Ranokršćanske bazilike i grobnice u Donjem Vakufu
Ranokršćanske bazilike i grbnice u Donjem Vakufu, pronađene su na lokalitetu Glavica ili Crkvina u Oborcima i lokalitetu Studena česma u Donjem Vakufu. Oba arheološka područja proglašena su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Historija uredi
U rimskom periodu područje je bilo poznato po intenzivnom životu. Kroz Oborke je prolazila rimska cesta iz doline Vrbasa, prema Turbetu i Travniku. Stanovništvo se uglavnom bavilo poljoprivredom i proizvodnjom željeza. Oko 500 metara od bazilike u Oborcima pronađeni su ostaci rimskih zgrada, koji su vjerojatno pripadali nekom poljoprivrednom imanju. Na nekoliko mjesta su nalazišta željezne troske, dva u neposrednoj blizini bazilike.[2]
Arheološko područje u Oborcima uredi
Istraživanja uredi
Selo Oborci leži uz magistralni put Travnik - Donji Vakuf. Kasnoantička bazilika je sagrađena na manjem uzvišenju lokaliteta Glavica ili Crkvina, u samom središtu naselja.
Područje i bazilika prvi put su devastirani 1930. godine, prilikom potrage za blagom. Na arheološkom području sagrađen je bunker 1943. godine, sa dubokim rovovima, kada je veći dio kulturnih slojeva prekopan i oštećen. Područje je ponovno devastirano 1956 gradnjom individualnog stambenog objekta.
Zaštitna istraživanja izvršio je Đuro Basler 1956. i 1959. godine. Otkopani zidovi su zaštićeni tankim premazom produženog maltera, i izvršena je nadogradnja u suhozidu do visine od pola metra. Pokretni arheološki materijal je deponiran u prostorijama Zemaljskog Muzeja u Sarajevu.[3]
Arheološki materijal govori da je izgrađena u vrijeme vladavine Istočnih Gota ovim krajevima. Skromna oprema bazilike je znak da je služila nekoj seoskoj općini.[4]
Opis uredi
Bazilika je u osnovi izduženi pravokutnik dimenzija 15,45 x 19, 72 m. Sastoji se od predvorja i lađe.[5] Unutar bazilike pronađene su četiri zidane grobne komore zidane blokovima od sedre, pokrivene svodom i grubo malterisane.
Arheološko područje u Donjem Vakufu uredi
Lokalitet - Studena Česma, na kojem je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine izveo arheološka istraživanja 2005. I 2006 godine, nalazi se u Donjem Vakufu, na privatnom imanju.[6] Arheološkim radovima rukovodio je dr. Adnan Busuladžić. Nakon istraživanja, grobnica i ostaci temelja bazilike zatrpani su zemljom (konzervirani na taj način).
Na osnovu rezultata arheoloških istraživanja može se zaključiti da je riječ o sakralnom objektu iz perioda IV-VI stoljeća, uz koji je postojalo i veće groblje, jer se na velikoj površini koja gravitira čitavom arheološkom lokalitetu, nailazi na veliki broj ljudskih kostiju, skeleta i lobanja. Jedna grobnica istražena je u cjelosti. Karakterisična je po bačvastom svodu, s dvije kline (ležaj za pokojnike) različite širine i četvrtastoj zidanoj komori. U centralnom dijelu grobnice je uski kanal, predviđen za unošenje pokojnika. Svod u grobnici je bio solidno napravljen i omalterisan, kao i cijela unutrašnjost, ali je i nasilno oštećen. Riječ o objektu kršćanskog horizonta.
Literatura uredi
- Đuro Basler, Bazilika u Oborcima, Arheološka problematika i konzervatorski zahvat, Naše starine VI, Sarajevo 1959.
- Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini
Reference uredi
- ^ "Bazilika u Oborcima" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.[mrtav link]
- ^ "Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini". Zemaljski muzej Sarajevo, 1960. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
- ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Bazilika u Donjem Vakufu". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.[mrtav link]