Razgovor:Bužim

::Ovom dijelu teksta je potrebno kako jezičko tako i sadržajno preuređivanje. Osim toga, neutralnost i istinitost ovoga teksta je više nego osporena. Postoje li neke referencije? --Elmir (DemicX) 11:45, 26 februar 2006 (CET)

---

Jedan od refernecije je Nezavisni list "Prezent" Cazin,(sve to i vise jos bilo napisao u prezentu) a i ja sam sam bio u Buzimu cjeli rat, uskoro cu vam dostaviti infos.

Sav sporni tekst je izbacen iz clanka dok se ne postigne dogovor ovdje kako tekst treba da izgleda. Razlog je sto je tekst pun subjektivnih komentara i informacija kojima nedostaje izvor. Valjan izvor nisu novine koje su se stampali za vrijeme Abdiceve autonomije posto nije vjerovatno da se ista stampalo sto on prethodno nije dozvolio. Takodje je vjerovatno da se stampao propagandni materijal. Valjan izvor je naprimjer presuda Karlovackog suda gdje je dokazano da Abdic ratni zlocinac. Zamolio bih te da ovdje izneses prijedlog sa svim svojim promjenama i da se vidi dali su one valjane (prema ostalim clanovima zajednice). Hvala unaprijed --EmirA 21:55, 27 februar 2006 (CET)

---

Eto koliko si ti i tvoje informacije tacne, nego sto si ti zamislio to je tacno. Te novine su legalan list iz Cazina (ako neznas gdje je Cazin uzmi kartu BiH). I sto sad ovdje ti podbacivas i ubacivas "Autonomiju" ? novine su izlazile 2000-2002 izleze i dan danas. Imao sami dosta, nazalost ja ih nemam sad da vam kopiram to, ali cu pronaci, Ja nisam iznosio nista subjektivno da sam ja licno pricao sto sa vidio ti bi rekao da je to Abdiceva propaganda itd. Ja sam bio u Buzimu za vrijeme cjelog rata.

Kontaktiraj novinara Esada Sabaganica koji je pisao rubriku "Dzehenemska Decenija" esadprezent@yahoo.com pitaj ga je kako je ubijen Puric u Buzimu, Pitaj za konja na zidu, pitaj ga za "Buzimski dres".

Izmedju ostalog taj Gospodin je dobitnik velikog broja priznanja iz novinarstva, i drugih zasluga (od medjunardnih i domacnih organizacija).

- Sad moj prijedlog da nedjete 2-4 osobe iz Krajine koje ce izmedju sebe da nadju pravu definicju sta treba izbaciju a sta ne. evo uzmite ovako nekoga sa www.biscani.net, www.cazin.net i www.kladusa.net

- Moje prijedlog ako niste spopbni da prihvatite istnu onaka kave jeste (a ima i toga isto da je ABiH cinila zlocine) onda izbacite taj dio iz rata iz svih gradova sa prostora Cazinske Krajine.

- Vi sami posto niste neutralini morate da drugacije pridjete problemu, njabolje bi rijesene bilo da se cujemo telefonski je u pisanju nastaju nesporazumi i nerazumijemo se (ja zelim da vam pomognem, ali vi mislite nesto drugo).

Ne razumijem sta zelis da postignes vrijedjanjem mene? Ja itekako znam gdje se Cazin nalazi. Vrijedjanjem ostalih korisnika ti nece pomoci da postignes svoj cilj. Tekst itekako sadrzi "autonamaske" predznake. Naprimjer oznacava legalnu demokratsku izabranu vlade Bosne i Hercegovine kao "SDA" (Tekst: "početak međumuslimankskog sukoba" , "nije bio naklonjen SDA" itd). Dalje ako postoje svjedoci ubistava odkud to da nijedan ovaj slucaj nije izveden pred sud? Ako postoje presude molim te navedi ih i problem ce biti rijesen. Sve dok ne postoji presuda da je neko stvarno odgovoran za necije ubistvo ne treba da bude prozivanja tih ljudi ovdje na wikipediji. Do tada je sve ovo sto ti navodis rekla kazala. Pozdravi --EmirA 20:00, 2 mart 2006 (CET)

== ako neko nije bio naklonjen SDA kako ćeš onada da kažeš... Je li rahmetli Nanić bio dobar sa SDA (Veladžićem)??? Nije

BUŽIMLJANIN

Molim one koji pišu četnici velikim slovom, a Viteška malim, da se bez potrebe ne javljaju jer svima je jasno šta se dešavalo tokom proteklog rata! Veličati Karadžićevu i Miloševićevu politiku više ne vrijedi ni u RS-u a kamoli u Bužimu! HVALA.

==

evo jedan dio iz rata

iz broja 190

Zamolio bih Vas da Wikipediju ne koristite u propagandne ili reklamne svrhe, jer Wikipedia nije repozitorij novinskih članaka. Što se tiče samog rata u Krajini, Fikret Abdić je pravomoćno osuđen za ratne zločine na nekoliko sudskih instanci Republike Hrvatske, a samim tim i politika secesije koju je vodio. Također, iz Beograda u Haag je otpremljen video zapis, koji je emitovan i u BiH na kojem se vidi Legija kako komaduje Fikretovim secesionistima i naređuje ubistva Bošnjaka. Dakle, sudski je utvrđeno ko je bio Fikret Abdić i pod čijom komandom je djelovao. Njegovi sljedbenici imaju pravo da se ljute zbog vojnog, moralnog i sudskog poraza, ali nemaju pravo da koriste Wikipediju u te svrhe. Pozdrav.--Emir Kotromanić 23:54, 4 juni 2006 (CEST)

--- e sad je ovo po tebi propganda ovo nije istna ono iz Beograda jeste, ako prica o ratu onda teba na vidjelo sve iznijeti, a zatuskavati, ja sam samo pokusa da se rat i politika izbaci sa wikipedije (sa USK ili da se napise na neutralnoj bazi), vjerujte mi da zelim najbolje za sve, vi nista sa ovih prostora i nepoznajet sve vec samo ono sto su vam servirali "neke" mediske kuce... kad bi se poredilo koje je vise sta lose uradio na USK, kantonu onda 5. k. bih bio nesto ispred drugi. zelio bi ljepo sa vama da diskutujem ali imam osjecaj da od samog pocetka imate predrasude. Bio sa u ratu, bio sa u 5. korpusu vidio sam mnogo toga.

Ne znam u cemu je problem. Ukoliko se neka cinjenica zeli unijeti u clanak potrebno je tu cinjenicu potkrijepiti dokazima. Fikret Abbdic je ratni zlocinac. Ta cinjenica je pravomocno dokazana u sudovima na svim nivoima Republike Hrvatske, koja je Abdicu i dala utociste. Dakle, nije mu sudila "SDA bh. vlast" nego njemu sklona "vlast". Fikretovom vojskom je upravljao Beograd, ta cinjenica je takodjer dokazana, a materijali se nalaze u Haaskom tribunalu. Dakle, isti oni zloglasni Skorpioni koji su ubijali Srebrenicane su organizovali Fikretovu vojsku. Ukoliko zelis da osporis ove dokaze, onda moras imati valjan dokaz. Ukoliko tvrdis da Abdic nije ratni zlocinac, onda nam trebas pokazati sudsku presudu. Ukoliko tvrdis da Skorpioni nisu bili u Abdicevoj vojsi, odnosno Legija koji je organizovao tu vojsku, onda moras pobiti dokaze haaskog suda.--Emir Kotromanić 22:05, 5 juni 2006 (CEST)

p.s.

Gospodin EmirA je trazio nesto u vezi ovog clanka u ovoj diskusiji (ovo je diskusija)... lijep pozdrav

---

Ovako vidjecu sta mogu da uradim, s ljudima iz Cazina, Bužima i Kladuše imam prijetelja na svim stranama, napravicu jednu lokalnu WIKI-Pediju, da se oni mogu da malo vjezbju (a i ja snjima)... Nadam se da cu sa tim upsjedti da ih animiram da pisu o temama koje ce tice Cazinke Krajine, npr. Cazinska Buna (jer ima dosta ciju su djedovi u tome ucestovali), itd. Mislim da ce to biti od koristi za Wikipediju, vjerovatno cu vam se i ja pridruziti, (za koji mjesec). Lijep pozdrav

---

Dzehenemska decenija PREZENT br.190 datum 08.04.02

pripremio Esad Sabanagic esadprezent@yahoo.com

Abdic Jasmin - Jasko zarobljen je kao civil na svoj osamnaesti rodendan. Sa njim zajedno zarobljeno je jos pet njegovih rodaka, komsija i prijatelja. Jedini vojnik medu njima, Sead Abdic ubijen je u Vrnogracu nedugo poslije njihovog zarobijavanja. Prije ubistva na vratu je nosio objesen natpis "Jasam izdajnik svoga naroda", sa kojim je proveden kroz Vrnograc. Dervis Ponjevic - Deda invalid, ubijen je batinanjem prvu noc njihovog dolaska u buzimski zatvor. Meha Dzaferovic "jahao" je nacrtanog konja na zidu. Svi su prooli Buzimski dres. Meha danas zivi u Chicagu, SAD, Sead Abdic i Dervis Ponjevic - Deda su u zemlji. Ostala trojica su kod svojih kuca u Slapnici. Jasmin se prvi odlucio da isprica svoj u pricu

ZAROBLJEN NA SVOJ OSAMNAESTI RODENDAN

-Zarobljen sam kao civil drugog marta 1995. godine. Toga dana je bio moj osamnaesti rodendan. Ja sam zajedno sa pet mojih komsija i poznanika odlucio pokusati predi u autonomiju. Nase kuce su se tada nalazile pod kontrolom jedinica Petoga korpusa. Grupu su pored mene sacinjavali braca Vahid i Safet Dzaferovic, Meha Abdio, Sead Abdic i Dervis Ponjevic - Deda. Samo je Sead bio vojnik i pripadnik 506. Kladuske brigade. Mi ostali smo bili civili. Plan kako da pokusaju pobjeci sacinili su Sead Abdic i Dervis Ponjevid - Deda. Mi smo primjetili njihov plan i

krenuli za njima. Inace, tada niko nije nista pricao je* je bilo opasno. Kad smo im se pridruzili nisu nas mogli razuvjeriti u suprotno i prih-vatili su nas. Sakrili smo se na jed-nom mjestu i dekali mrak. Kad se dobro smracilo krenuli srno u selo. U tom trenutku su nas vjerovatno primjetili autonomasi i zapucali. Njihove linije bile su blizu naseg sela. Tada smo se odvojili u dvije grupe. Jednu grupu su cinili Dervis - Deda, Safet i Sead. Drugu grupu su sacinjavali Vahid, Meha i ja. Prva grupa je upala u ruke jedinice Gumeni. Mojim kolegama su se predstavili kao autonomasi pa su i nas trojicu pozvali da im se pridruzimo. To smo i ucinili a inace smo bez problema mogli pobjeci. Kad su saznali da vise nikoga nema, repetirali su puske, opsovali nam majke autonomaske i rekli da su oni iz jedinice Gumeni. Ponoc je tada bila vec prosla. Prislonili su nas uza zid kuce i zas-trasili da de nas streljati. Neko je tada naisao, ja mislim da je to bio Gumeni i nije dozvolio da nas maltretiraju. Uslijedilo je ispitivanje. Samo je Sead, kako sam vec rekao, bio pripadnik vojske. Njega su odmah poceli tuci. Nas ostale na mjestu zarobijavanja nisu tukli. Poveli su nas prema halama Agrokomerca ali su nas smjestili u jednu kucu. U toj kuci se nalazio komandir koji je rekao Dedi da de ga spasiti. Predali su nas vojnoj policiji 505. brigade

koja nas je povela prema Hajratu. Kretali smo se u stroju po dvojica i drzeci se za ruke. Prilikom spro-vodenja su nas tukli puskama. Mene je jedan tako snazno udario da sam izgubio zrak. Usput su nas doveli na Kapida stanicu gdje nas je docekalo puno vojske.

PETNAEST DANA KASNIJE CUO SAM DA JE SEAD UBIJEN

Odmah kad smo dosli jedan je vojnik uzeo drvo-cjepanicu u kojem je bilo puno udarenih cavala. Savio je te cavle i sa tim drvetom nas poceo tuci. Toliko me je bilo strah da bol uopce nisam osjecao. Jedan meni nepoz-nat vojnik me je odvojio od ostalih. Nisam znao tada niti danas znam zasto. Öd njega sam zatrazio vode. Dozvolio je da pijem vodu. Kasnije je na isti nacin odvojio Mehu i Vahida. Nakon 15 minuta neko je viknuo: "Ide Fatmir!" Taj sto su ga najavili dosao je sa

mercedesom. Seada Abdica su utr- pali u taj auto. Odvezli su ga prema Vrnogracu. Öd tada do danas Seada nisam vidio. Oko petnaest dana kasnije cuo sam da je Sead ubijen. Kako sam cuo vodili su ga kroz Vrnograc sa dvije o vrat objesene table, jedna na prsima a druga na ledima. Na tablama je pisalo: "Ja sam izdajnik svog naroda!" Nama trojici su se pridruzili Deda i Safet. Bilo nas je pet i dekali smo sta de se sa nama dogoditi. Vojnici zaduzeni za nas su nas ostavili i otisli vecerati. s Mi smo sjedili na nekim drvima. Ja sam razmisljao o planu bjekstva ali se nisam mogao kretati zbog ranije dobivenih batina. Nas petoricu su zajedno sa vojskom smjestili u autobus i uputili prema Buzimu. Jos je uvijek bila noc kada smi stigli pred buzimski motel u cijim podrumskim prostori-jama se nalazio zloglasni zatvor. O nasem dolasku je bio obavijesten Medica Alesevic koji je policiji dao

uzbunu. On je bio upravnik zatvora.

NA NAREDBU SU NAS POCELI TUCI NOGAMA, SAKAMA, PALICAMA...

Poficajci su dotrdali u donjem vesu, i sa papucama na nogama jer su spavali. Odmah su nas kratko ispi-tali a potom se udaljili. Nedugo poslije su dosli u uniformama. Prostor ispred zatvora je bio osvjetl-jen pa se sve vidjelo. Ispred nas je stajalo osam policajaca. Na nared-bu su nas poceli tuci nogama, sakama, palicama... Öd policajaca koji su nas tukli ja se sjecam Vahida Bajrektarevica, Samira Isakovica, Hasana Mustafica, te Halida, Medice i jednog kojeg su zvali Zivica. Medica nas je tukao pleskama sa obje strane lica a Zivica sa objema rukama u sljepoocnicu. Bili su to strasno bolni udarci. Mene je iz stroja izveo Vahid Bajrektarevic i rekao mi: "Babin, ja cu te spasiti" Umjesto spasa izudarao me noga-ma. Kad su se umorili, naredili su nam da se izmedu sebe tucemo. Dali su nam za tu namjenu brezövu metlu. Kada nisu bili zadovpljni kako se tucemo, onda su oni uzi-mali metlu da to pokazu. Kad se metla potrgala, nastavili smo se tuci sä ostatkom stapa. Policajac Vahid Bajrektarevic m i je dao taj ostatak öd metle da tucem Dervisa - Dedu. Bio je polumrtav. Udario sam ga nekoliko puta i vise nisam mogao. Bajrektarevic je uzeo stap öd mene i udario me pet puta, te rekao svima kako se treba tuci. Ja nisam imao srca da tuäem Dedu. Nisam mogao pa sta bude. Policajci su zatim izni-jeli jedan sanduk öd municije i sä njime nas poceli tuci. Polomili su ga öd Dedina leda. Mene je prezime Abdic kostalo dodatnih batina. Mene su u jednom trenutku prestali tuci, a nastavili Safeta Dzaferovica. Njega su tukli i vukli po betonu. Na jednu ruku su mu stavili lisice i zeljeli ga uvezati oko jednog stuba kako bi ga lakse tukli. Predomislili su se i naredilf da udemo unutra u zatvor. Deda i Safet su ostali vani jer se nisu mogli podici öd ctebivenih batina. Kad se malo smirilo, mi smo in unijeli unutra. Deda je bio invalid u ruku. Prilikom tuce su mu je ponovo polomili pa smo ga tesko unijeli zbog bolova. Prostorija zatvora bila je dupke puna. Dedu smo postavili na neke daske a mi ostali smo sjedili jer nije bilo gdje leci. Ja sam ubrzo zaspao öd sjedeci. l ostali su zaspali.

PROBUDILI SU NAS l REKLI: "ONAJ VAS JE MRTAV"

Deda je u meduvremenu pao sä dasaka na beton i tako je ostao lezati. Kad je svanulo, probudili su nas i rekli nam: "Onaj vas je mrtav!" Mi smo ga iznijeli vani iz zatvora i tu smo ga zamotali u nekakav najlon. Vani je mrtvo tijelo Dede ostalo da stoji puna tri dana ispred zatvora. Onda su policajci dosli i pitali nas da li neko zna gdje je Dedina kuca. Kako mi je Deda bio komsija, ja sam se javio i isao sä vozilom i mrtvim tijelom Dede do Vrnograca. Zbog ratnih dejstava nisu ga mogli dopremiti kuci pa su ga ostavili u dzamiji Vrnograc. Odmah smo se vratili nazad. Na prostoriji zatvora nije bilo vrata vec zeljezna mreza. Izmedu dvije zatvorske prostorije bio je postavfjen zvucnik iz kojeg je trestila muzika dok su nas tukli. Stariji zatvorenici su nam govorili da se Medica bojao svojih sefova i zbog toga je pustao muziku da se ne öuju krici. Safet Dzaferovic je zbog batina i iscrpljenosti bio u teskoj situaciji. Ja sam ga morao pratiti u bolnicu da bi primio infuziju i oporavio se. Njegov brat ga ntje smio.voditi. U bolnici su nas ranjenici 505. Buzimske brigade maltretirali i pri-jetili nam. Pet dana sam tako pratio Safeta u bolnicu na infuziju. Kada su Dedu otjeraH, nas cetvorica smo isli raditi vani, ispred zatvora. Tu smo pripremali nekakvu zicu za radio vezu vojske. Za veceru smo obavezno imali dvije snite kruha nakon kojih smo takoder obavezno bili tuceni. Uvijek su nas tukli isti policajci. l tako 25 dana za redom. Kasnije smo isli u drva, radili po gradu, uglavnom smo cistili i meli cestu. Dok smo to radili, vrijedali su nas uglavnom civili. Ja sam jedno vrijeme radio i kod pekare gdje sam cijepao drva. Tu mi je bilo dobro jer je kruha bilo malo vise nego obicno. Jednog dana su nas izveli vani stroj i pitali ko bi isao raditi na linije gdje je trebalo kopati rovove. Ja sam se javio. Ti neces!" - kaze mi Medica. 'Ti si jedanput pokusao bjezati i vise neces". Medica je birao ko ce öd nas 90 koliko nas je bilo, ici raditi. Öd nas cetvorice, izabrao je Mehu. Dana 28. marta je u zatvor dosao Medunarodni crveni kriz i registri-rao nas. Öd tada je bilo bolje. U Medunarodnom crvenom krizu znali su za sve. Mi smo im kazali i za Dedu. U razgovoru sä njima trazili smo da nas pre- mjeste u civilni zatvor jer smo kao civili i zarobljeni. Nakon toga su nas premjestili u civilni zatvor. Utom zatvoru su nas cuvala tri policajca, Hasan Mustafic, Hasib zvani Biban i Ismet zvani Jano. Biban i Jano nas nikad nisu tukli. To su nam rekli i stariji zatvorenici. Bili su fer prema zarobljenicima. Prilikom boravka u tom zatvoru u posjelu mi je dolazila stara nene, ali mi nisu dozvolili da je vidim. Medutim, dva puta su mi dozvolili da pod pratnjom dodem kuci kako bih potrazio lanac za motorku. Moja familija nije bila kod kuce kada sam dolazio.

MEHA JE "JAHAO" NA ZIDU NACRTANOG KONJA

Tog dana kada sam ja isao kuci Meha je "jahao" na zidu nacrtanog konja. On mi je pricao kako je to izgledalo. Kad je rekao da to ne moze, dobio je batine. "Zaleti se pa ga iznenadi" - govorili su mu. Drugi put sarn isao kuci kako bi poljcajci preuzeli mpju traktorsku prikolicu koju su vidjeli prilikom prvog dolaska. Moja prikolica je odvezena u" Buzim i nikad je jos nisam dobio j mada sam je trazio vise puta. j Prikolica je uzeta samovoljno pal mi nisu dali nikakav papir ili potvr-j du. U zatvoru sam ostao do prvog oktobra 1995. godine. Meni nisu nudili da potpisem amnestiju jer sam bio mlad, kazao je Jasmin Abdic - Jasko.'

Ovako vidjecu sta mogu da uradim, s ljudima iz Cazina, Bužima i Kladuše imam prijetelja na svim stranama, napravicu jednu lokalnu WIKI-Pediju, da se oni mogu da malo vjezbju (a i ja snjima)... Nadam se da cu sa tim upsjedti da ih animiram da pisu o temama koje ce tice Cazinke Krajine, npr. Cazinska Buna (jer ima dosta ciju su djedovi u tome ucestovali), itd. Mislim da ce to biti od koristi za Wikipediju, vjerovatno cu vam se i ja pridruziti, (za koji mjesec). Lijep pozdrav

• Ako već moraju biti toliki podaci o školi u Bužimu, onda to treba prebaciti na poseban članak. Ado 02:18, 21 mart 2007 (CET)

Dio članka o Izetu Naniću (članak postoji) i školi sam izbacio. --Elmir[demicx] 08:17, 21 mart 2007 (CET)

Lepo lepo, al nepises da su mog dedu zaklali u Buzimu. Muslimanske Ustase za vreme drugog svetskog rata. I jeste, bio je Srbin.

Broj stanovnika

Da li je broj stanovnika 20000 po popisu stanovnika 1991 godine ili je slobodna procjena? Toni 12:42, 10 novembar 2009 (CET)

1991. općina Bužim nije postojala, tako da zvaničnog podatka nema. Općina Bužim formirana tokom rata od dijela teritorije općine Bos. Krupa.--CER@ (ask) 12:47, 10 novembar 2009 (CET)

Može ovako, prema spisku naseljenih mjesta u Bosanskoj Krupi u sastav općine Bužim su ušla naselja Bužim, Konjoder, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka, odnosno 1,697+1,762+2,944+3,149+4,992, što je ukupno 14.544 stanovnika na teritoriji današnje općine Bužim je živjelo 1991. godine. --Smooth O 12:55, 10 novembar 2009 (CET)

Tu primjedbu mozemo staviti kao i broj stanovnika. Toni 13:01, 10 novembar 2009 (CET)