Razlika između izmjena na stranici "Jasenovac (Bosanski Petrovac)"

(Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8)
 
 
== Historija ==
U doba [[Iliri|Ilira]] ovo je bilo granično područje plemena iz dalmatinskog[[Jadransko more|jadranskog]] zaleđa ([[Sardeati|Sardeata]], i [[Deuri|Deura]]), prema plemenu [[Mezeji]] na sjeveru[[sjever]]u, sa kojima i nije bilo užih kontakata, što se odrazilo i na kasnija vremena. Naime, još i danas, stanovništvo Bjelajskog i Bravskog polja ovo područje ne smatra Bosnom u njenom historijskom značenju. Ljudi na [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]] Bosnom smatraju područja oko [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], [[Lušci Palanka|Lušci Palanke]], [[Sanica (Ključ)|Sanice]] i [[Ključ]]a, pa oko [[Banja Luka|Banja Luke]], dakle, sve ono što je sa druge strane [[Grmeč]]a, u dolinama [[Una|Une]], [[Sana|Sane]] i [[Vrbas]]a, koje su u antici držali Mezeji. Ni u srednjem vijeku [[Petrovačko polje]] s Bjelajskim i Bravskim poljem nije pripadalo Donjoj Slavoniji ni kasnije bosanskim Donjim krajevima, nego je bilo povezano s političkim i vjerskim strukturama na jugu.<ref>Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -Bosna i Hercegovina u antičko doba</ref>. Čak i u prvom periodu [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvuCarstvu|osmanlijske okupacije]] ovo je područje vezano za [[Kliški sandžak]] sa sjedištem u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Tek je [[Karlovački mir|mirom u Sremskim Karlovcima]] 1699 god. i uspostavljanjem granice na Uni ovo područje postalo u svakom pogledu vezano za teritoriju koja čini današnju Bosnu i Hercegovinu.
 
Gradina više Jasenovca je ruševina zidane građevine. U njegovim raskopinama je nađeno koplje. Druga gradina, na brdu Visoko, je iz rimskog perioda. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen sa likom i sa [[Latinski jezik|latinskim natpisom]]. No, previše je kamen oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruisati natpis.<ref>Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE</ref> Tu je nađen i dukat iz vremena cara Teodosija, čiji je lik na jednoj strani, a na drugoj su car [[Konstantin Veliki]] i carica Jelena sa krstom u ruci.<ref name="Rađenović">{{Cite web |url= https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/ |title=Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO -Petar Rađenović,Antropogeografska Beogradispitivanja |work= Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. godineGodine -BJELAJSKO POLJE|accessdate= I9. BRAVSKO2. 2016}}</ref>
 
Ovuda su prolazili i rimski i turskiosmanski put za dolinu [[Sana|Sane]].
 
Kroz naselje je nekad prolazila [[Steinbeis–Šipadove pruge|Steinbeis–Šipadova uskotračna pruga]] [[Drvar]] – [[Prijedor]].
 
== Poznate osobe ==
7.267

izmjena