Prodor u svemir
Prodor u svemir (engleski: Prelude to Space) jest naučnofantastični roman koji je napisao britanski pisac Arthur C. Clarke 1947.[1] Prvi put se pojavio 1951. kao meki povez od World Editions Inc, kao broj tri u svojoj seriji Galaxy romana.[1] Sidgwick & Jackson su ga objavili u Velikoj Britaniji 1953, a sljedeće godine uslijedilo je izdanje u tvrdom uvezu u Sjedinjenim Državama od Gnome Pressa i meki uvez od Ballantine Booksa.[1]
| Prodor u svemir | |
|---|---|
 Korice prvog izdanja | |
| Autor | Arthur C. Clarke |
| Originalni naziv | Prelude to Space |
| Ilustrator | Više autora |
| Država | Sjedinjene Američke Države |
| Jezik | Engleski |
| Žanr | Naučna fantastika |
| Izdavač | World Editions Inc. |
| Datum izdanja | 1951. |
| Vrsta korica | Meke korice |
| Broj stranica | 160 |
Sadržaj
urediRoman govori o izmišljenim događajima koji su doveli do lansiranja Prometeja, prve svemirske letjelice na svijetu koja je sposobna da doleti do Mjeseca. Prometej se sastoji od dvije komponente, nazvane Alfa i Beta. Alfa je dizajnirana za putovanje od Zemljine orbite do Mjeseca i nazad. Nije sposobna za samostalan atmosferski let. Beta je leteće krilo na nuklearni pogon koje nosi Alfu u orbitu. Beta koristi nuklearni reaktor za zagrijavanje (kada leti u nižem, gušćem dijelu atmosfere) ili vlastite unutrašnje zalihe metana (u višim dijelovima atmosfere i u svemiru) kako bi postigao potisak. Beta funkcioniše kao nabojnomlazni motor u nižoj atmosferi i mora se lansirati pomoću električne lansirne staze. Povratno putovanje do Mjeseca teče na sljedeći način: Beta nosi Alfu u orbitu; Alfa se odvaja od Beta i puni gorivo iz rezervoara koje je Beta prethodno unijela u orbitu; Alfa leti do Mjeseca i slijeće na Mjesec dok Beta ostaje u Zemljinoj orbiti; Alfa se vraća u Zemljinu orbitu i posada se vraća na Zemlju na Beti; Alfa ostaje u orbiti da sačeka sljedeći let.
Roman je napisan prije nego što je program Apollo spustio ljude na Mjesec i slijedi ideal da je svemirsko putovanje realistično i dostupno stanovništvu. Clarke je 1976. napisao novi predgovor u kojem priznaje da je imao neke propagandističke ciljeve u pisanju Preludija u svemir – bio je utjecajan član astronautičke zajednice kada su mnogi naučnici ismijavali ideju da rakete napuste Zemljinu atmosferu.
Djelo se završava lansiranjem Prometeja; cijeli zaplet sastoji se od naučnika, inžinjera i administratora koji pokazuju dr. Dirku Alexsonu kako je misija planirana i kako će tehnologija funkcionisati. Dr. Alexson je historičar zadužen da pripremi zvaničnu historiju misije na Mjesec.[2]
Roman je također objavljen pod naslovima Master of Space i The Space Dreamers.
Prijem
urediGroff Conklin je okarakterizirao roman kao "istinski efektan 'dokumentarac sutrašnjice'".[3] Boucher i McComas pohvalili su roman, rekavši da je Clarke obradio naučne detalje "sa tako osjetljivim poetskim razumijevanjem da je ova jednostavna činjenična pripovijest zadivljujuća od najrazrađenijeg galaktičkog epa."[4] P. Schuyler Miller ga je pozitivno ocijenio, ističući njegovu priču kao "dokumentarni kvalitet" i "mnoge poetske dijelove" koji obilježavaju Clarkeov rad.[5]
Reference
uredi- ^ a b c "Sir Arthur C. Clarke's famous original Prelude To Space manuscript at Auction, March 6–7". 20. 1. 2009. Pristupljeno 21. 12. 2010.
- ^ Fantastic Fiction entry. Pristupljeno 21. 12. 2010.
- ^ Conklin, Groff (april 1951). "Galaxy's 5 Star Shelf". Galaxy Science Fiction. str. 59–61. Pristupljeno 7. 5. 2021.
- ^ "Recommended Reading," F&SF, August 1951, str. 83
- ^ "The Reference Library", Astounding Science Fiction, November 1954, str. 151
Izvori
uredi- Chalker, Jack L.; Mark Owings (1998). The Science-Fantasy Publishers: A Bibliographic History, 1923-1998. Westminster, MD and Baltimore: Mirage Press, Ltd. str. 303–304.
Vanjski linkovi
uredi- Prodor u svemir naslov na spisku u Internet Speculative Fiction Database
- Prelude to Space na Internet Archive