Razlika između verzija stranice "Bijambare"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
oznaka: linkovi ka čvor-člancima
Red 40:
| web-sajt =
}}
'''Bijambare''' su skupina od 8 pećina između naselja [[Nišići]] i [[Krivajevići (Ilijaš)|Krivajevići]], na području općine [[Ilijaš]], [[Bosna i Hercegovina]]. U neposrednoj su blizini puta [[Sarajevo]] – [[Tuzla]], što ih čini privlačnim za turiste.
U neposrednoj su blizini puta [[Sarajevo]] – [[Tuzla]], što ih čini privlačnim za turiste.
 
Područje Bijambara, koje obuhvata 370 ha, zakonom je proglašeno zaštićenim područjem pete kategorije ("zaštićeni pejzaž"). Izvršena je potpuna rekonstrukcija pećinske infrastruktute Srednje Bijambarske pećine i neposredne okolice. Projekat je finansirala Evropska komisija, a urađena su detaljna istraživanja speleoloških objekata, izgrađene nove betonske staze, postavljene cijevi za električnu rasvjetu, novo sektorsko osvjetljavanje, izgrađena info kuća i savremena sanitarija te nova vizuelna identifikacija. Projekat je u potpunosti realiziran i Bijambarske pećine su otvorene za posjetu u ljeto 2007. godine. Ukupna ulaganja Evropske komisije su bila oko 170.000 eura.<ref>Jasminko Mulaomerović -Zbornik radova -Čovjek i krš Međugorje 2011-Speleoturizam: regija vs. Bosna i Hercegovina</ref>
 
Dodatna atrakcija na Bijambarama je turistički ekološki voz.
 
U blizini pećina je i potok Bradić sa jezerom i [[Vodenica|vodenicom]], te potok Bjelila, koji presjeca bijambarske šume i proplanke.
U području Bijambara se povremeno održavaju prodajno-izložbeni sajmovi zdrave [[Ekologija|ekološke hrane]] i rukotvorina koje proizvodi lokalno stanovništvo. Unutar područja smješten je edukacioni centar.
 
Obzirom da se nalazi u kraškoj[[krš]]koj regiji, ovo područje je bogato kraškim pojavama kao što su kraški ponori, [[vrtače]], i što je najvažnije, 8 poznatih [[pećina]]. ZaštićenoOvdje područjesu je privlačno za sve one koji se bavepreneseni [[Speleologija|speleologijom]],Nekropole šetanjemstećaka u prirodi,Ilijašu|stećci biciklizmom,sa jahanjemnekropole konja,u planinarenjem,[[Alpinizam|alpinizmomČevljanovićima]], pecanjem, lovom, skijanjem, prikupljanjem trava i gljiva itd.
== Zaštićeno područje - Park prirode ==
Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 25.09.2003. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Bijambare“. Primarna svrha uspostave [[IUCN kategorije zaštićenih područja|zaštićenog pejzaža (parka prirode)]] je očuvanje i unaprijeđenje svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta, naučnog istraživanja, ekološke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma. Zakonom je definisana kategorija zaštite (V), određene granice i ukupna površina obuhvata, zoniranje prostora (zavisno od stepena zaštite utvrđene su tri zaštitne zone), mjere zaštite, vrste intervencija, kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. Zaštićeni pejzaž "Bijambare" obuhvata površinu od 497 ha i ustanovljen je u cilju očuvanja pejzaža.<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni pejzaž Bijambare]</ref>
 
PodručjeProjektom Bijambara, koje obuhvata 370 ha, zakonomkoji je proglašenofinansirala zaštićenim[[Evropska područjem pete kategorije ("zaštićeni pejzaž").komisija]] Izvršenaizvršena je potpuna rekonstrukcija pećinske infrastruktute Srednje Bijambarske pećine i neposredne okolice. Projekat je finansirala Evropska komisijaokoline, a urađena su detaljna istraživanja [[Speleologija|speleoloških]] objekata, izgrađene nove betonske[[beton]]ske staze, postavljene cijevi za električnu rasvjetu, novo sektorsko osvjetljavanje, izgrađena info kuća i savremena sanitarija te nova vizuelna identifikacija. Projekat je u potpunosti realiziranrealizovan i Bijambarske pećine su otvorene za posjetu u ljeto 2007. godine. Dodatna atrakcija na Bijambarama je turistički ekološki voz. Ukupna ulaganja Evropske komisije su bila oko 170.000 eura.<ref>Jasminko Mulaomerović -Zbornik radova -Čovjek i krš Međugorje 2011-Speleoturizam: regija vs. Bosna i Hercegovina</ref>
Ovdje su preneseni [[Nekropole stećaka u Ilijašu|stećci sa nekropole u Čevljanovićima]]
 
Zaštićeno područje je privlačno za sve one koji se bave [[Speleologija|speleologijom]], šetanjem u prirodi, biciklizmom, jahanjem konja, [[Planinarstvo|planinarenjem]], [[Alpinizam|alpinizmom]], [[Ribolov|pecanjem]], [[lov]]om, [[skijanje]]m, prikupljanjem trava i [[Pečurka|gljiva]] itd.
== Morfologija ==
Na području Bijambara postoji osam speleoloških objekata: Srednja (Glavna) Bijambarska pećina, Gornja Bijambarska pećina, Donja Bijambarska pećina, Đuričina pećina, Ledenjača, Dimšina pećina, Ledenica i Nova pećina.
 
=== Srednja (Glavna) bijambarska pećina ===
Ovo je najveća pećina, i njena dužina iznosi 420 m (duž glavne staze, bez sporednih staza), sa 4 velika hodnika čiji prečnik doseže i do 60 m, a koji su visoki i preko 30 m. Morfološki je jednostavna i sastoji se od ulaznog dijela i tri duge dvorane koje su međusobno povezane. Ova podjela na 4 dvorane potječe iz prvih opisa pećine, i sa morfološkog stanovišta je dosta proizvoljna. Ustvari, prve tri dvorane su dio jedinstvenog kanala koji se pruža u smjeru sjeverozapada, sve dok se ne sastavi sa drugim hodnikom koji se pruža iz pravca zapada. Nakon uskog prolaza, koji je djelomično povećan putem uklanjanja sedimenata tokom ranijih uređenja u turističke svrhe, pećina se naglo širi. Ovaj dio (četvrta dvorana) je zbog svoje akustičnosti nazvan "Muzička dvorana", a vjerovatno je nastala spajanjem različitih kanala (većina njih sa kružnim presjekom) čiji se ostaci još uvijek mogu vidjeti na plafonu dvorane. Dužina dvorana kreće se od 30 do 80 metara, a njihova širina je od 18 do preko 30 metara. Njihova visina doseže u Muzičkoj dvorani preko 12 metara. Pećina je bogata oblicima pećinskog nakita kao što su stalaktiti[[stalaktit]]i, stalagmiti[[stalagmit]]i, draperije, bigrene kade, stubovi i slično. Trenutno je nastanjena kolonijom šišmiša i cvrčaka[[cvrčak]]a, a moguće je naći i druge stanovnike.
 
=== Gornja bijambarska pećina ===