Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Pregled historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
oznaka: vraćeno
No edit summary
oznaka: vraćeno
Red 5:
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
 
{{Nedostaju izvori}}
'''Bugilovića kuća u Gornjoj Tuzli''' je historijska građevina i predstavlja izvanredan primjer
{{Historija Sarajeva}}
[[Gradska bosanska kuća osmanskog doba|bosanske kuće]], sa sačuvanim tradicionalnim arhitektonskim i etnološkim elementima. Jedna je od rijetkih očuvanih primjera spratne [[Dimalučara|dimalučare]] na prostorima Bosne i Hercegovine.<ref>[https://enovosti.ba/koji-su-i-gdje-su-svi-spomenici-u-tuzli/ Koji su i gdje su svi spomenici u Tuzli? - enovosti.ba]</ref> Nalazi se u takozvanoj Čarši-mahali u Gornjoj Tuzli, na području [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 21. decembra 2018. godine je donijela odluku da se kuća proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url= http://www.glasila.ba/page/akt/Oot4rffTWzE= |title= Bugilovića kuća u Gornjoj Tuzli|work=Službeni glasnik BiH, broj 6/19 |access-date= 13. 11. 2020}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović. Nacionalni spomenik čini kuća sa musanderama, pećima, avlijom i pokretnom imovinom: sahani, demirlija, ibrici i kolijevka.
Današnje [[Sarajevo]] ima dugu i bogatu [[historija|historiju]] koja datira iz [[Kameno doba|kamenog doba]]. Tokom [[paleozoik]]a nije bilo ljudi u regionu, iako su pronađeni ostaci prastarih životinja, poput stare vrste medvjeda, [[Pećinski medvjed|pećinskog medvjeda]]. Iskopavanje tog perioda nikada nije bilo veoma opširno, i ako je područje Sarajeva zaista bilo naseljeno tokom perioda [[paleozoik]]a, stanovnici su vjerovatno bili [[neanderatalac|neandertalci]].
== OpisNeolit ==▼
Tokom [[neolit]]a, područje Sarajeva je bilo dom [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Ti ljudi su živjeli u [[Butmir]]u, naselju u blizini [[Ilidža|Ilidže]], glavnom predgrađu Sarajeva.<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Područje je bogato [[kremen]]om, koji je osnovno sredstvo za pravljenja oruđa i oružja, i nema sumnje da je bilo privlačno nekadašnjem čovjeku, kao što je bila rijeka [[Željeznica]] koja teče tim dijelom grada.<ref name="Sarajevo">{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Saša Buljević - Naselja i naseobinske strukture neolita na podruĉju Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
 
Butmirska kultura je poznata po svojoj [[keramika|keramici]].<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Jedinstvena i umjetnička, jedna je od glavnih razloga zašto su danas butmirski ljudi poznati kao neponovljiv narod. Senzacionalna otkrića krajem [[19. vijek]]a su dovela do održavanja međunarodnog kongresa [[Arheologija|arheologa]] i [[Antropologija|antropologa]] u Sarajevu sljedeće godine. Danas, sav iskopani materijal se može pronaći u [[Zemaljski muzej|nacionalnom muzeju]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
Pored Bugilovića kuće nalazi se i Hajdarevića kuća, koja joj je po načinu gradnje veoma slična.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/285449/nakon-smrti-zejneba-hanume-njena-200-godina-stara-kuca-ostala-zakljucana Nakon smrti Zejneba-hanume njena 200 godina stara kuća ostala zaključana - Dnevni avaz]</ref>
== Bronzano i željezno doba ==
Butmirska kultura je iščeznula oko [[2400. p. n. e.]], vjerovatno pokorena sljedećim značajnim stanovnicima Sarajeva; [[Iliri]]ma. Antički ljudi koji su smatrali većinu zapadnog [[Balkan]]a svojom domovinom su imali nekoliko važnijih naselja u regionu, najviše oko rijeke [[Miljacka|Miljacke]] i sarajevske kotline. Najznačajniji od tih je ''Debelo Brdo'', u današnjem starom dijelu grada, gdje je bilo smješteno Ilirsko utvrđenje kasnijeg [[Željezno doba|željeznog doba]]. Brojne Ilirske tvrđave su postojale u drugim dijelovima grada, kao i na planini [[Trebević]].
 
Iliri na području Sarajeva su pripadali plemenu ''[[Dezitijati|Dezitijata]]'', ratobornoj grupi koja je pružila zadnje otpore [[Rimsko carstvo|rimskoj]] okupaciji. Njihova zadnja pobuna se desila u [[9]]. godini, a slomio ju je car [[Tiberije]], označavajući početak rimske uprave nad okolnim područjem.
▲== Opis ==
== Antičko doba ==
Sačuvani su i dolafi u koje su odlagani odjeća, potom sećije, bešike, stolovi... Baglame na vratima i prozorima nikad nisu mijenjane. Posebnu vrijednost ima rezbarija u maloj gostinskoj sobi, velikoj sobu zvanoj „maksuzija“, zatim „svekrvinoj sobi“. Kuća posjeduje mutvak u kojem je spremana hrana i unutrašnju verandu s bešikom.
Tokom rimske uprave, Sarajevo je bilo dio provincije [[Dalmacija|Dalmacije]]. Glavni rimski putevi su prolazili kroz dolinu rijeke [[Miljacka|Miljacke]], povezujući se sa bogatim obalnim gradovima Dalmacije i [[Jadran]]skom obalom.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://view.joomag.com/bih-u-anti%C4%8Dko-doba-ivo-bojanovski/0865127001413887200?page=11 |title= BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Važnost ovih puteva je vidljiva kroz brojne rimske artifakte pronađene u srcu Sarajeva. Na lijevoj strani Miljacke pronađene su rimske cigle i rimski natpisi koji su nagovještavali gradilište i obližnje gradsko kupatilo.<ref name="Urbanizacija">[http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić - Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET] </ref> Najveće naselje na tom području je svakako "Aquae S..." (vjerovatno ''Aquae Sulphurae'') na vrhu današnje [[Ilidža|Ilidže]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Ilidza_Rimske%20iskopine%20SR.pdf |title=Rimske iskopine |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 }}</ref>
 
Prema tipologiji tradicionalne bosanske kuće [[Muhamed i Reuf Kadić|Muhameda Kadića]], Bugilovića kuća u Gornjoj Tuzli se ubraja u spratne dimalučare, o kojima Kadić između ostalog donosi slijedeće bilješke:
:Poteškoća u odvođenju dima i topline s ognjišta i iz peći odvajkada je bila glavna zapreka za razvijanje koncepcije spratne kuće. Zbog toga seoski graditelj nije mogao da u cijelosti iskoristi izgrađenu površinu kuće za razvijanje prostorija na prvom katu. Morao je da stavlja velike slobodne prostore koji su se protezali od prizemlja do pod krov i služili za skupljanje i odvod dima ili da izdvoji prostor sa ognjištem dizanjem na sprat kao u kući sa prepustom. Za razliku od kuće s prepustom detaljnija obrada osnovnih masa, prizemlja, sprata, i krova je bogatija. Pošto je kuća često na strmom planinskom terenu, to se ispod zida prizemlja, na prednjem kraju kuće pojavljuje i zid magaze. Time se povećava razlika u visini između donjeg dijela kuće i dijela sa prepustom. Osnovne karakteristike su veća zapremina kućne mase, veće i impozantnije dimenzije krova, česta upotreba poluotvorenih pristupnih galerija i divanhana u spoju s vanjskim pristupnim stepeništima te obostrani pristupi u prizemlje i na sprat.<ref>{{Cite web |url=https://bastina.ba/bugilovica-kuca-u-gornjoj-tuzli-proglasena-nacionalnim-spomenikom/ |title= Bugilovića kuća u Gornjoj Tuzli proglašena nacionalnim spomenikom|work=Zavod za zaštitu i korištenje kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa TK |access-date= 13. 11. 2020}}</ref>
== Literatura ==
* Muhamed Kadić, Starinska seoska kuća u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1967.
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Sarajevo}}
 
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Tuzli]
[[Kategorija:Gradska bosanska kuća osmanskog doba]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Igralište"