Verzija na dan 25 novembar 2021 u 11:45 uredi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 25 novembar 2021 u 22:46 uredi poništi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: {{Infokutija nematerijalna kulturna baština \| vrsta_baštine = ~~Suhozid~~Mediteranska ishrana \| slika = ~~Velebit~~Homar ~~Ljuotic Mataci~~3.~~JPG~~jpg \| širina slike = \| opis_slike = ~~Suhozid na Velebitu u Hrvatskoj~~ \| regija = Evropa \| institucija = \| država = {{ZID\|Hrvatska}} {{ZID\|Španija}} {{ZID\|Kipar}} {{ZID\|Grčka}} {{ZID\|~~Slovenija}} {{ZID\|Francuska}} {{ZID\|Švicarska}} {{ZID\|Grčka~~Portugal}} {{ZID\|Italija}} {{ZID\|~~Slovenija~~Maroko}} \| mjesto = \| zajednica = \| predlagač = ~~Ministarstvo kulture Republike Hrvatske~~ \| kriterij = \| datum_upisa_u_nkb = ~~2018.~~ \| lista_upisa_elementa = \| unesco_oznaka = \| unesco_datum_upisa = 2010, 2013 \| lokacija_upisa = \| veb-sajt = [~~https~~http://~~ich~~www.unesco.org/culture/ich/en/RL/~~art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393~~00394 UNESCO] }} '''Mediteranska ishrana''' (sredozemna dijeta) se sastoji od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju podneblje s trpezom. To uključuje način uzgoja usjeva, žetvu, ribolov, konzerviranje hrane, obrade i pripremanje, a ponegdje i način njezine konzumacije<ref - name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00394 Mediteranska ishrana na službenim stranicama UNESCO-a Preuzeto 12. studenog 2012.]{{en}}</ref>. ~~[[File:Inisheer Gardens 2002 dry-stone walls.jpg\|mini\|desno\|Suhozid u Irskoj]]~~ '''Suhozid''' je konstrukcija nastala slaganjem kamena jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala, osim ponekad suhe zemlje. Rasprostranjen je prvenstveno u ruralnim područjima – uglavnom na strmim terenima – kako unutar tako i izvan naseljenih prostora.<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 UNESCO: Umjetnost suhozida, znanja i tehnike]</ref> ==Osobine== Stabilnost objekata osigurava se pažljivim odabirom i postavljanjem kamena, a suhozidne konstrukcije oblikovale su brojne, raznolike pejzaže, formirajući različite načine stanovanja i poljoprivrednih objekata. Postoje razne svrhe gradnje suhozida: Mediteransku prehranu odlikuje [[nutricionizam\|nutricionistički]] model koji se na području [[Sredozemlje\|Sredozemlja]] sačuvao stoljećima<ref>Alberto Capatti i dr., ''Italian Cuisine: A Cultural History'', str. 106.</ref>, a koji sadrži uglavnom [[maslinovo ulje]], [[žitarice]] i [[mahunarke]], sveže ili sušeno [[povrće]], umjerene količine [[ribe]], [[mliječni proizvodi\|mliječnih proizvoda]] i [[meso\|mesa]], te razne priloge i [[začin]]e, uz pratnju [[vino\|vina]] ili [[infuzija]], uvijek poštujući uvjerenja svake zajednice (tako se u sjevernoj Italiji za kuhanje koristi [[svinjska mast]] i [[maslac]] dok se maslinovo ulje uglavnom koristi kao preljev za salate i kuhanje povrća<ref>Massimo Alberini i Giorgio Mistretta, ''Guida all'Italia gastronomica'', Touring Club Italiano, 1984.</ref>, a u [[Sjeverna Afrika\|sjevernoj Africi]] se zbog vjerskih uvjerenja izbjegava uporaba vina). Danas je ovaj način prehrane prepoznat i od 1990-ih se preporučuje se kao način [[zdrava prehrana\|zdrave prehrane]]. * kao zid [[Datoteka:Petra metzes.jpg\|mini\|<center>Grčka mediteranska predjela]] * kao ograda oranice ili pašnjaka == Nematerijalna svjetska baština == * u gradnji bunar Mediteranska ishrana čini mnogo više od same hrane. Ona promovira društvenu interakciju jer je objed u društvu temelj društvenih običaja i svečanosti. Uz nju je nastalo i razvilo se raznoliko znanje, pjesme, uvjerenja, predaje i legende. Ovaj sustav je ukorijenjen u velikom poštivanju područja i njegove [[bioraznolikost]]i, te osigurava zaštitu i razvoj tradicionalnih aktivnosti i [[obrt]]a povezanih s [[ribarstvo\|ribarstvom]] i [[poljoprivreda\|poljoprivredom]] sredozemnih zajednica kao što su npr. [[Soria]] u [[Španjolska\|Španjolskoj]], [[Koroni]] u [[Grčka\|Grčkoj]], [[Cilento]] u [[Italija\|Italiji]] i [[Chefchaouen]] u [[Maroko\|Maroku]], koji su tek neki od mnogih.<ref name=UNESCO/>. * u gradnji puteva <ref>[https://www.fitness.com.hr/prehrana/dijete/Mediteranska-prehrana-pravila-jelovnik.aspx]</ref> <ref>[https://limana.rs/mediteranska-ishrana/]</ref> Mediteranska prehrana uključuje skup vještina, znanja, rituala, simbola i tradicija koji se tiču usjeva, žetve, ribolova, stočarstva, konzerviranja, obrade, kuhanja, a posebno dijeljenja i konzumiranja hrane. Zbog toga je mediteranska prehrana upisana kao [[UNESCO]]-va [[nematerijalna kulturna baština]].<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/mediterranean-diet-00884 UNESCO: Mediteranska prehrana - ich.unesco.org - Prijavljeno 17.11.2021]{{en}}</ref> Također, žene imaju posebno presudnu ulogu u prijenosu stručnosti i znanja određenih rituala, narodnih izričaja i slavlja, kao i u očuvanju mnogih tehnika<ref name=UNESCO/>. Ovakve strukture svjedoče o metodama i praksama koje su ljudi koristili od prahistorije do danas da bi organizirali svoj životni i radni prostor optimizirajući lokalne prirodne i ljudske resurse. Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava i lavina, te u borbi protiv erozije, unapređenju biodiverziteta i stvaranju adekvatnih mikroklimatskih uslova za poljoprivredu. U izradi učestvuje većina članova ruralne zajednice u kojima je ovaj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom poslu. Konstrukcije od suhog kamena uvijek se izrađuju u savršenoj harmoniji s okolinom, a tehnika je primjer skladnog odnosa između čovjeka i prirode. [[Datoteka:Med-diet-pyramid.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Piramida mediteranske prehrane {{ru}}]] [[Datoteka:Flickr - cyclonebill - Tapas.jpg\|mini\|<center>Španjolski ''[[tapas]]'' od sredozemnih namirnica]] == ~~Svjetska~~Medicinska ~~baština~~istraživanja == Iako ju je prvi put opisala američka doktorica [[Ancel Keys]] u [[Salerno\|Salernu]] (Italija) još 1945. godine, mediteranska prehrana je postala općeprihvaćena i priznata tek 1990-ih nakon tzv. „Studije sedam zemalja”. Ova studija je dokazala svojevrstan paradoks jer su se stanovnici Sredozemlja, iako obilno konzumiraju masnoće, pokazali otporniji na [[kardiovaskularne bolesti]], od recimo stanovnika [[SAD]]-a koji konzumiraju iste količine masnoća. Zajednička kandidatura zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja (Kipar, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Španija i Švicarska) prihvaćena je 29. novembra 2018. god i suhozid je upisan na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština\|nematerijalne kulturne baštine čovječanstva]]<ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/me-imursku-popevku-i-suhozid-unesco-stavio-na-popis-bastine-1285678 Vijest na stranici Večernjega lista]</ref> Ponajbolje objašnjenje mediteranske prehrane iznudio je Dr. [[Walter Willett]] s [[Sveučilište Harvard\|Harvardskog sveučilišta]] polovicom 1990-ih<ref>Marian Burros, ''[http://www.nytimes.com/1995/03/29/garden/eating-well.html Eating Well]'', The New York Times 29. ožujka 1995. {{en}} Preuzeto 12. studenog 2012.</ref>. U svojoj knjizi koju je napisao za opću javnost on je opisao ovu prehranu kao „model prehrane tipičan za [[Kreta\|Kretu]] i ostatak Grčke, te južnu Italiju do ranih 1960-ih”, koja uz „redovitu fizičku aktivnost” podrazumjeva „obilne količine hrane biljnog podrijetla, svježe voće kao dnevni desert, maslinovo ulje kao osnovni izvor masnoća, mliječne proizvode (uglavnom [[sir]] i [[jogurt]]), te malenu do umjerenu konzumaciju ribe, [[perad]]i i vina, od nula do najviše četiri jajeta tjedno, te malu količinu crvenog mesa”<ref>Walter C. Willett, ''Eat, Drink, and Be Healthy: The Harvard Medical School Guide to Healthy Eating'', Free Press, 2005., ISBN 0-7432-6642-0</ref>. Ukupan udio masti u ovakvoj prehrani je 25% do 35% [[kalorija]], od čega [[zasićene masnoće]] iznose tek 8% kalorija<ref>Willett WC; Sacks, F; Trichopoulou, A; Drescher, G; Ferro-Luzzi, A; Helsing, E; Trichopoulos, D, ''[http://www.ajcn.org/cgi/content/abstract/61/6/1402S Mediterranean diet pyramid: a cultural model for healthy eating]'', American Journal of Clinical Nutrition 61 (6): 1402S–6S. {{PMID\|7754995}}</ref>. Kasnija [[epidemiologija\|epidemiološka]] istraživanja su potvrdila kako su nezasićene masnoće u maslinovom ulju, posebice [[oleinska kiselina]], povezane sa smanjivanjem opasnosti od srčanih bolesti<ref>A. Keys, A. Menotti, M.J. Karvonen i dr., ''The diet and 15-year death rate in the seven countries study'', Am. J. Epidemiol 124 (6), prosinac 1986., str. 903.–915.</ref>. Nadalje, [[antioksidansi]] u maslinovom ulju pospješuju regulaciju [[kolesterol]]a i njegovu LDL redukciju, što ima za posljedicu antiupalne i anti-hipertenzivne učinke<ref>M.I. Covas, ''Olive oil and the cardiovascular system'', Pharmacol 55 (3), ožujak 2007., str. 175.–186.</ref>. == Reference == {{Refspisak}} == ~~Literatura~~Vanjske veze == {{Commonscat\|Mediterranean diet}} * Grupa autora: "Gradimo u kamenu". Split: Slobodna Dalmacija, 2012. {{ISBN\|978-953-7088-73-6}}. * [http://www.hic.hr/zdrava-hrana01.htm Članak HICa:zdrava hrana, zdrav život] * [http://www.eufic.org/article/en/page/FTARCHIVE/artid/mediterranean-diet/ Tajne mediteranske prehrane] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160729210516/http://www.eufic.org/article/en/page/FTARCHIVE/artid/mediterranean-diet/ \|date=2016-07-29 }}, Europsko vijeće o hrani {{en}} * [http://oldwayspt.org/med_pyramid.html The Mediterranean Diet Pyramid], Oldways {{en}} * [http://www.portal.federsanita.it/salute-e-benessere/ Talijanski projekt za promidžbu i proširenje mediteranske prehrane] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20120909064140/http://www.portal.federsanita.it/salute-e-benessere/ \|date=2012-09-09 }}, Federsanità-ANCI – 2010.-2012. {{it}} {{en}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština na Kipru] ~~== Vanjske poveznice ==~~ [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Grčkoj] [http://www.dragodid.org Udruga Dragodid] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj] [http://suhozid.geof.unizg.hr/ Otvoreni javni popis hrvatskih suhozida] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170204062737/http://suhozid.geof.unizg.hr/ \|date=4. veljače 2017. }}, Sveučilište u Zagrebu [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Italiji] *Andro Nigoević: [https://hkm.hr/kulturni-biseri/suhozid-kameni-spomenik-zuljevitih-dlanova/ ''Suhozid - kameni spomenik žuljevitih dlanova''], Hrvatska katolička mreža [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Portugalu] ~~{{commonscat\|Dry stone walls by country\|suhozide u Hrvatskoj}}~~ [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Maroku] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Španiji]

Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"