Prozor (tvrđava)
Tvrđava Prozor smještena je na izlazu iz kanjona na jugozapadnom rubu uske kotline u kojoj se nalazi danas centralni dio grada Prozor-Rama.[1] Od savremenog naselja udaljena je oko 2,2 km. Smještena je na stjenovitom vrhu brijega Grad, na neravnom terenu. Ivica tvrđave graniči sa kanjonom, iznad i u blizini sastavaka rječice Prozorčice i potoka Kraljevca (ili Krajevca). Utvrda je prilagođena terenu. Sastoji iz dva dijela, prostora uokvirenog bedemom u dužini od 50 m i kule. Kula je polukružne osnove, a odvojena je jarkom širokim 15 i dubokim 4–5 m. Preko jarka se vjerovatno prelazilo pokretnim drvenim mostom. Čeoni zid kule ima 11 m, a zaobljeni 9 m. Prvobitna visina kule bila je barem za sprat viša uz dodatak konstrukcije krova. Ulaz u kulu se nalazio sa južne strane, nasuprot ostalom dijelu grada. Kula je imala vjerovatno pet nivoa. Kula i čitava tvrđava poznata je po imenu Studenac.[2][3]
Tvrđava je pripadala području župe Rama, i bila njen centar u 14. i 15. vijeku. Svoj razvoj duguje strateškom položaju. Kroz župu Ramu je vodio put iz župe Neretve do župa Uskoplja i Lepenica. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je grad Prozor knezu Vladislavu Hercegoviću za učinjene usluge u borbama protiv Osmanlija 1463. Tvrđava je pala u ruke Osmanlija prije 1468. Osmanlije su u tvrđavi držale posadu do 1626., kada je utvrđenje napušteno. Narodna predaja, na sličan način kao i za druge jake bosanske utvrde, govori o osmanskom lukavstvu prilikom osvajanja prozorske tvrđave.[4]
Nekoliko stotina metara sjeverno od grada bilo je podgrađe, koje se prvi put spominje 11. augusta 1366. Tu je bosanski vladar, ban Tvrtko I izdao povelju vojvodi Vukcu Hrvatiniću.
Arheološko područje i ostaci stare tvrđave u Prozoru proglašeni su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine 2007. godine.[5]
Reference
uredi- ^ "Tihomir Glavaš, Prozor - Arheološki leksikon". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2019.
- ^ Iscrpno: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, [1] Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine
- ^ Kula Studenac, [2] Arhivirano 11. 2. 2021. na Wayback Machine
- ^ Narodna predaja o osmanskom osvajanju prozorske tvrđave
- ^ Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, [3] Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine
Literatura
uredi- Tihomir Glavaš, Prozor, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 222.
- Stara tvrđava Prozor, [4] Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine
- Tursko osvojenje Prozora, [5]
- Kula Studenac, [6] Arhivirano 11. 2. 2021. na Wayback Machine
- Prozor. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, [7]