bošnjački, mi samo poštujemo taj popis u CG pa smo ga sa srpskog jezika preveli na bosanski, i na mjestu gdje je stajalo bošnjački na srpskom jeziku, uradili smo prijevod na ovoj Wikipediji. Ništa više. Dakle sr Wikipedija se srozava jer jedina falsifikuje Ustav BiH. Emir Kotromanić 14:27, 24 august 2007 (CEST)

Kakav nacionalisticki argument? Zar ne mislis lingvisticki, ili formalni. Koliko vidim nijesam vidio nikakvu naciju niti ikakav nacionalizam igdje u ovome sporu.

Oni koji govore bosnjackim jezikom imaju priznati jezik i mogu da uce nastavu na "Bosnjackom jeziku". Postoje i knjige "Bosnjacki jezik" za odgoj govornika bosnjackog jezika. No naravno, to se ne odnosi na govornike 'bosanskog' jezika; pa tako jednostavno ne mozemo zbrajati jer su se jedni gradjani opredjelili za priznati jezik, a drugi su morali zaokruzivati "Ostali" i dopisivati "bosanski" pored. I to ne zaboravite da ima vise samodeklarisanih govornika bosnjackog jezika od bosanskog. Ne znam kako mislis da resimo problem - ali jednostavno ne mozes zbrajati bez ikakve dodatne naznake.

Gdje je paradoks??? --Stefan Sokolovic 00:56, 24 august 2007 (CEST)

Nema potrebe da glumataš ovdje Crnogorca. Čuj, "rešimo"? Malo ekavice, pa malo ijekavice. Ne ide to tako. Što se tiče "bošnjačkog", ne postoje nikakve knjige za "odgoj govornika". A dodatnu naznaku će dodat historija, jel tako, i onda ćeš shvatit u čemu je paradoks. Dakle, Srbi su da bi na neki način negirali bosanski jezik izmislili argument kako se na srpskom jeziku bosanski kaže bošnjački. Međutim nakon ovog popisa u CG u kojoj je srpski službeni jezik, našao se i naziv bosanski za kojeg Srbi kažu da se na srpskom kaže bošnjački. Dakle paradoks je taj da je argumentom kojim se negirao bosanski jezik, bosanski zapravo priznat i od onih koji su ga negirali. Emir Kotromanić 14:27, 24 august 2007 (CEST)

NEK NEKO PROMJENI OVO U INFOKUTIJI O SLUZBENOM JEZIKU, SLUZBENI JEZIK U CG PO NOVOM USTAVU JE CRNOGORSKI KAO BR.1 ,ALI I BOSANSKI,HRVATSKI,SRPSKI I ALBANSKI.

Usputile:

O tako maloj zemlji u balkanskom budžaku i tako nejasnom narodu toliko rasprave!? Duklja je izvedba iz gotskog "dunkel", što znači tamno, mrko, crno - misli se na tamni vilajet gudura, klanaca i neprohodnih planina. Zeta je "zetovina", dakle zemlja-posjed dobijen ženidbenim ugovorom. Got. Duklja, germ. Schwarzwald, lat. Montenegro, bos. Crna Gora, uglavnom bivši dio srednjovijekovne bosanske kraljevine podsredstvom falsifikovane historije (vidi Raška) - pretvaranjem bizantskih manastirskih posjeda u "svjetovnu teritoriju", a manastirskih vladika u svjetovne vladare i naravno kulturološkim silovanjem bosanskog govora virusnim terminom, kovanicom srpsko-hrvatsko-crnogorski, Srbija dobija etnički izlaz na more, a Evropa svoj balkanski "Montecarlo". Ono što nedostaje jeste promovisanje Mila Đukanovića u dužda republike! Agić Nurija - Uppsala/S

Interwiki

Izbrišite ru-sib:Чорногорря (nepostojeća wikipedija) --Smooth O 19:41, 20 februar 2008 (CET)

Crnogorski jezik

Mogli bi ste ispraviti greshku koja katastrofalno bode ochi bilo kome ko se bavi Crnom Gorom. Sluzbeni jezik u CG je crnogorski. U ovom kontestu izostavljanje takve cinjenice vrijedja svakog Crnogorca, a to nije namjera ove wiki, ili jeste?Takodje skrecem paznju da nije uradjen update imena premijera Crne Gore.

Crnogorski jezik je sluzbeni jezik a u koristenju su ostali. Da li ovo znaci da na CG Enciklopediji treba da pishe Bosnjachki jezik? Onda zaista nema svrhe ni ispravljati "greshke" koje se nalaze tamo. Korektnost prije svega ali i neko obostrano postovanje nije na odmet. Sve najbolje i uspjesan rad na BH wiki.:)

Zato smo podebljali crnogorski? Je li vidite? --Pavone 18:50, 29 april 2008 (CEST) Da, ali nema logike, nabrojani su svi ex YU jezici. Ne zelim ulaziti u neke rasprave, i koristim priliku da i vas pozovem na CG Enciklopediju i vase informacije o BH podijelite sa nama da ne bi dolazilo do nesporazuma i kreiranja nekih informacija koje nisu tachne. Ipak vi bolje znate informacije o vama, kao sto mi znamo o nama.:) Prijatan rad.

Potrebna nam je referenca za jezike koji se govore u CG. Molim vas ako neko ima referencu neka je dostavi.--Late 19:29, 29 april 2008 (CEST)U ustavu nezavisne Crne Gore iz 2007 godine (izvor) stoji:

• Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik.
• Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.
• U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.

--Smooth O 19:54, 29 april 2008 (CEST)

• Da, Ustav CG je referenca. Iako se radi o sajtu jedne od CG politickih partija, izvor je vjerodostojan za referencu. Pozdrav Late.
• Dr Krsto Pižurica, Vojislav P. Nikčević kao njegošolog, Cetinje 2006.
• Žarko L. Đurović, Bard crnogorskog jezika, Cetinje 2006.

Hvala, sada moze neko od admina da stavi referencu. Nije mi bas jasno sta vam znaci sluzbeni jezik je crnogorski/ sluzbenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik? Da li je bosanski jedan od sluzbenih jezika u CG ili je nesluzbeni jezik koji se moze koristiti u sluzbenoj upotrebi? Pozdrav --Late 20:56, 29 april 2008 (CEST)

To znaci da je sve na crnogorskom jeziku, a manjine mogu da koriste i njihov jezik u skupstini u sluzbenoj formi, prevodi, formulari itd - po zahtjevu jednako.

Sadrzaj

Mogu da zakljucim da je skoro kompletan sadrzaj netacan. Crna Gora nije republika i valjda pravite razliku izmedju statusa i oblika vladavine?

• USTAV CRNE GORE

• DIO PRVI
• OSNOVNE ODREDBE

• Država

• Član 1

• Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.
• Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.

Drzava, historija, jezik i napomena, religija - kompletno netacne informacije. Zasto i cemu ovakve pisanije? Mi se trudimo na CG Enciklopediji damo korektne informacije o svima, chak smo i vas pozvali da date vash prilog o vasoj drzavi, a ovdje se nalaze totalne dezinformacije i ruzne aluzije. Cak u sadrzaju gdje je religija oznacavate neke sukobe SPC i CPC umjesto da su to ravnopravne pravoslavne institucije u CG. Po toj logici bi trebali napisati sve trzavice izmedju ovih i onih, svaki problem izmedju muslimanskih zajednica, itd. Nekorektan je takav nacin pisanja i predstavljanja Crne Gore. Ne shvatam iz kojih je ovo izvora prepisano, s kojom namjerom, ali ne djeluje ni malo korektno vec populisticki negativno. Ako niste zainteresovani da predstavite objektivno informacije, onda je korektnije eliminisati ovakve dezinformacije i zbog vasih postovanih korisnika.

Polahko Crnogorac, nema ovdje niko ništa protiv Crne Gore :). Ako ima nekih nejasnoća, biti će ispravljene, ali kao što vidiš članak je zaključan zbog vandala. A naši admini nešto se uspavali, jer još juče sam tražio da promjene navode o jeziku ali nisu još stigli (ili se prave toše) --Late 17:57, 30 april 2008 (CEST)č

Late, zahvaljujem na korektnom stavu. "Dvoglavi orao predstavlja tradicionalnu Srpsku pravoslavnu Crkvu, " - ovo nije tacno. Dvoglavi orao je grb Crnojevica - Crnogorske dinastije. Y

"Anonimni izvor iz 753., O kraljevstvu Slavena, teritoriju Crne Gore naziva sastavnim dijelom Crvene Hrvatske."- Nema nikakve logike ni sa datumom ni sa faktima. Y Pozdrav.:)

• Crnogorska Enciklopedija je detaljnija ali ono sto moze biti od koristi u ovoj formi moze se vidjeti sazeto je ovdje [1]

Izmjene

Odradite šta treba do večeras, a kada završite, javite mi privatnom porukom.. --Kal-El 20:05, 30 april 2008 (CEST)

Ko se sad uspavao? :-) Uradite te izmjene, jer ja se gubim u stavkama koje treba ispraviti.. Nemam pojma o čemu se radi.. --Kal-El 23:25, 30 april 2008 (CEST)

Izmjene

Mozete li molim vas da izmjenite naziv Crne Gore. Vise nema u nazivu Republika. GDP PPP nije 3000 nego 10,600 i razne neke stvari. Kada ce to da bude promijenjeno?

Za GDP PPP morate navesti izvor. --Amir pitaj 08:32, 21 februar 2009 (CET)

Naravno. Evo: https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mj.html (trazite GDP - per capita (PPP).

Otkljucacu Vam clanak pa ga preuredite, Kad zavrsite navedite to ovdje. Ako se prijavite mozete ga bez problema uredjivati. Pozdrav --Amir pitaj 22:26, 21 februar 2009 (CET)

Stavio sam i sacuvao, ali nece da pokaze. Mozete li vi da popravite to?

Ne jer na sablonu ne dostaju parametri pogledajte ovdje. Da ne mijenjamo citav sablon, dali te podatke mozete unijeti u formi privreda u samom clanku? --Amir pitaj 23:46, 21 februar 2009 (CET)

Evo dodao sam na pocetku, da ne dodajem novu sekciju samo zbog PPP. Hvala, mozete sad da zakljucate.

Najviši vrh

Najviši vrh crne gore je maja kolata na Prokletijama i iznosi 2534 metra

Na en.wiki, i sr.wiki piše da je najviši vrh Zla kolata--CER@ (ask) 10:31, 1 septembar 2011 (CEST)

Nacionalni sastav Crne Gore 2011.

Nacionalni sastav Crne Gore 2011.

Zahtjev za izmjenu, 28. august 2013

http://bs.wikipedia.org/wiki/Bijelo_Polje

Bijelo Polje je treći grad po broju stanovnika u Crnoj Gori, a ne Pljevlja.

Zahtjev za izmjenu, 12. februar 2014

U članku se govori o okupaciji Duklje od strane Raške. Nije ponuđen nijedan izvor, kamo li kredibilan izvor za tako nešto.

Po toj logici Duklja je danas okupirana od Crne Gore a to je veoma glupo tvrditi, baš kao i u prvom slučaju.

Tabela kod "Demografije"

...treba pisati Jezik, a ne Narod, mislim na tabelu desno. ;) --Mmm12 (razgovor) 12:05, 22 maj 2014 (CEST)

Zahtjev za izmjenu, 15. oktobar 2014

Crna Gora kopnenom granicom graniči s Hrvatskom 22km.