Program "Apollo"

Program Apollo je serija svemirskih misija sa ljudskom posadom poduzeta od strane Sjedinjenih Država. U misiji su korišteni Apollo svemirski brod i raketni nosač Saturn. Primarni cilj je bilo spuštanje letjelice s ljudskom posadom na Mjesec i njihov siguran povratak natrag na Zemlju i to do kraja 1960-tih. Taj cilj je i dostignut sa misijom Apollo 11 u julu 1969. godine.

Logo Apollo Programa

Prvi korak čovjeka na Mjesecu je jedno (ali ne i jedino) od postignuća Programa Apollo u koji su uložena ogromna finansijska sredstva. Na njemu su radile hiljade ljudi i to je bio do tada najambicioznije planiran i izveden NASA-in posao.

Program je nastavljen i poslije tog prvog spuštanja uslijedilo je još pet uspješnih sa ciljem naučnog istraživanja Mjeseca «iz prve ruke». Poslije Projekta Apollo pa sve do današnjih dana (2006. godina) nije više bilo letova sa ljudskom posadom izvan Zemaljske niske orbite. Kasniji Program Skylab poduzet zajedničkim snagama Rusije i Sjedinjenih Država koristio je opremu originalno dizajniranu za Projekt Apollo, i često se navodio kao njegov sastavni dio.

Apollo je dobio ime po grčkom Bogu Sunca Apolonu.

Pored uspjeha ovaj Program je pretrpio i nekoliko težih promašaja, a najgori je rezultirao pogibijom astronauta Virgila "Gusa" Grissoma, Eda Whitea i Rogera Chaffeeja. Osim toga, u eksploziji Apolla 13 zamalo su poginula još tri astronauta, isto kao i prilikom problema za vrijeme povratka testnog programa Apollo-Sojuz.

Pozadina

Početna faza Programa se odvijala u doba Eisenhowerove administracije. Sam Program je trebao predstavljati nastavak Programa Mercury sa misijama u bliskoj Zemljinoj orbiti. Ustvari, Apollo je bio treći po redu i slijedio je iza Programa Gemini. Predsjednik Kenedi je nedugo po dolasku na vlast drastično promijenio planove i promovisao jednu agresivnu kampanju sa ciljem da NASA pošalje čovjeka na Mjesečevu površinu i sigurno ga vrati na Zemlju.

Dijelom je ova kampanja bila motivisana tadašnjom geopolitičkom situacijom u svijetu, i kontekstom Hladnog rata i "Svemirske utrke". Osim naučnih rezultata koje je donio, Program je bio bitan i na psihološkom planu za Sjedinjene Države. Odvijao se u doba navedene "Svemirske utrke" kroz koju su tada najveće svjetske sile Sovjetski Savez i SAD dokazivale dominaciju na naučnom i tehnološkom planu. Nakon što je Rusija, na zaprepaštenje javnog mnijenja u Sjedinjenim Državama, uspjela postati prva zemlja koja je poslala čovjeka u Svemir, američkim vlastima je bio potreban uspjeh koji bi im povratio uzdrmano samopouzdanje. Program Apollo je, smatrala je američka administracija, predstavljao takav uspjeh.

Izbor modula

NASA-ini planeri su imali izazov da realizuju određen broj letova koji bi doveli do ostvarenja Kenedijevog plana, a ujedno minimiziraju rizik po sigurnost astronauta i troškove, a sve u kontekstu dostupne tehnologije i sposobnosti astronauta.

Razmatrane su četiri opcije:

Predviđeni modul za direktno spuštanje

1. Direktan let - Ovaj plan je pretpostavljao spuštanje kompletne letjelice direktno na Mjesečevu površinu, i njen povratak na zemlju. Ovo je zahtijevalo veliku potrošnju goriva i mnogo jače rakete od dotada postojećih.
2. Let sa spajanjem u Zemljinoj orbiti (Earth Orbit Rendezvous EOR) - Ovaj plan je pretpostavljao slanje dvije rakete nosača tipa Saturn V u orbitu. Jedna bi nosila letjelicu, a druga bi služila za prevoz goriva. Raketa s gorivom i letjelica bi se spojili u orbiti i tu bi gorivo bilo pretočeno u letjelicu, da bi potom ista bila upućena na Mjesec i potom natrag. I u ovoj varijanti se predviđalo spuštanje kompletne letjelice na Mjesec.
3. Let sa spajanjem na Mjesečevoj površini - I ovaj plan je uključivao slanje dvije rakete. Jednu s posadom, a drugu automatizovanu. Poslije slijetanja na Mjesec i izvršenja zadataka posada bi se automatizovanom letjelicom vratila na Zemlju, naravno pošto bi je podesili na manuelno upravljanje.
4. Let sa spajanjem u Mjesečevoj orbiti (koji je bio i konačan izbor) - Letjelica bi se, prema ovom planu, sastojala od Komandnog modula (Command/Service Module) i Mjesečevog modula (Lunar Excursion Module).

Komandni modul je sadržavao sistem za održavanje životnih uslova predviđen za 5 dana rada (za tročlanu posadu), dovoljan za put na Mjesec i natrag. Također je posjedovao toplotni omotač potreban za ulazak u Zemljinu atmosferu pri povratku.

Za Mjesečev modul je bilo predviđeno odvajanje od Komandnog modula, pri dolasku u orbitu oko Mjeseca, spuštanje na površinu, kao i povratak do modula. Za razliku od ostalih planova ovaj je predviđao spuštanje samo malog dijela letjelice na mjesečevu površinu, i na taj način minimizirao troškove. Osim toga dio Mjesečevog modula bi ostao na površini Mjeseca (pogon za slijetanje) te bi se i na taj način uštedila potrebna energija. Mjesečev modul je i bio sastavljen iz dva dijela - pogona za slijetanje i pogona za uzlijetanje. Ovo je, kao što je rečeno, uveliko smanjilo troškove i omogućilo da samo jedan nosač raketa Saturn V lansira letjelicu.

Letjelica

Sastojala se od tri glavna i dva manja dijela.

Komandni modul je bio dio gdje je posada provodila najveći dio vremena, uključujući lansiranje i slijetanje. To je bio i jedini dio letjelice koji se vratio na Zemlju po završetku Misije. Servisni modul je skladištio resurse potrebne za održavanje životnih uslova u letjelici (tankove s oksigenom), kao i pogon potreban da odvede letjelicu u mjesečevu orbitu. Komandni i servisni modul kombinovano su se nazivali CSM (Command and Service modules).

Mjesečev modul, kao što je već navedeno, bio je sastavljen iz dva dijela - pogona za slijetanje i pogona za uzlijetanje. Njegov skraćeni naziv je bio LEM (Lunar Excursion Module)

Astronauti

Iz Mercuryja 7:

• Walter Marty Schirra, Jr., USN – Apollo 7
• Alan Bartlett Shepard, Jr., USN – Apollo 14

Iz Grupe astronauta 2:

• Neil Alden Armstrong – Apollo 11
• Frank Frederick Borman II, USAF – Apollo 8
• Charles "Pete" Conrad, Jr., USN – Apollo 12, Skylab 2
• James Arthur Lovell, Jr., USN – Apollo 8, Apollo 13
• James Alton McDivitt, USAF – Apollo 9
• Thomas Patten Stafford, USAF – Apollo 10, Apollo-Sojuz
• John Watts Young, USN – Apollo 10, Apollo 16

Iz Grupe astronauta 3:

• Edwin Eugene "Buzz" Aldrin, USAF – Apollo 11
• William Alison Anders, USAF – Apollo 8
• Alan LaVern Bean, USN – Apollo 12, Skylab 3
• Eugene Andrew Cernan, USN – Apollo 10, Apollo 17
• Michael Collins, USAF – Apollo 11
• Walter Cunningham, USMC – Apollo 7
• Donn Fulton Eisele, USAF – Apollo 7
• Richard Francis Gordon, Jr., USN – Apollo 12
• Russell Louis "Rusty" Schweickart, USAF – Apollo 9
• David Randolph Scott, USAF – Apollo 9, Apollo 15

Iz Grupe astronauta 4:

• Harrison Hagan "Jack" Schmitt – Apollo 17

Iz Grupe astronauta 5:

• Charles Moss Duke, Jr., USAF – Apollo 16
• Ronald Ellwin Evans, Jr., USN – Apollo 17
• Fred Wallace Haise, Jr., USMC – Apollo 13
• James Benson Irwin, USAF – Apollo 15
• Thomas Kenneth Mattingly II, USN – Apollo 16
• Edgar Dean Mitchell, USN – Apollo 14
• Stuart Allen Roosa, USAF – Apollo 14
• John Leonard "Jack" Swigert, Jr., USAF – Apollo 13
• Alfred Merrill Worden, USAF – Apollo 15

Sljedeći astronauti učestvovali su u misijama poslije Apolla, a koje su koristile tehnologiju iz ove misije:

Iz Mercuryja 7:

• Donald Kent "Deke" Slayton, USAF – Apollo-Sojuz

Iz Grupe astronauta 4:

• Owen Kay Garriott – Skylab 3
• Edward George Gibson – Skylab 4
• Joseph Peter Kerwin, USN – Skylab 2

Iz Grupe astronauta 5:

• Vance DeVoe Brand, USMC – Skylab spasilačka misija (nikada poletjeli), Apollo-Sojuz
• Gerald Paul Carr, USMC – Skylab 4
• Jack Robert Lousma, USMC – Skylab 3
• William Reid Pogue, USAF – Skylab 4
• Paul Joseph Weitz, USN – Skylab 2

Napomena: Skraćenice u prethodnom dijelu teksta imaju sljedeća značenja:

USN - US Navy - Mornarica SAD-a

USAF - US Air Forces - Zračne snage SAD-a

USMC - US Marin Corps - Marinski korpus SAD-a

Zanimljivosti

• Jedna od najpoznatijih izjava svih vremena citirana nemali broj puta vezana je za ovaj Program i glasi: "Ovo je mali korak za mene, ali veliki za čovječanstvo." Izjava pripada Neilu Armstrongu, američkom astrounautu i prvom pripadniku ljudske rase koji je kročio na tlo najbližeg Zemljinog pratioca, Mjeseca.

Vanjski linkovi

• Kolekcija panorama Mjesečeve površine
• Službena stranica Programa ApolloArhivirano 28. 1. 2012. na Wayback Machine
• Stranica Cyberpursuits
• Chariots for Apollo: A History of Manned Lunar Spacecraft By Courtney G Brooks, James M. Grimwood, Loyd S. Swenson
• NASA SP-4009 The Apollo Spacecraft: A Chronology Arhivirano 9. 12. 2017. na Wayback Machine
• SP-4029 Apollo by the Numbers: A Statistical Reference by Richard W. Orloff Arhivirano 23. 8. 2007. na Wayback Machine
• Program Apollo Arhivirano 24. 7. 2008. na Wayback Machine na stranici o historiji NASA-e
• The Apollo Lunar Surface Journal Arhivirano 18. 6. 2004. na Wayback Machine
• The Apollo Flight Journal Arhivirano 24. 1. 2012. na Wayback Machine
• Projekt Apollo (Kennedy Svemirski centar) Arhivirano 13. 2. 2005. na Wayback Machine
• Projekt Apollo – crteži i tehnički dijagrami Arhivirano 17. 7. 2008. na Wayback Machine
• Kolekcija Mjesečevih stijena
• Arhiva Projekta Apollo
• Spirit of Apollo Apollo 11 memorijalni video
• Apollo videomontaža
• Apollo Program (National Air and Space Museum) Arhivirano 31. 7. 2008. na Wayback Machine
• Projekt Apollo za Orbitalni simulator svemirskih letova
• Google Moon: interaktivna mapa Mjeseca i tačaka spuštanja Apollo letjelica
• Buzz Aldrin's Race Into Space Igra koja simulira svemirsku utrku