Razlika između izmjena na stranici "Zagreb"

Uklonjeno 1.136 bajtova ,  prije 3 mjeseca
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 5.43.81.160 i vraćeno na izmjenu 3338436 korisnika Srđan
(Poništena izmjena 3338436 korisnika Srđan (razgovor))
oznake: poništenje vraćeno linkovi ka čvor-člancima
(Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 5.43.81.160 i vraćeno na izmjenu 3338436 korisnika Srđan)
oznaka: ručno vraćanje
{{geokutijaGeokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** gornjiGornji dio *** -->
|ime = Zagreb
|vrsta = gradGrad
<!-- *** imeIme **** -->
|službeni naziv = Grad Zagreb
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** slikaSlika *** -->
|slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg
|opis_slike = KolažZagreb, kolaž
|dimenzija_slike =
<!-- *** simboliSimboli *** -->
|zastava = Flag of Zagreb.svg
|grb = Coat of arms of Zagreb.svg
<!-- *** državeDržave, regije i.t.d. *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|općina =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** položajPoložaj *** -->
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 133
<!-- *** površinaPovršina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 641.00
<!-- *** stanovništvoStanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 790017
|stanovništvo grad = 688163
|gustoća =
|gustoća općina = 1232.47
<!-- *** historijaHistorija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Jelena Pavičić Vukičević (v.d.)
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** kodKod *** -->
|poštanski broj = 10000
|pozivni broj = (+385) 1
<!-- *** kartaKarta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** webWeb stranice *** -->
| web stranice = [httpshttp://www.zagreb.hr/ www.zagreb.hrGrad Zagreb]
<!-- *** bilješkaBilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|banaBana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.
 
== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje već 1094. godine – prilikom osnivanja [[biskupija|biskupije]], danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na [[Kaptol]]uKaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je [[Gradec]] dobio povelju ([[Zlatna bula|Zlatnu bulu]]) od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]].<ref>{{cite web|url=http://www.mgz.hr/hr/postav/kraljevski_grad/|title=Muzej grada Zagreba – 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu|accessdate=20. 6. 2017|archive-date=5. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170705053418/http://www.mgz.hr/hr/postav/kraljevski_grad/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67295|title=Zlatna bula Bele IV. – Hrvatska enciklopedija|accessdate=20. 6. 2017}}</ref> Prema legendi, tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se [[Grik|grički]] top svaki dan oglašava{{izvor}} tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]];, tu je i starostara gornjogradskogornjogradska jezgrojezgra s Crkvomcrkvom [[Sveti Marko|Svsv. Marka]] i najljepša zagrebačka [[barok]]nabarokna Crkvacrkva [[Sveta Katarina|Svsv. Katarine]]. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti, kočilisu sukočile jači razvoj Zagreba u političkipolitičko i privredniprivredno centarsredište. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. godine grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
 
U međuvremenu, [[jezuitiJezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet (1669). Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862. godine;, nakon godinujoš dana,jedne godine proradila je [[gas|plinara]], a zatim (1881) i prva telefonska linija 1881.
 
Krajem 19. vijeka,stoljeća Zagreb se širi i razvija: uveden jestiže prvi [[tramvaj]] na konjsku vuču, i [[uspinjača]], te svečano je otvorena zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište|Hrvatskog narodnog pozorišta]] ({{abbr|HNK|hrv. Hrvatsko narodno kazalište}}). Od 1921. do 1931. godine, broj stanovnika porastao je povećan za 70%, što je najveći demografski rastporast u historiji Zagrebagrada. Godine 1926. godine u gradu jepočinje počelaraditi daprva radiradiostanica prvau radio-stanicaovom nadijelu [[BalkanEvropa|Evrope]]u;, 1947. održana je održana sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]];, a krajem 1950-ih održan jei prvi '[[Zagrebfest|Festival Zagreb]]'. Godine 1961,. otvorenotvara jese zagrebački aerodrom u naselju [[Pleso]];, 1975. otvoren je hotel '"Intercontinental';", 1987. grad je bio domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].
 
Značaj ZagrebaZagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica, uzte [[Aerodrom "Franjo Tuđman"]]|aerodrom (Pleso)]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
 
Sve doDo teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj<!--kada?-->, nalaziobio seje u sastavu užeg područja Grada Zagreba.
 
== Geografija ==
ZagrebSmješten se nalazije u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], uzduž rijekeduž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. Činemeridijan ga(istok)|16. Gornjimeridijan]]. gradSastoji se iz Gornjeg grada (historijskihistorijskog centarsredišta grada), DonjiDonjeg gradgrada (izgrađen početkom 19. vijekastoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|hrvatsko Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[vinogradHrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik republike Hrvatske|predsjednika]]ima i [[dvoracVlada Hrvatske|dvorcimaVlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike [[Panonska zavala|Panonske zavale]], a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu, te Podsuseda[[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
 
=== Klima ===
Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&nbsp;°C.
Staro jezgro Zagreba leži na 122 m nadmorske visine<ref>{{cite web|url=http://www1.zagreb.hr/zgstat/osnovni_stat_podaci.html|title=OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU|accessdate=20. 6. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|title=Zagreb, Zagreb... – ZPR – FER|archive-url=https://web.archive.org/web/20070730134020/http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|archive-date=30. 7. 2007|url-status=dead|accessdate=20. 6. 2017}}</ref> i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12&nbsp;°C.<ref name="normals">{{cite web|url=http://klima.hr/k1/k1_2/zagreb_maksimir.pdf|title=Zagreb Climate Normals|publisher=Croatian Meteorological and Hydrological Service|accessdate=2. 12. 2015}}</ref>
 
== Privreda Stanovništvo==
{{tačnost sekcija}}
U privrednom i poslovnom centru Zagreba zaposleno je oko 1.000.000 stanovnika. Zagreb je politička i administrativna okosnica Hrvatske; tu je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatske državne skupštine]] (hrv. ''sabor''), predsjednika i [[Vlada Hrvatske|Vlade]] Republike Hrvatske. Zagreb je i važan industrijski centar [[istočna Evropa|istočne Evrope]]; industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
 
== Stanovništvo ==
=== Popis 2011 ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|Popisupopisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011. godine]], Grad Zagreb imao je imao 790.017 stanovnika, od čega u samom gradu Zagrebu 688.163.
 
==== Grad Zagreb (ozvaničeno) ====
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr<!--potreban jeRepublika preciznijiHrvatska izvor--> Državni zavod za statistiku]: (RepublikaNaselja Hrvatska)i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]</ref>
|-
| 1857. || 1869. || 1880. || 1890. || 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2001. || 2011.
|-
| 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small>
 
==== Grad Zagreb (naseljeno mjesto) ====
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| 1857. || 1869. || 1880. || 1890. || 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2001. || 2011.
|-
| 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>-->
<!--
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>-->
 
=== Popis 1991. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|Popisupopisu stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991. godine]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg etničkognacionalnog sastava:
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption= Ukupnoukupno: 706.,770
| label1 = [[Hrvati]]: 594.,323
| value1 = 84.09
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]]: 44.,384
| value2 = 6.27
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]]: 14.,218
| value3 = 2.01
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]]: 11.,247
| value4 = 1.59
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]]: 6.,299
| value5 = 0.89
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]]: 2.,526
| value6 = 0.35
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]]: 2.,332
| value7 = 0.32
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]]: 1.,707
| value8 = 0.24
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]]: 1.,033
| value9 = 0.14
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]]: 973
| value10 = 0.13
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Romi]]: 902
| value11 = 0.12
| color11 = #91A3B0
| label12 = [[Jevreji]]: 392
| value12 = 0.05
| color12 = #F0DC82
| label13 = [[Nijemci]]: 296
| value13 = 0.04
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Italijani]]: 261
| value14 = 0.03
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Ukrajinci]]: 249
| value15 = 0.03
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Rusi]]: 214
| value16 = 0.03
| color16 = #F400A1
| label17 = [[Slovaci]]: 203
| value17 = 0.02
| color17 = #9966CC
| label18 = [[Bugari]]: 144
| value18 = 0.02
| color18 = #FF9966
| label19 = [[Poljaci]]: 127
| value19 = 0.01
| color19 = #800020
| label20 = [[Rusini]]: 117
| value20 = 0.01
| color20 = #00416A
| label21 = [[Rumuni]]: 105
| value21 = 0.01
| color21 = #08E8DE
| label22 = [[Turci]]: 77
| value22 = 0.01
| color22 = #006A4E
| label23 = [[Grci]]: 68
| value23 = 0.00
| color23 = #0087BD
| label24 = [[Austrijanci]]: 56
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]]: 7
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| label26 = Ostali:ostali 621
| value26 = 0.08
| color26 = #FFBF00
| label27 = Neopredijeljeni:neopredijeljeni 14.,498
| value27 = 2.05
| color27 = #C154C1
| label28 = Regionregion. opr.: 1.,297
| value28 = 0.18
| color28 = #66424D
| label29 = Nepoznato:nepoznato 8.,094
| value29 = 1.14
| color29 = #A2A2D0
|}
 
=== Popis 1910. ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="2" | Zagreb
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
! Jezik !! Religija
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption= Ukupnoukupno: 109.,029
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]: 88.,595
| value1 = 81.25
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]]: 5.,469
| value2 = 5.01
| color2 = #FF55A3
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]]: 4.,512
| value3 = 4.13
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]]: 4.,104
| value4 = 3.76
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]]: 4.,024
| value5 = 3.69
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Češki jezik|Češki]]: 1.,234
| value6 = 1.13
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]]: 338
| value7 = 0.31
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]]: 134
| value8 = 0.12
| color8 = #9966CC
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]]: 46
| value9 = 0.04
| color9 = #00416A
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]]: 22
| value10 = 0.02
| color10 = #08E8DE
| label11 = Ostali:ostali 551
| value11 = 0.50
| color11 = #A2A2D0
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption= Ukupnoukupno: 109.,029
| label1 = [[Rimokatolička crkva|KatoliciRimokatolici]]: 98.,998
| value1 = 90.79
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]]: 4.,275
| value2 = 3.92
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]]: 4.,201
| value3 = 3.85
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]]: 598
| value4 = 0.54
| color4 = #551B8C
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]]: 552
| value5 = 0.50
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]]: 330
| value6 = 0.30
| color6 = #592720
| label7 = Ostali:ostali 75
| value7 = 0.06
| color7 = #A2A2D0
|}
 
=== ObrazovanjeUniverzitet ===
=== Naučne institucije ===
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut [[Ruđer Bošković]], društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište [[Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|Hrvatske akademije nauka i umjetnosti]] ({{abbr|HAZU|Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}}, koju je 1866. godine osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].
 
==== Univerzitet ====
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
Univerzitet u Zagrebu (hrv. ''Sveučilište u Zagrebu'') drugi je najstariji univerzitet u Hrvatskoj, osnovan 1669. godine (nakon zadarskog; (1396);, i među najstarijim jenajstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je ovdjena njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.
 
Na Univerzitetu u Zagrebu, naučnoNaučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, 'stručnoj – Učiteljskoj akademiji' i 'univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima'. Pri ''Sveučilištu'' djeluju 33 visoka ''učilišta''.
 
=== Naučne institucije ===
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jejest [[Institut [["Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u sklopuokviru humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište [[Hrvatska akademija naukaznanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije naukaznanosti i umjetnosti]] ({{abbr|HAZU|Hrvatska; akademijanekad znanosti i umjetnosti}}JAZU), koju je 1866. godine osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].
 
==== Srednje škole i gimnazije ====
U Zagrebu djeluje oko 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
 
== Galerija ==
<gallery mode="packed" heights="120px">
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]]
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]]
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]]
Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]]
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]]
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz nau groblje [[Mirogoj]], izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti]], {{abbr|JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti}} (danas zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]])
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice grada
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|Zgrada "Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]]
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada nacionalne[[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]]
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|[[Crkva Svsv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]]
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|Zagrebačka džamija
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|CrkvaPravoslavna Preobraženjecrkva Gospodnje;Preobraženja pripada SPC-uGospodnjeg
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|Crkva Sv. Marka
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Crkva Preobraženje Gospodnje; pripada SPC-u
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]]
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave
|"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]]
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana/sala [["Vatroslav Lisinski"]]
Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada rektorataRektorata Zagrebačkog univerziteta i pravnog[[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]]
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]]
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]]
Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt/bašta
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak
Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]]
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|Arena[[Zagrebačka Zagrebarena]]
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Zagrebački plaviPlavi tramvaj
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom "FranjoZagreb|Zagrebački Tuđman"aerodrom]] (tada "Pleso") u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
</gallery>
 
{{širokaŠiroka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Zagreb,Panorama panoramaZagreba}}
 
== Također pogledajte ==
* [[Cibonin toranj]]
* [[Eurotower]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medveščak]]
* [[Zagrepčanka]]
* [[Cibonin toranj]]
 
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf stat.gov.rs], Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, (popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981,. i 1991). godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
 
== Reference ==
{{reflistrefspisak}}
 
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf stat.gov.rs], Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ (popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991)
* Knjiga: Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zagreb}}
* [httpshttp://www.zagreb.hr SlužbeneSlužbeni stranice Grada Zagrebasajt]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba]
 
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Zagreb}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{glavniGlavni gradovi evropskih država}}
{{Gradovi_u_Hrvatskoj}}
{{gradovi u Hrvatskoj}}
{{županijeŽupanije u Hrvatskoj}}
{{Sava}}
 
[[Kategorija:Zagreb| *]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
 
 
{{stub-grad-Hrvatska}}