Verzija na dan 29 novembar 2021 u 23:54 uredi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 30 novembar 2021 u 19:33 uredi poništi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary oznaka: linkovi ka čvor-člancima Novija izmjena →
Red 1: {{Infokutija zaštićeno područje \| naziv = Nacionalni ~~Mavrovo~~park Kornati \| alt_naziv = \| kategorija_za_IUCN = II \| slika = ~~Mavrovo~~Croatian ~~National~~islands ~~Park - panoramio~~bgiu.~~jpg~~JPG \| veličina_slike = 250px \| alt_slike = \| opis_slike = Kornatska ostrva \| karta = \| karta_alt = Red 16: \| marker = \| veličina_markera = \| koordinate = {{coord\|4143\|4148\|2518\|N\|2015\|4419\|3648\|E\|type:landmark}} \| koord_ref = \| lokacija = [[Šibensko-kninska županija]], {{flag\|Hrvatska}} \| najbliži_grad = [[~~Gostivar~~Šibenik]]~~, [[Debar]], {{Flag\|Sjeverna Makedonija}}~~ \| površina = ~~730~~220,8800 km<sup>2</sup> \| oznaka = \| ovlašteno = \| napravljeno = \| osnovano = ~~1948~~1980. ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|SFRJ]])<ref name="wdpac">{{Cite web \|url=https://www.protectedplanet.net~~/en~~/country/~~MKD~~HRV \|title= Zaštićena područja u ~~Sjevernoj Makedoniji~~Hrvatskoj \|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> \| određeno = \| br_posjetioca = Red 33: \| operater = \| vlasnik = \| svjetska_baština = \| svjetska_baština = [[Bukva\|bukove šume]] u dolini Duboke rijeke (Длабока Река) proglašene su za [[Svjetska baština\|svjetsku baštinu]] u okvirima serijala [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] \| veb-sajt = \| url = ~~[https://npmavrovo.org.mk/ Javna ustanova Nacionalni park Mavrovo]~~ \| dijete = \| ugrađeno = Red 41: \| ugrađeno2 = }} '''Nacionalni park Kornati''' čini veći dio grupe otoka [[Kornati]] u [[Hrvatska\|hrvatskom]] srednjem dijelu [[Jadransko more\|Jadranskog mora]]a u srednjoj [[Dalmacija\|Dalmaciji]], zapadno od [[Šibenik]]a, u [[Šibensko-kninska županija\|Šibensko-kninskoj županiji]].<ref name="Kornati">{{Cite web \|url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Croatia&filters%5Bdesignation%5D%5B%5D=National+Park \|title= Nacionalni parkovi u Hrvatskoj \|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> '''Nacionalni park Mavrovo''' ([[makedonski jezik\|makedonski]]: ''Национален Парк Маврово'' (''Nacionalen Park Mavrovo'') nalazi se u zapadnom dijelu zemlje i najveći je od tri [[Nacionalni park\|nacionalna parka]] u [[Sjeverna Makedonija\|Sjevernoj Makedoniji]].Unutar granica Parka su planine: Коrab, Dešat jugozapadni obronci Šar Planine, Bistre i veći dio sjeverne dijelove Krčina. Središnji dio Nacionalnog parka pokriva dolinu i sliv rijeke Radika. Umjetno [[jezero Mavrovo]] također je u nacionalnom parku.<ref>[https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/aktivnosti/nacionalni-parkovi/mavrovo Nacionalni park Mavrovo - macedonia-timeless.com - Pristupljeno 28.11.2021]</ref> Zbog izuzetnih pejzažnih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosistema, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s priblizno 185 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok je sve ostalo morski ekosistem. Mavrovo ima 30 slikovitih pećina, uključujući Šarkovu pećinu u blizini Rostuša. U Mavrovu je Lokuv, najmanje glacijalno jezero u Makedoniji. Slikoviti kanjon rijeke Radika daje posebnu ljepotu ovom parku. Mnogi klanci, strme sekcije, stijene različitog oblika i vodopadi tvore poseban i različit teren Mavrova. == Hstorija == Unutar granica Nacionalnog parka Mavrovo je više od 52 planinskih vrhova visine preko 2000 m. Od posebne važnosti za nacionalni park Mavrovo je vrh Veliki Korab (2.764 m.), koji je najviši vrh u Makedoniji i najviša tačka parka. Najniža točka Nacionalnog parka Mavrovo iznosi 600 metara i nalazi se na samom mjestu gdje se Mala Rijeka ulijeva u rijeku Radiku. Ispod brda Stranžica, pokraj polja Trtuša na otoku Kornatu pronađena je kamena sjekira. Čuva se u Arheološkom muzeju u [[Zadar\|Zadru]]. Predstavlja dokaz o prisustvu čovjeka u doba [[neolit]]a. === Iliri === ~~Umjetno Mavrovsko jezero pristupačno je tokom cijele godine - ljeti za kupanje, a zimi, kada je voda zamrznuta, moguće je klizanje na ledu.~~ Male četverougaone nastambe, pojedinačne ili u grupama (kao što su ispod Pedinke, iznad Željkovaca, Pod selo kod Trtuše i Grbe na Žutu), [[Gradina\|gradine]] (Ščikat, Stražišće, Tureta, Grba) i gomile ([[Tumuli\|tumulusi]] gotovo na svim uzvišenjima na otoku Kornatu i Žutu), svjedoče o značajnoj naseljenosti otočja u [[Iliri\|Ilirsko]] doba. [[Stočarstvo]] je bila glavna privredna djelatnost, ali je i [[ribarstvo]] igralo značajnu ulogu u ekonomiji tadašnjih stanovnika. === Rimski period === Slap Duf se nalazi u blizini sela Rostuše. Voda prolaze kroz kanjon Dufi koji je visok 60 metara i prava je atrakcija.<ref>[https://npmavrovo.org.mk/ Javna ustanova Nacionalni park Mavrovo - Pristupljeno 28.11.2021]</ref> Iz [[Rimsko Carstvo\|rimskog vremena]] pronađene su [[Rimske vile\|''villae rusticae'']] u Proversi i tragovi bazena za ribe na Svršati. Ostali tragovi [[Antika\|antičke]] gradnje koji svjedoče o rimskoj kolonizaciji Kornata, danas su uglavnom pod morem: pristanište u Piškeri i Šipnatama, lučki uređaji u Veloj Proversi, solana u Šipnatama. ~~== Flora i fauna ==~~ === Vrijeme Bizanta === Nacionalni park Mavrovo ima bogatu floru s nekoliko endemičnih biljnih vrsta i 82 zaštićene vrste. Od vegetacije u parku je najčešća zajednica [[Bukva\|bukove]] šume. Faunu Nacionalnog parka Mavrovo karakterizira znatna raznolikost. Sastoji se od 140 vrsta ptica, od kojih su najznačajnije: sivi [[soko]]l, [[orao]] (zlatni) orao, šumski sokol, velika [[sova]], livadska eja, blijeda eja, kao i 11 vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmazova i 38 vrsta sisavaca. Među sisavcima najvažniji su [[medvjed]], [[ris]], gams i divlja [[mačka]]. Vrijeme [[Bizantijsko Carstvo\|Bizanta]] ostavilo je najmarkantniju građevinu koja se nalazi u Kornatima: tvrđavu Tureta na otoku Kornatu (graditeljstvo kasne antike i ranog [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]] - vjerojatno iz 6. stoljeća). Pretpostavlja se da je imala vojnu namjenu sa svrhom osiguranja i kontrole plovidbe tada prilično nesigurnim Jadranskim morem. ~~== Spomenici ==~~ Zaštitni znak parka je crkva Svetog Nikola u umjetnom Mavrovskom jezeru, koja bude potopljena pri svakom nadolasku vode. U blizini je arheološko nalazište. Mjesto je nekropola iz kasnog [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]]. Manastirski kompleks svetog Jovan Bigorskog nalazi se uz rijeku Radiku i poznat je po ikonostasima. Vrlo zanimljivo zdanje iz doba Bizanta jest i [[Staroktšćanske bazilike\|starokršćanska trobroda bazilika]] koja se nalazi u podnožju tvrđave Tureta, a kojoj je i danas vidljiv veći dio [[apsida\|apside]] i dio nekadašnjih temelja. S obzirom na veličinu crkve (30 x 13), pretpostavlja se da je u to vrijeme na Kornatima boravio znatan broj stanovnika. Upravo po ovoj crkvi Svete Marije otok Kornat se kroz cijeli srednji vijek nazivao imenima kao što su Insulae Sanctae Mariae, Stomorin otok i slično. U neposrednoj blizini crkve, nalaze se tragovi temelja nekadašnje zgrade za koju se predpostavlja da se radilo o [[samostan]]u templara ili o benediktinskom samostanu. Galičko vjenčanje je kulturna manifestacija koja obiluje originalnim, jedinstvenim i nezaboravnim svadbenim običajima. Održava se svake godine 12. jula. Glalička svadba je svojim postojanjem pomogla kultivirati jedinstvene vjenčane običaje i obrede za stanovnike ove regije. Pridonosi očuvanju izvornih pjesama, plesova i poznatih galicijskih haljina, izrađenih uz filigransku tačnost. === ~~Svjetska~~Dolazak ~~baština~~Hrvata === Dolazak [[Hrvati\|Hrvata]] na Jadransko more prouzrokovao je veće demografske promjene na svim otocima, pa tako i na Kornatima. Romansko stanovnistvo je zbog najezde Hrvata bilo prinuđeno bježati s kopna i potražiti utočište na otocima. To vrijeme - vrijeme slabljenja Bizanta, jačanja [[Mletačka Republika\|Venecije]] i dolazak Hrvata na Jadran - bilo je kritično za naseljenost Kornata. Tada su Kornati bili za život prilično nesigurno područje, pa se pretpostavlja da sve do 13. stoljeća na njima nije bilo stalnog stanovnistva.<ref>[https://web.archive.org/web/20050208111204/http://www.np-kornati.htnet.hr/cro/kultura.shtml Službene web-stranice Nacionalnog parka Kornati]</ref> Na sjednici [[UNESCO]]-a 2021 г. [[Bukva\|bukove šume]] u dolini Duboke rijeke (Длабока Река) proglašene su za [[Svjetska baština\|svjetsku baštinu]] u okvirima serijala [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]]. Predlagači su bili Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje i Nacionalni park Mavrovo. Duboka rijeka je lijeva pritoka Ribničke rijeke, koja je desna pritoka Radike, najduže rijeke u parku.<ref>[https://whc.unesco.org/en/statesparties/mk UNESCO: svjetska baština u Sjevernoj Makedoniji - Pristupljeno 28.11.2021]</ref> U 13. stoljeću Kornati su ponovo počeli ozivljavati. Iz srednjeg vijeka datiraju vrlo zanimljive kulturne gradjevine u području parka. To je svakako crkvica Gospe od Tarca, skromna jednobroda sakralna gradjevina (tip ruralne kasnoromaničke crkve) sagrađena na mjestu starokršćanske bazilike i izgradjena najvjerojatnije od ostataka te starije crkve. Njeno vrijeme gradnje nije sasvim jasno. U ovoj crkvici i danas se održavaju mise (svake prve nedjelje u julu) čije je značenje preraslo isključivo religiozne okvire i postalo dio turističke atrakcije ovog prostora. Iz srednjeg vijeka datiraju i ostaci skladišta za sol i potopljeni ostaci solane u uvali Lavsa. == Reference == {{Refspisak\|2}} {{Portal\|Hrvatska}} ~~{{Commonscat\|Mavrovo National Park}}~~ {{DEFAULTSORT:~~Mavrovo~~Kornati, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u ~~Makedoniji~~Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Jugoslaviji]]

Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"