Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Pregled historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv = Nacionalni park PaklenicaBiogradska Gora
| alt_naziv =
| kategorija_za_IUCN = II
| slika = SkalniBiogradska utvarGora, BojinBiogradsko Kukjezero.jpg
| veličina_slike = 250px
| alt_slike =
| opis_slike = Biogradska gora
| karta =
| karta_alt =
Red 16:
| marker =
| veličina_markera =
| koordinate = {{coord|4442|2253|00|N|1519|2636|00|E|type:landmark}}
| koord_ref =
| lokacija = [[Šibensko-kninska županija]], [[Ličko-senjska županija]] (31 km<sup>2</sup>)
| najbliži_grad = [[GospićKolašin]], {{flag|HrvatskaCtna Gora}}
| površina = 95,08 km<sup>2</sup>
| oznaka =
Red 41:
| ugrađeno2 =
}}
NP_Biogradska_GoraStatus: Nacionalni park od 1952.god.Teritorija opština: Kolašin, Mojkovac, Berane, AndrijevicaPovršina: 5.650haPovršina prašumskog rezervata: 1600haNadmorska visina: od 832 mnv na Tari do 2139 mnv Crna Glava
Hidrografija: glečerska jezera (Biogradsko, Ursulovačko, Pešića, Šiško i Ševarine); Biogradska rijeka, Jezerštica, stalni i povremeni izvori i karstna vrela
 
Biogradsko jezero:
 
Nadmorska visina: 1.094 m
Površina: 228.500 m²
Zapremina: 1.052.763 m³
Maksimalna dubina: 12.1 m
Klima: umjereno kontinentalna, jadransko mediteranska, subplaninska, planinska
 
Reljef: karakteriše ga velika razuđenost i brojni oblici, koji prate planinski reljef. Izgrađen je od 4 grebena sa najvećim vrhovima:
 
 
 
'''Nacionalni park Paklenica''' Nacionalni park Paklenica prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, neposredno iznad naselja Marasovići, do zone najviših planinskih vrhova (Vaganski vrh (1757m/nv), Babin vrh, Sveto brdo (1753 m/nv)). Administrativno pripada [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] (64 km<sup>2</sup>) i [[Ličko-senjska županija|Ličko-Senjskoj]] (31 km<sup>2</sup>), [[Hrvatska]].[https://web.archive.org/web/20111120013840/http://www.paklenica.hr/Paklenica_O_Parku.htm Nacionalni park Paklenica - Pristupljeno 03.12.2021]
Line 49 ⟶ 63:
== Zaštićeno područje ==
=== Nacionalni park ===
Paklenica je prvi put bila proglašena Nacionalnim parkom još 1929. godine, ali zakonom kojeg je trebalo revidirati svake godine, a što se nije činilo. Drugi put je proglašena za [[nacionalni park]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 19. oktobra 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvica]].<ref name="wdpac">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/HRV |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području [[Dalmacija|Dalmacije]].<ref name="nppaklen">{{Cite web |url=https://np-paklenica.hr/hr/ |title= Nacionalni park Paklenica |work=np-paklenica.hr |accessdate= 10.10. 2021}}</ref>
<ref name="nppaklen">{{Cite web |url=https://np-paklenica.hr/hr/ |title= Nacionalni park Paklenica |work=np-paklenica.hr |accessdate= 10.10. 2021}}</ref>
Godine 1997. predsjednik Hrvatske [[Franjo Tuđman]] donio je odluku o proglašenju Zakona o izmjenama zakona o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom.<ref name="nppakl">{{Cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_02_15_214.html |title= Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom (NN 15/97) |work=Narodne novine 01/97-145/1 od 7.1.1997 |accessdate= 10.10. 2021}}</ref>▼
 
▲Godine 1997. predsjednik Hrvatske [[Franjo Tuđman]] donio je odluku o proglašenju Zakona o izmjenama zakona o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom.<ref name="nppakl">{{Cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_02_15_214.html |title= Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom (NN 15/97) |work=Narodne novine 01/97-145/1 od 7.1.1997 |accessdate= 10.10. 2021}}</ref>
 
=== UNESCO-ova lista ===
Uz [[Nacionalni park Sjeverni Velebit]] i [[Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi]], dijelovi Paklenice upisani su na [[UNESCO]]-v popis mjesta svjetske baštine u Evropi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima
prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 2031 hektaru šume na lokacijama Suva draga - Klimenta i Oglavinovac - Javornik. Posebnost proglašenih iskonskih [[Bukva|bukovih šuma]] temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9534468 Bukove šume Sjevernog Velebita i Paklenice na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine - hina.hr 7. srpnja 2017.]</ref>.
== Istorija ==
U posljednja dva milenijuma pne, u [[Bronzano doba|bronzanom dobu]], područje su naseljavali pripadnici [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Liburni|Liburna]]. Tada su nastale suhozidne građevine ([[Gradina|gradine]]). Mogle su poslužiti kao zaklon stanovništvu iz okolnih zaseoka u slučaju opasnosti, a neke su bile i trajna naselja u kojima su stolovali lokalni moćnici. Ujedno su nadzirale važne stočarske i trgovačke puteve koji su kroz Paklenicu ili preko Rujna vodili u Velebit i preko njega u Liku. Neke od njih služile su za nadziranje plovidbe. Danas su razrušene, ali ponegdje je još moguće vidjeti prstenaste nasipe mjestimično visoke do nekoliko metara. U neposrednoj blizini gradina često se nalaze [[Tumuli|grobne gomile]] – nakupine velikog okruglog kamena pod kojima su, u grobnim škrinjama načinjenim od kamenih ploča, bili pokapani tadašnji moćnici. Većina ih je raskopana i grobovi opljačkani, ali ih je još ponegdje moguće uočiti, kao na području zaseoka Ljubotić iznad Tribanj-Kruščice.
.
 
Tokom posljednja dva stoljeća p.n.e., istočnu obalu [[Jadransko more|Jadran]]a postepeno osvajaju [[Rimsko Carstvo|rimske legije]]. Osnivanjem [[Dalmacija (provincija)|rimske provincije Dalmacije]] na početku 1. stoljeća naše ere uspostavlja se trajna rimska vlast. U to vrijeme osnovan je i Starigrad, rimski ''Argyruntum'', koji se ubrzo razvio u važno trgovište. U četvrtom desetljeću prvog vijeka, car [[Tiberije]] ga je učvrstio bedemima i kulama. Uz cestu koja je iz grada vodila prema jugozapadu nalazilo se gradsko groblje. Iz otprilike 400 istraženih grobova prikupljeni su bogati [[Arheologija|arheološki]] nalazi: nakit, stakleno i metalno posuđe, oružje i alati. Najzanimljivija je zasigurno zbirka antičkog stakla – čak 146 posuda različitih oblika (zdjelice, čaše, boce) koja se čuva u Arheološkom muzeju grada Zadra.
https://geopark-vis.com/geologija/zasticeni-spomenici-prirode-i-znacajni-krajobrazi
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal|HrvatskaCrna Gora}}
{{Commonscat|Paklenica}}
Nacionalni parkovi u HrvatskojCrnoj Gori
Nacionalni parkovi u Jugoslaviji
Svjetska baština u Hrvatskoj
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Igralište"