Razgovor:Ćirilica

Za Emira Arvena: Ono "bugarski i srpski i bosanski," ne stoji džaba tako napisano. Naglašava da samo bosanski i stpski jezik koriste oba ova pisma. --Ninja 02:06, 31 jan 2005 (CET)

OK...mozda se moglo smislenije napisati, da se ne dupla veznik "i", mozda je moglo stajati> bugarski te srpski i bosanski koji...Emir Arven 02:47, 31 jan 2005 (CET)

Ispravljeno. --Ninja 04:27, 31 jan 2005 (CET)

??

Ja ne znam koji je izvor tvrdnje da su u bosanskom ravnopravne latinica i ćirilica. U Pravopisu bosanskoga jezika, pise samo da oba pisma jesu u upotrebi i da iako se latinica više koristi, treba poznavati i ćirilicu. Nigdje ni riječi o ravnopravnosti. A pravopis je taj kojim se određuje pismo. Praksa pokazuje gotovo 100% upotrebu latinice kod Bošnjaka. --Ugrofin 19:41, 23 oktobar 2006 (CEST)

Ugrofin, jel može citirati dio iz Pravopisa bosanskog jezika o pismima, na samom početku? Emir Kotromanić 19:50, 23 oktobar 2006 (CEST)

1.U bosanskome jeziku danas se koriste dva pisma: latinica i ćirilica.

ali se dodaje:

7. Iako se u bosanskome jeziku latinica upotrebljava znatno češće, potrebno je poznavati i ćirilicu, kojom je pisan ili tiskan dio našega jezičkog naslijeđa.

Ako ćemo ozbiljno, jezičko naslijeđe je glup razlog u ozbiljnom kontekstu kao što to treba da bude Pravopis, jer je dovoljno sve to naslijeđe transliterirati u modernu latinicu i kraj priče. Ne čitamo knjige iz muzeja, već proizvode moderne štamparije. Jedini razlog za korištenje ćirilice ovih dana jesu aktuelni tekstovi na ćirilici (a isto bih rekao i za latinicu svima onima koji bi je najradije ukinuli). Bilo bi me sramota otići u Beograd, savršeno se sporazumijevati, a ne biti u stanju da pročitam novine ili knjigu samo zato što je štamparija izabrala ćirilicu umjesto latinice, i to pritiskom na dugme u transliteratoru. PointDread 18:32, 27 juli 2008 (CEST)

Pravopis priznaje dominaciju latinice ( ne osporava je ) ali sugerira da treba poznavati i ćirilicu ( zbog historijskog naslijeđa). Dakle, kaže se: potrebno je a ne: mora se poznavati. Iz ovoga je jasno da ni o kakvoj ravnopravnosti ne može biti govora. Također treba imati na umu vrijeme u kojem je nastajao pravopis, koji zasigurno nije posljednji. Lip pozdrav! --Ugrofin 20:00, 23 oktobar 2006 (CEST)

Ovdje se pojam ravnopravnosti ne odnosi na frekvenciju korištenja, tada bi se upotrijebila riječ jednakost, ovdje se ravnopravnost odnosi na status pisma, a to je da govornik bosanskog jezik može koristiti ćirilicu ukoliko to želi. Evo primjer, oficijelna stranica grada sarajeva, u gornjem desnom uglu, bosasnki jezik je ispisan ćirilicom. http://www.sarajevo.ba Emir Kotromanić 20:09, 23 oktobar 2006 (CEST)

Ja opet mislim da je to bilo solomonsko rješenje u vremenu u kom je pisan pravopis. Gramatika bosanskoga jezika iz 1890 polazi samo od latinice. Pismo kojim je vršena stogodišnja (ne)kulturna agresija na naš narod, kojim je rušen i zagađivan naš jezik, nikad neće proći kao ravnopravan. Ovdje dakako imam u vidu Vukovu reformiranu srpsku ćirilicu. Nepobitno je da su u Bošnjaka koristila ćirilica, ona bosanska. Ja je i sad koristim, ponosan na svoje pismo. Ništa nemam protiv bosanske ćirilice, pa ako treba da uradimo i reformiranu bosansku ćirilicu. Ali srpska, Vukova ćirilica nikad neće biti dio moje tradicije niti kulture niti historije. Tu nikakvi pravopisi, ni sve sile zemaljske neće ništa promijeniti. S poštovanjem i uz lipe pozdrave i selame! --Ugrofin 20:28, 23 oktobar 2006 (CEST)

Ja sam uvijek za racionalna rješenja. Onaj ko voli nek izvoli. Ja se ne želim odreći ćirilice jer je smatram svojim historijskim naslijeđem, bez obzira na sve zloupotrebe od strane srpskih nacionalista, sve anahronizme kojima pokušavaju objasniti svoje komplekse itd. Uostalom ćirilica nije produkt srpstva...Emir Kotromanić 20:38, 23 oktobar 2006 (CEST)

Dabome da ćirilica nije srpski produkt, ali Vukova reformirana ćirilica jeste. Stoga: za ćirilicu! Ali bosansku! Ako je neko lijen da je nauči, to je druga stvar. To što mi nemamo norme za našu ćirilicu, ne opravdava nas da uzimamo srpsku, pa je još proglašavamo svojim historijskim i kulturnim naslijeđem - što ona nije, niti će biti. Molio bi sve relevantne faktore, sve akademske građane i intelektualce u Bošnjaka, i ovdje na Wikipediji i drugdje: ne namećite nam srpsku ćirilicu. Ona nije bošnjačka, ona nama ne treba, ona je nama nametnuta. Tim činom se samo stvara razdor u našem malom narodu. Ako je neko željan ćirilice, dajte napravimo reformu bosanske ćirilice. Nikad nije kasno! A najbolje da (bosanska) ćirilica kao i arebica ostane dio naše kulture i historije, naše prošlosti. A srpska ćirilica nek se koristi kod Srba. --Ugrofin 20:52, 23 oktobar 2006 (CEST)

Nije dobro miješati kruške i jabuke, pa tako ni politiku sa naukom. Bilo koje pismo, pa tako i ćirilica koja nije ništa manje bosanska nego što je srpska, ima svrhu da prije svega olakša komunikaciju. Velika prednost jednog naroda jeste korištenje više pisama, pogotovo za Bošnjake, pa čak i Hrvate u Bosni, koji žive u takvom okruženju u kojima moraju znati uvijek više od svojih susjeda koji im nisu bili naklonjeni u prošlosti. Svaki Bošnjak mora znati i ćirilicu i latinicu, a dobro bi bilo da zna što bolje i harfove, kao što se do sada učilo u mejtefima. Bosančica može s druge strane imati sad za sad samo historijsku ulogu, a već je vraćena u život, ali kao zgodan grafički detalj. Napravljen je i font za bosančicu, ali kao što je poznatu bosančica nema sva slova koja se koriste u bosanskom jeziku jer je to bilo pismo arhaičnog bosanskog jezika. Emir Kotromanić 22:38, 24 oktobar 2006 (CEST)

Sta ste ludi,cirilica je nasa isto ko i latinica.Ako ista cirilica ima slavensko porijeklo(kao i porijeklo bosnjackog naroda,a latinica je rimsko pismo) ---12345---

Please add interwiki zh-classical:西里爾字母 thanks

Kasno se uključujem u ovu ne samo interesantnu, več i posebno korisnu temu za raspravu. Prije nekih pet godina sam završio jednu od mojih "studija evropskih enciklopedija na temu Bosna - Bošnjaci" i predao materijal za štampanje (Amir Brka - Tešanj), ali do ostvarenja nikada nije došlo. Naime, shvatajući več 70-tih, da se "nešto iza brda valja", počeo sam da rovim po enciklopediji, prvo njemačkoj (Univerzitet Konstanz), a poslije sve dalje po evropskim, meni dostupnim primjercima. Na kraju sam prekopirao 72 evropske enciklopedije, (od prve - M. Diderot 1751 do poslednjeg "Brockhausa") to jeste njihove stranice i članke koji su pominjali ili obrađivali Bosnu, prepisao i dobrim dijelom napravio prijevode bitnih isječaka sa kratkim komentarima. Danas sam u Uppsali, izbjeglica slućajno, ali ne i slućajno na Skandinaviji. Na Bosanskoj Vikipediji sam nekoliko puta ispočetka vjerovatno (dobronamjerno) i pretjerivao u mojim težnjama da ukažem na neke nedostatke, propuste i skoro apsurdne termine u viki-člancima koji opisuju Bosnu, njenu historiju, kulturu, stanje i zbivanje itd., ali sam vremenom posustao i pomirio se s tim da nam je suđeno da još dugo slijedimo pogrešne signale i tragove, u pustim (čisto kurtoaznim) nastojanjima da ispoštujemo ono što je "zvanično na snazi", makar to bilo i svjesno izdavanje osnovnih etičkih principa spisateljstva. Problem bosančice u odnosu na "ćirilicu" (Brockhaus:- Ćirilica - pismo nepoznatog porijekla...) sam isto tako htjeo predstaviti na ovoj vikipediji u jednom zanimljivom članku (Srebrena Biblija - Codex argenteus), ipak do toga nije došlo, zašto, ne znam, iako sam bio uradio prijevod sa švedske i sa njemačke vikipedije i to naglasio kao izvor podataka, ali..... Ovdje ću završiti jednim za nas posebno važnim historijskim podatkom - dokumentovanim: Prvi alfabet koji se može nazvati "ćirilicom" stvorio je gotski biskup Wulfila (lat. Ulfilas 311-383) da bi na to pismo, ali gotski govor napravio prvi u historiji poznat (prije Jeronimove vulgate) prijevod biblijskih tekstova (četiri evangeliuma) sa starogrčkog pisma i govora. Uporednu tabelu gotskog, runa i bosančice sam po prvi pu objavio u dijaspori (Bosanske Novine - Kopenhagen 1996), ali o tom, po tom...Zato mislim da je gospodin ugrofin apsolutno u pravu - mi Bošnjaci imamo svoju, bosansku "ćirilicu", u svakom slućaju mnogo stariju njenu (gotsku) bazu u bosančici! --83.253.31.118 10:14, 23 decembar 2007 (CET)Agić Nurija - Uppsala/S

Zahtjev za izmjenu

Zahtjevam da mi neko od administratora otključa ovaj članak radi mijenjanja istog. Hvala! --Munja ^(talk) 01:51, 26 mart 2015 (CET) Urađeno --C3r4^r2d2 07:33, 26 mart 2015 (CET)

Hrvatski jezik

Ako se politickim proglasom obznani da hrvatski jezik, od danas ne koristi ćirilicom, onda treba napisati primjedbu da se do danas koristila ćirilica. Wiki nije glasilo političkih plitkih sfera, nego enciklopedija, u kojoj se zakonom ne mijenja istorija i prošlost!--AnToni_(R) 15:09, 20 mart 2022 (CET)

Naravno, može se staviti napomena vezana za ranije stanje. Ali od stjecanja nezavisnosti hrvatski zvanično ima samo latinicu. – KWiki (razgovor) 15:15, 20 mart 2022 (CET)