Razlika između verzija stranice "Cimeše"

Selo je smješteno na jugu Bjelajskog polje ispod planine [[Osječenica|Osječenice]].<ref name="Rađenović">{{Cite web |url= https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/ |title=Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja |work= Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Kuće su u nizu, jedna pored druge. Dio sela prema Bjelajskom polju naziva se Konjski brijeg. Na istoku, iznad sela su brijegovi: Magarevac, Cimeše, Grabik i Raušovica. Cimeše nema svojih izvora, pa se lokalni vodovod snabdjeva vodom iz [[Bjelaj]]a. Zemljište je vrlo plodno u odnosu na ostali dio Bjelajskog polja pa su se mještani više bavili poljoprivredom nego stočarstvom.<ref>BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO -Petar Rađenović, Beogradu 1925.</ref>

Iznad seoskih kuća nalazi se arheološki lokalitet Crkvine.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/116247376/Arheoloski-leksikon-Tom-3 |title=Arheološki leksikon, arheološka nalazišta |work=Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Na njemu su otkriveni temelji bazilike iz kasnoantičkog perioda iz V-VI vijeka n.e. Uz nju su mnogobrojne gromile koje su takođe prekopane. U njima su nađene kosti i nakiti od bronze i pozlaćena srebra. Nađeni su par bronzanih narukvica proširenih i ukrašenih krajeva u stilu barbariziranih antičkih oblika i primjerci ukosnica u vidu stilusa. Predmeti pripadaju [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočnim Gotima]] koji su na ovim prostorima živjeli nekoliko vijekova.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -[[Alojz Benac]], Đ.|work= Veselin BaslerMasleša, B. ČovićSarajevo, E.1966 Pašalić,|accessdate= N9. Miletić, P2. Anđelić.2019}}</ref>