Pougarje je podugo, ali relativno usko područje uz rijeku Ugar (do 1878. Brzica), između planina Vlašić i Ranča, sa 20-ak sela i zaselaka.[1][2] Prostire se od Vitovlja, ispod Ugârskih stijena, do "Ekozone Ugarski brzaci", odnosno utoka Ugra u duboki kanjon ispod Skender Vakufa i pritoke Ugrića. Nisko Pougarje je uz samu rijeku, a okolne padine u lokalnim okvirima se označavaju kao Visoko Pougarje.

Pougarje ispod ugarske strane Korićanskih stijena
(Ovčja brv)

Pougarje (naročito obronci Ranče) je bogato crnogoričnom i mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom. Gornji i srednji dio sliva Ugra još uvijek ima karakter salmonidnih voda, sada su tu samo (potočna pastrmka) i prorijeđena mladica, a lipljen je (u nedavnoj prošlosti) gotovo iščezao. Nakon izgradnje HE Bočac, uzvodno sve dalje prodiru i ciprinide; u nekim sezonama sve do Vitovlja. U okolnim šumama obitava krupna divljač (lisica, vuk, medvjed), a u gustišu pri ušću Ilomske, u zaštićenom lovačkom reviru, formirano je i hranilište za mesoždere (uključujući i jata gavranova). Krajolik ušća Ilomske je posebno atraktivan, sa dva vodopada, oko tri kilometra uzvodno [3]. Veći je visok čak 40 m, a (zbog konfiguracije terena) sasvim je neupadljiv sa okolnog platoa. Eksponirane prema Ranči, Ugârske i Imljanske stijene (uz Ilomsku, ispod sela Đênići i Màrići) predstavljaju golu (pretežno krečnjačku) matičnu stijenu[4][5] Glavnina Pougarja je u općini Dobretići. Ušće Ilomske je nizvodno od Vitovlja. Uzvodno uz Ilomsku je selo Korićani i kanjon između Korićanskih stijena i Imljamske visoravni.

Pougarje u magli
Uzvisina u drugom planu su Ugarske stijene, a isred njih je kanjon Ilomske (između Ugarskih i Korićanskih stijena)

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Džaja M. (1995): Pougarje i njegova okolica. Monografija.
  2. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. ^ Administrator. "Rijeka Ilomska i njeni vodopadi". Go 2 Bosnia (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 17. 5. 2014. Pristupljeno 8. 2. 2016.
  4. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.