Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Bez originalnog istraživanja"

Pregled historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Zvanično pravilo
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
prijevod sa en wiki
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
Red 1:
{{Pravilo|WP:BOI|WP:BEZORIG|ORIGINAL}}
{{Ukratko|Wikipedia [[Wikipedia:Šta nije Wikipedia nije|ne objavljuje originalnioriginalnu materijalmisao]]. Sav materijal u Wikipediji mora biti [[Wikipedia:Provjerljivost|provjerljivpripisiv]] i [[Wikipedia:Pouzdani izvori|pouzdanpouzdanim, objavljenim izvorima]]. Članci ne smiju sadržavati bilo kakvu novu analizu ili sintezu objavljenog materijala koji služi donošenju ili impliciranju zaključka koji sami izvori nisu jasno naveli.}}
[[Datoteka:Manusingmicroscope.jpg|mini| Izvan Wikipedije, [[Istraživanje|originalno istraživanje]] je ključni dio naučnog rada. Međutim, urednici Wikipedije ne smiju svoje doprinose temeljiti na ''vlastitim'' izvornim istraživanjima. Urednici Wikipedije moraju zasnivati svoje doprinose na pouzdanim, objavljenim izvorima. ]]
'''Članci na Wikipediji ne smiju sadržavati originalna istraživanja'''. Termin "originalno istraživanje" (OI) se koristi na Wikipediji da označi materijal za koje ne postoje [[Wikipedia:Provjerljivost|pouzdani, objavljeni izvori]].{{Efn|To znači da pouzdan izvor postoji i dalje i da je objavljen negdje u svijetu, na bilo kojem jeziku. Ne mora biti dostupno na internetu.|naziv=Postoji|grupa=}} Da biste pokazali da ne dodajete OI, morate navesti pouzdane, objavljene izvore koji direktno podupiru činjenice vezane za temu članka.
 
Zabrana uključivanja OI znači da se sav materijal koji se dodaje člancima mora moći pripisati pouzdanom, objavljenom izvoru. Politika [[wikipedia:Provjerljivost|provjerljivosti]] zahtjeva da se za svaki navod obezbijedi citat iz pouzdanog izvora, posebno za one stvari koje će biti predmet osporavanja. Međutim, potrebno je navoditi citate i za one navode koji se i neće dovoditi u pitanje. Naprimjer, za izjavu: "Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo" ne treba izvor, niti je to izvorno istraživanje, jer to nije nešto što ste izmislili i vrlo lako je dokazivo jer znamo da za to postoji veliki broj pouzdanih izvora.
{{Pravila o sadržaju}}
[[Datoteka:Manusingmicroscope.jpg|mini|Izvan Wikipedije, izvorno istraživanje ključni je dio naučnog rada. Međutim, urednici Wikipedije ne smiju svoj doprinos temeljiti na vlastitom originalnom istraživanju. Urednici Wikipedije svoj doprinos moraju temeljiti na pouzdanim, objavljenim izvorima.]]
Uprkos potrebi da se sadržaj pripiše pouzdanim izvorima, ne smijete ih plagirati i [[wikipedia:Kršenje autorskih prava|kršiti njihova autorska prava]]. "Bez originalnog istraživanja" (BOI) je jedna od tri osnovne sadržajne politike koja, zajedno sa [[wikipedia:Neutralno gledište|neutralnom tačkom gledišta]] i [[wikipedia:Provjerljivost|provjerljivošću]], određuje vrstu i kvalitet materijala prihvatljivog u člancima. Ove tri politike treba da se poštuju zajedno i ne treba ih tumačiti odvojeno jednu od druge, a urednici bi se trebali upoznati sa sve tri.
'''Članci na Wikipediji ne smiju sadržavati originalno istraživanje'''. Fraza "originalno istraživanje" (OI) koristi se na [[Wikipedia|Wikipediji]] da označi materijal—poput činjenica, navoda i ideja—za koje [[Wikipedia:Provjerljivost#Pouzdani izvori|pouzdani, objavljeni izvori]] ne postoje.{{efn|Pod izrazom "postoji" zajednica smatra da je pouzdani izvor morao biti objavljen i da i dalje postoji - negdje u svijetu, na bilo kojem jeziku, bez obzira na to je li dostupan ili ne - čak i ako u članku trenutno nije naveden nijedan izvor. Članci koji trenutno imenuju nula referenci bilo koje vrste mogu biti u potpunosti usklađeni s ovim pravilima - sve dok postoji ''razumno očekivanje'' da svaki djelić materijala podržava objavljeni, pouzdani izvor.|name=Exists}} Ovo uključuje bilo koju analizu ili sintezu objavljenog materijala koji [[#Sinteza objavljenog materijala|služi za donošenje ili impliciranje zaključaka koji nisu navedeni u izvorima]]. Da bi pokazali da ne dodajete OI, morate biti u mogućnosti citirati pouzdane, objavljene izvore koji su ''direktno vezani'' temi članka te ''direktno podržavaju'' prezentirani materijal. (Ova politika bez originalnog istraživanja se ne odnosi na [[Pomoć:Using talk pages|stranice za razgovor]] i ostale stranice koje procjenjuju sadržaj članka i izvora, kao što su diskusije za brisanje ili oglasne ploče politike.)
 
Zabrana OI-a znači da sav materijal koji se dodaje člancima mora biti ''pripisan'' pouzdanom, objavljenom izvoru, čak i ako zapravo nije ''pripisan''.{{efn|name=Exists}} Politika [[wikipedia:Provjerljivost|provjerljivosti]] kaže da linijski citat na pouzdan izvor može biti omogućen za sve citate, kao i za bilo šta [[WP:IZAZOV|osporeno ili vjerovatno osporeno]]—ali izvor ''mora'' postojati čak i za materijal koji nikad nije orporavan. Naprimjer, za izjavu "glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo" nije potreban izvor, niti je izjava originalno istraživanje, jer je to nešto što ''nije'' izmišljeno te se lahko može provjeriti, tako da se vjerovatno niko neće usprotiviti tome; mi znamo da izvori postoje za to iako nisu citirani. Izjava je ''pripisiva'', iako nije ''pripisana''.
 
Uprkos potrebi da se sadržaj pripiše pouzdanim izvorima, '''ne smijete ih [[Wikipedia:Plagiarism|plagirati]]''' ili [[wikipedia:Kršenje autorskih prava|kršiti njihova autorska prava]]. Prepisivanje izvornog materijala svojim riječima, istovremeno zadržavajući značenje referenci, ne smatra se originalnim istraživanjem.
 
"Bez originalnog istraživanja" (BOI) jedna je od tri sržne sadržajne politike koja, zajedno sa [[wikipedia:Neutralno gledište|neutralnim gledištem]] i [[wikipedia:Provjerljivost|provjerljivošću]], određuje tip i kvalitet materijala dopustiv u člancima. Budući da ove politike djeluju skladno, ne bi ih se trebalo tumačiti odvojeno, a urednici bi se trebali upoznati sa sve tri. Za pitanja o tome predstavlja li neko uređivanje originalno istraživanje, pogledajte [[WP:NORN|BOI ploču]].
 
== Korištenje izvora ==
{{Prečica|WP:DRŽISEIZVORA}}
Istraživanje koje se sastoji od prikupljanja i organizovanja materijala iz postojećih izvora je od suštinskog značaja za pisanje enciklopedije. Najbolja praksa je da se istraže najpouzdaniji izvori o ovoj temi i da se rezimira ono što oni kažu vlastitim riječima. Izvorni materijal treba pažljivo sažeti ili preformulisati bez mijenjanja njegovog značenja. Nemojte ići dalje od onoga što izvori kažu, i da na svoj način tumačite ono što oni kažu, ili da iste koristite izvan konteksta. Ukratko, '''{{Em|držite se izvora}}'''.
Istraživanje koje se sastoji od prikupljanja i organizovanja materijala iz postojećih izvora u okviru odredbi ove i drugih politika sadržaja je od presudnog značaja za pisanje enciklopedije. Najbolja praksa je istražiti najpouzdanije izvore na temu i sažeti ono što kažu vlastitim riječima, pri čemu se svaka izjava u članku može pripisati izvoru koji tu izjavu izričito iznosi. Izvorni materijal treba pažljivo sažeti ili preformulirati bez mijenjanja njegovog značenja ili implikacija. Pazite da ne idete dalje od onoga što je izraženo u izvorima ili da ih koristite na načine koji nisu u skladu s namjerom izvora, poput upotrebe materijala [[out of context|izvan konteksta]]. Ukratko, ''držite se izvora''.
 
Ako se o nekoj temi nijene mogućemogu naći pouzdanpouzdani i[[Wikipedia:Nezavisni nezavisanizvori|nezavisni izvorizvori]], Wikipedia o tome ne bi trebala imati članak o tome. Ako otkrijete nešto novo, Wikipedia nije pravo mjesto za objavljivanjenajavu takvog otkrića.
 
=== Pouzdani izvori ===
{{Dodatne informacije|Wikipedia:Verifiability|Wikipedia:Identifying reliable sources}} Bilo koji materijal koji je osporavan ili [[WP:MOGLOBI|bi mogao biti osporavan]] mora biti podržan pouzdanim izvorom. Materijal za koji se ne može naći pouzdan izvor smatra se originalnim istraživanjem. Jedini način na koji možete pokazati da vaša izmjena nije originalno istraživanje je da navedete pouzdan objavljeni izvor koji sadrži isti materijal. Čak iako koristite materijal dobrog izvora, ako ga koristite van konteksta ili ako dolazite do zaključka koji izvor nije ''direktno i izričito'' podržan izvorom, bavite se originalnim istraživanjem; pogledajte [[WP:SINTEZA|ispod]].
U principu, najpouzdaniji izvori su:
 
Općenito, najpouzdaniji izvori su:
* Recenzirani časopisi
* Univerzitetske knjige
* Udžbenici na univerzitetskom nivou
* Magazini, časopisi i knjige koje izdaju ugledne izdavačke kuće
* Pouzdan novinski listovi
 
* Recenzirani časopisi
Kao pravilo, što je više ljudi uključeno u provjeravanje činjenica, analizom pravnih pitanja i podrobnom analizom pisanja, ta je publikacija pouzdanija.
* Knjige u izdanju univerzitetske štampe
* Udžbenici na univerzitetskom nivou
* Časopisi, žurnali i knjige koje su izdavale ugledne izdavačke kuće
* Redovne novine
 
Kao pravilo, što je više ljudi uključeno u provjeru činjenica, analizu pravnih pitanja i proučavanje pisanja, to je publikacija pouzdanija. Samoobjavljeni materijal, bilo na papiru ili na internetu, uglavnom se smatra ''nepouzdanim'', ali pogledajte [[WP:SAMOOBJAVA|samoobjavljene izvore]] za izuzetke.
 
Informacije u članku moraju biti provjerljive u navedenim referencama. Generalno, izjave u člancima ne bi se trebale oslanjati na nejasne ili nedosljedne dijelove ili na prosljeđivanje komentara. Trebalo bi precizno citirati ili izbjegavati odlomke otvorene za više interpretacija. Sažetak opsežne rasprave trebao bi odražavati zaključke izvora. Izvođenje zaključaka koji nisu evidentni u referenci originalno je istraživanje bez obzira na vrstu izvora. Važno je da se reference navode u kontekstu i na temu.
 
=== Primarni, sekundarni i tercijarni izvori ===
{{Prečica|WP:PSTI}}
 
Članci na Wikipediji trebali bi se temeljiti na [[wikipedia:Pouzdani izvori|pouzdanim]], objavljenim [[Sekundarni izvori|sekundarnim izvorima]] i, u manjoj mjeri, na tercijarnim i primarnim izvorima. Sekundarni ili tercijarni izvori potrebni su da bi se utvrdila značajnost teme i izbjegle nove interpretacije primarnih izvora. Sve analize i interpretativne ili sintetičke tvrdnje o primarnim izvorima moraju se pozivati na sekundarni ili tercijarni izvor i ne smiju biti izvorna analiza materijala primarnog izvora od strane urednika Wikipedije.
 
Odgovarajući izvor može biti složeno pitanje, a to su opća pravila. Odluka o tome jesu li primarni, sekundarni ili tercijarni izvori prikladni u bilo kojoj datoj stvari stvar je dobre uredničke prosudbe i [[WP:COMMON|zdravog razuma]], i o njemu treba raspravljati na stranicama za razgovor o člancima. Izvor se može smatrati primarnim za jednu izjavu, a sekundarnim za drugu. Čak i dati izvor može sadržavati i primarni i sekundarni izvorni materijal za jednu određenu izjavu. Za potrebe ove politike, primarni, sekundarni i tercijarni izvori definirani su kako slijedi:{{efn|Biblioteka Univerziteta u Marylandu pruža tipične primjere primarnih, sekundarnih i tercijarnih izvora.<ref>{{cite web |title=Primary, Secondary and Tertiary Sources |url=http://www.lib.umd.edu/ues/guides/primary-sources |publisher=University of Maryland Libraries |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130201122612/http://www.lib.umd.edu/ues/guides/primary-sources |archivedate=1. 2. 2013}}</ref>}}
 
{{Prečica|WP:PRIMARNI}}
==== {{Anchor|Primarni ====}}
 
* '''[[Primarni izvori]]''' su originalni materijali koji su blizu događaja i često su ga pisali direktno uključeni ljudi. Primarni izvori mogu ili ne moraju biti nezavisni izvori. Izvještaj o saobraćajnom incidentu koji je napisao svjedok je primarni izvor informacija o događaju; na sličan način, naučni rad koji dokumentuje novi eksperiment koji je proveo sam autor je primarni izvor o ishodu tog eksperimenta. Historijski dokumenti kao što su dnevnici su primarni izvori.{{Efn|{{Anchor|defs}}Dodatni primjeri primarnih izvora su arheološki artefakti, rezultati popisa, istražni izvještaji, javna saslušanja, suđenja, kolumne, blogovi, intervjui, originalna filozofska djela, religijske knjige, pjesme, scenariji, romani, filmovi, televizijski programi.|naziv=|grupa=}}
* '''Primarni izvori''' su originalni materijali koji su blizu događaja i često su to ispisi ljudi koji su direktno uključeni. Oni nude insajderski pogled na događaj, period historije, umjetničko djelo, političku odluku itd. Primarni izvori mogu i ne moraju biti nezavisni izvori. Izvještaj o saobraćajnom incidentu koji je napisao svjedok primarni je izvor informacija o događaju; slično, naučni rad koji dokumentira novi eksperiment koji je proveo autor primarni je izvor ishoda tog eksperimenta. Historijski dokumenti poput dnevnika su primarni izvori.{{efn|
*:{{Font color|maroon|'''''Politika'''''}} : Osim ako su ograničeni nekom drugom politikom, primarni izvori koji su objavljeni mogu se koristiti u Wikipediji, ali oprezno, jer ih je lako zloupotrijebiti.{{Efn|Svaka izuzetna tvrdnja zahtijeva izuzetne dokaze|naziv=|grupa=}} Svako ''tumačenje'' primarnog izvora zahtjeva pouzdan sekundarni izvor za to tumačenje. Naprimjer, članak o romanu može citirati odlomke koji opisuju radnju, ali svako njegovo tumačenje treba sekundarni izvor.
{{Anchor|defs|NORPS|NOROPED}}
*:*'''Ne''' analizirajte, procjenjujte, tumačite ili sintetizirajte materijal koji se nalazi u primarnom izvoru; umjesto toga, pozovite se na pouzdane sekundarne izvore koji to čine.
Dalji primjeri primarnih izvora su: arheološki predmeti; rezultati popisa; video ili transkripti nadzora, javnih rasprava itd; istražni izvještaji; suđenje/parnica u bilo kojoj zemlji (uključujući materijale {{snd}}koji se odnose ili na suđenje ili na bilo koju od strana uključenih u suđenje{{snd}}objavljene/napisane od bilo koje uključene strane, prije, tokom ili poslije suđenja); uvodnici, priručnici, kolumne, blogovi i druga mišljenja, uključujući (ovisno o kontekstu) recenzije i intervjue {{crossref|(see {{section link|Wikipedia:Reliable sources#News organizations}})}}; tabelarni rezultati anketa ili upitnika; originalna filozofska djela; religijski spisi; srednjovjekovna i antička djela, čak i ako navode ranije poznate ili izgubljene spise; nadgrobne ploče i nadgrobni spomenici; i umjetnička i izmišljena djela poput pjesama, scenarija, scenarija, romana, filmova, video zapisa i televizijskih programa. Za definicije primarnih izvora: {{bulleted list |Biblioteke Univerziteta Nevada, Reno, primarne izvore definiraju kao pružanje "unutrašnjeg pogleda na određeni događaj". Kao primjere nude: '''originalni dokumenti''', kao što su autobiografije, dnevnici, e-pošta, intervjui, pisma, zapisnici, snimke novinskih filmova, službene evidencije, fotografije, neobrađeni podaci o istraživanjima i govori; '''kreativni radovi''', kao što su umjetnost, drama, filmovi, muzika, romani, poezija; i '''relikvije ili artefakti''', kao što su zgrade, odjeća, DNK, namještaj, nakit i keramika.<ref>{{cite web |title=What is a Primary Source? |url=http://www.library.unr.edu/instruction/help/primary.html |publisher=University of Nevada, Reno Libraries |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070209235512/http://www.library.unr.edu/instruction/help/primary.html |archivedate=9. 2. 2007}}</ref> |Biblioteka Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley, nudi ovu definiciju: "Primarni izvori su ili stvoreni tokom proučavanog vremenskog perioda ili su kasnije stvoreni od strane učesnika u proučavanim događajima (kao u slučaju memoara). Oni odražavaju pojedinačno gledište sudionika ili promatrača. Primarni izvori omogućavaju istraživaču da se što više približi onome što se stvarno dogodilo tokom historijskog događaja ili vremenskog perioda".<ref name=Berkeley>{{cite web |title=Finding Historical Primary Sources |url=http://www.lib.berkeley.edu/instruct/guides/primarysources.html|publisher=University of California, Berkeley Library |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120702201241/http://www.lib.berkeley.edu/instruct/guides/primarysources.html |archivedate=2. 7. 2012}}</ref> |Biblioteke Univerziteta Duke nude ovu definiciju: "Primarni izvor je izvještaj o događaju iz prve ruke. Primarni izvori mogu obuhvaćati novinske članke, pisma, dnevnike, intervjue, zakone, izvještaje vladinih komisija i mnoge druge vrste dokumenata."<ref>{{cite web |title=How to Find Primary Sources |url=http://library.duke.edu/research/finding/primarysource.html |publisher=Duke University Libraries |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120313082729/http://library.duke.edu/research/finding/primarysource.html |archivedate=13. 3. 2012}}</ref>}}}}
*:* '''Ne''' bazirajte čitav članak na primarnim izvorima, i budite oprezni kada zasnivate velike odlomke na njima.
*: {{fontcolor|maroon|'''''Politika'''''}}: Ako to nije ograničeno drugom politikom,
*:* '''Ne''' dodajite izvorni materijal iz vašeg ličnog iskustva.
*:# primarni izvori koji su '''[[wikipedia:Pouzdani izvori|ugledno objavljeni]]''' mogu se koristiti u Wikipediji, ali samo pažljivo, jer ih je lahko zloupotrijebiti.{{efn|Any exceptional claim would require [[Wikipedia:Verifiability#Exceptional claims require_exceptional_sources|exceptional sources]].}}
*:# Svako ''tumačenje'' primarnog izvornog materijala zahtijeva pouzdan sekundarni izvor za to tumačenje.
*:#Primarni izvor može se koristiti na Wikipediji samo za davanje direktnih, opisnih '''izjava činjenica''' koje može '''provjeriti bilo koja obrazovana osoba koja ima pristup''' primarnom izvoru, ali bez dodatnih specijalnih znanja.<!--That wording is quoted in full at Wikipedia:Manual of Style/Writing about fiction#Primary – please update it if the text here is changed.--> Naprimjer, članak o muzičaru može citirati diskografije i popise pjesama koje je izdavačka kuća izdala, a članak o romanu može navesti odlomke koji opisuju radnju, ali bilo kojoj interpretaciji treba sekundarni izvor.
*:# '''ne''' sami analizirati, procijeniti, protumačiti ili sintetizirati materijal pronađen u primarnom izvoru; umjesto toga, pozovite se na pouzdane sekundarne izvore koji to čine.
*:# '''ne''' temeljite cijeli članak na primarnim izvorima i budite oprezni pri zasnivanju velikih odlomaka na njima.
*:# {{Anchor|I-SAW-IT}}<!--Anchor used by Wikipedia:I-SAW-IT.-->'''Ne''' dodajite neiskorišteni materijal iz svog ličnog iskustva, jer bi to Wikipediju učinilo primarnim izvorom tog materijala. Budite oprezni pri rukovanju primarnim izvorima o živim ljudima; pogledajte {{section link|Wikipedia:Biografije živih osoba|Zloupotreba primarnih izvora}}, što je politika.
 
{{Prečica|WP:SEKUNDARNI}}
==== {{Anchor|Sekundarni ====}}
 
* '''[[Sekundarni izvori]]''' su autorova razmišljanja bazirana na primarnim izvorima. Sadrži {{Em|analizu, procjenu, tumačenje ili sažetak}} činjenica, dokaza, koncepata i ideja preuzetih iz primarnih izvora. Sekundarni izvori nisu nužno nezavisni izvori. Oni se oslanjaju na primarne izvore za svoje materijale, praveći analitičke ili ocjenjivačke tvrdnje o njima. Naprimjer, pregledni članak koji analizira istraživačke radove u nekoj oblasti je sekundarni izvor za istraživanje. Da li je izvor primarni ili sekundarni zavisi od konteksta. Knjiga vojnog historičara o Drugom svjetskom ratu mogla bi biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje se nalaze detalji o autorovim ratnim iskustvima, to bi bio primarni izvor o tim iskustvima. Pregled knjige takođe može biti mišljenje, sažetak ili stručni pregled.
* '''Sekundarni izvori''' daju vlastito razmišljanje autora zasnovano na primarnim izvorima, uglavnom barem jedan korak uklonjen iz događaja. Sadrži autorsku ''analizu, ocjenu, tumačenje ili sintezu'' činjenica, dokaza, koncepata i ideja preuzetih iz primarnih izvora. Sekundarni izvori nisu nužno neovisni izvori. Za svoj se materijal oslanjaju na primarne izvore, dajući analitičke ili procjenjivačke tvrdnje o njima.{{efn|Biblioteka Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley, definira "sekundarni izvor" kao "djelo koje tumači ili analizira historijski događaj ili fenomen. Obično je udaljen barem jedan korak od događaja".<ref name=Berkeley/>}} Naprimjer, pregledni članak koji analizira istraživačke radove u polju je sekundarni izvor istraživanja.{{efn|Stranica biblioteke koledža Ithaca o primarnim i sekundarnim izvorima upoređuje istraživačke članke sa preglednim člancima..<ref>{{cite web |title=Primary and secondary sources |url=http://www.ithacalibrary.com/sp/subjects/primary |publisher=Ithaca College Library |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131006053234/http://www.ithacalibrary.com/sp/subjects/primary |archivedate=6. 10. 2013}}</ref> Imajte na umu da bilo koja vrsta članaka može biti i primarni i sekundarni izvor, iako su istraživački članci korisniji kao primarni izvori, a recenzijski članci kao sekundarni izvori.}} Da li je izvor primarni ili sekundarni, ovisi o kontekstu. Knjiga vojnog historičara o Drugom svjetskom ratu mogla bi biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje uključuje detalje autorovih vlastitih ratnih iskustava, bila bi primarni izvor o tim iskustvima. Recenzija knjige također može biti mišljenje, sažetak ili naučna recenzija.{{efn|Recenzije knjiga mogu se naći u zasebnim odjeljcima u izvoru vijesti ili se mogu ugraditi u veće izvještaje. Višestruko pokrivanje u recenzijama knjiga smatra se jednim od kriterija značajnosti za knjige; Recenzije knjiga treba smatrati potpornim izvorima u člancima o knjigama. Izbjegavajte korištenje recenzija knjiga kao pouzdanih izvora za teme obrađene u knjizi; recenzija knjige namijenjena je neovisnoj recenziji knjige, autora i srodnih problema s pisanjem, a ne smatra se sekundarnim izvorom tema obuhvaćenih knjigom. Za definicije recenzija knjiga: {{bulleted list |Princetonov Wordnet 2011 prikaz knjige definira kao "kritički osvrt na knjigu (obično, [od] nedavno objavljene knjige)".<ref>{{cite web |title=book review |url=http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=book%20review |website=WordNet Search 3.1 |publisher=Princeton University}}</ref> |Univerzitetske biblioteke Virginia Tech daju sljedeću definiciju: "Recenzija knjige je članak objavljen u novinama, časopisima ili naučnim radovima koji opisuju i ocjenjuju knjigu{{nbsp}}... Recenzije se razlikuju od književnih kritika knjiga. Kritike istražuju stil i teme koje koristi autor ili žanr."<ref>{{cite web |title=Book Reviews |url=http://www.lib.vt.edu/find/byformat/bookreviews.html |publisher=Virginia Tech University Libraries |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130105100902/http://www.lib.vt.edu/find/byformat/bookreviews.html |archivedate=5. 1. 2013}}</ref>}}}}
*: {{Font color|maroon|'''''Politika'''''}} : Wikipedia članci se obično oslanjaju na materijal iz pouzdanih sekundarnih izvora. Članci mogu napraviti analitičku, ocjenjivačku, interpretativnu ili sintetičku tvrdnju {{Em|samo ako}} je objavljena od strane pouzdanog sekundarnog izvora.
*: {{fontcolor|maroon|'''''Politika'''''}}: Članci na Wikipediji obično se oslanjaju na materijal iz pouzdanih sekundarnih izvora. Članci mogu dati analitičku, evaluacijsku, interpretativnu ili sintetičku tvrdnju samo ako je to objavio pouzdan sekundarni izvor.
 
{{Prečica|WP:TERCIJARNI}}
==== {{Anchor|Tercijarni ====}}
* '''[[Tercijarni izvori]]''' su publikacije kaopoput što su enciklopedijeenciklopedija i drugedrugih zbirkepriručnika kojekoji sumirajurezimiraju primarne i sekundarne izvore. Wikipedia se smatra kaotercijarnim tercijarni izvorizvorom.{{Efnefn|Iako je tercijarni izvor, WikipedaWikipedia se ne smatra pouzdanim izvorom začlanaka drugena Wikipediji; pogledajte {{section link|WP:Provjerljivost#Wikipedia člankei izvori koji je preslikavaju ili koriste}}.|naziv=|grupa=}} Mnogi uvodni udžbenici na preddiplomskomdodiplomskom nivou smatraju se tercijarnim izvorima jer sabirusažimaju viševišestruke sekundarnihsekundarne izvoraizvore.
*: {{Font colorfontcolor|maroon|'''''Politika'''''}} : Pouzdani tercijarni izvori mogu biti korisniod pomoći u pružanju širokog sažetka tema koje uključuju mnoge primarne i sekundarne izvore, a mogu biti od pomoći i pri procjeni odgovarajuće težine, posebno kada su primarni ili sekundarni izvori u suprotnosti. Neki su tercijarni izvori supouzdaniji od drugih, a unutar bilo kojeg tercijarnog izvora neki unosi mogu biti pouzdaniji od drugih. Članci Wikipedije se ne mogu se koristiti kao tercijarni izvori u drugim člancima na WikipedijiWikipedije, ali se ponekad koriste kao primarni izvori u člancima o samoj Wikipediji (pogledajte [[:Kategorija: Wikipedia]] i [[:Kategorija:WikiProjekti Wikipedia članci|kategorijaKategoriju: Wikipedia članci WikiProject]] ).
 
== Sinteza objavljenog materijala ==
== Srodne smjernice ==
{{Prečica|2=WP:SINTEZA}}
 
Ne kombinirajte materijal iz više izvora da biste došli do zaključka koji nije izričito naveden u bilo kojem od izvora. Slično tome, nemojte kombinirati različite dijelove jednog izvora da biste donijeli ili implicirali zaključak koji izvor nije izričito naveo. Ako jedan pouzdan izvor kaže A, a drugi pouzdani izvor B, nemojte se spajati A i B zajedno da bi implicirali zaključak C koji nije spomenut ni u jednom od izvora. Ovo bi bila nepravilna urednička ''sinteza'' objavljenog materijala koja implicira novi zaključak, a to je '''originalno istraživanje''' koje je ovdje izvršio urednik.{{efn|Jimmy Wales je rekao o sintetiziranim historijskim teorijama: "Neki koji potpuno razumiju zašto Wikipedia ne bi smjela stvarati nove teorije fizike navodeći rezultate eksperimenata i tako dalje i sintetizirajući ih u nešto novo, možda neće shvatiti kako se ista stvar odnosi na historiju".<ref>{{cite web |last=Wales |first=Jimmy |title=Original research |url=https://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2004-December/017591.html |website=WikiEN-l Mailing List |publisher=Wikimedia Foundation |date=6. 12. 2004}}</ref>}} "A i B, dakle C" je prihvatljivo ''samo ako'' je [[Wikipedia:Pouzdani izvori|pouzdani izvor]] objavio isti argument u relaciji s temom članka. Ako jedan izvor kaže "A" u jednom kontekstu, a "B" u drugom, bez povezivanja, i ne pruži argument "zato C", tada "zato C" ne može se koristiti ni u jednom članku.
=== [[wikipedia:Provjerljivost|Provjerljivost]] ===
Sadržaj Wikipedije je određen '''ranije objavljenim informacijama,''' a ne ličnim uvjerenjima ili iskustvima. Čak i ako ste sigurni da je nešto {{Em|tačno}}, to {{Em|mora}} da bude provjerljivo prije nego što ga dodate.
 
Evo dvije rečenice koje prikazuju jednostavne primjere nepravilne uredničke sinteze. U prvoj rečenici mogu se pouzdano dobiti oba dijela rečenice, ali oni su kombinirani da bi se podrazumijevalo da UN nije uspio održati svjetski mir. ''Ako nijedan pouzdan izvor nije kombinirao materijal na ovaj način, originalno je istraživanje''.{{Quote box|bgcolor=#FFFFF0|width=70%|align=center|salign=right|quote={{xmark}} '''Cilj Ujedinjenih nacija je održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, ali od njihovog stvaranja do danas bilo je 160 ratova širom svijeta'''.}}U ovoj drugoj rečenici podrazumijeva se suprotno korištenjem istog materijala, ilustrirajući kako se lahko može rukovati materijalom kada se ne poštuju izvori:{{Quote box|bgcolor=#FFFFF0|width=70%|align=center|salign=right|quote={{xmark}} '''Cilj Ujedinjenih nacija je održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, a od njegovog stvaranja do danas bilo je <u>samo</u> 160 ratova u cijelom svijetu'''}}Evo dva paragrafa koji pokazuju složenije primjere uredničke sinteze. Oni se temelje na stvarnom članku na Wikipediji o sporu između dva autora, koji se ovdje zovu Smith i Jones. Ovaj prvi odlomak je uredu, jer svaka od rečenica pažljivo citirana, koristeći izvor koji se odnosi na isti spor:{{Quote box|bgcolor=#FFFFF0|width=70%|align=center|salign=right|quote={{tick}} '''Smith je izjavio da je Jones počinio plagijarizam kopirajući reference iz knjige drugog autora. Jones je odgovorio da je prihvatljiva naučna praksa koristiti tuđe knjige za pronalaženje novih referenci.'''}} Ovaj drugi odlomak pokazuje nepravilnu uredničku sintezu:{{Quote box|bgcolor=#FFFFF0|width=70%|align=center|salign=right|quote={{xmark}} '''Da se Jones nije savjetovao s izvornim izvorima, to bi bilo suprotno praksi koja se preporučuje u priručniku Harvarda ''Pisanje s izvorima'', koji zahtijeva navođenje izvora koji je stvarno konsultovan. Harvardski priručnik ne naziva "plagijarizmom" kršenje ovog pravila. Umjesto toga, plagijarizam se definira kao korištenje informacija, ideja, riječi ili strukture izvora bez njihovog navođenja.'''}} Drugi je odlomak izvorno istraživanje jer izražava mišljenje urednika Wikipedije da, s obzirom na definiciju plagijarizma iz priručnika s Harvarda, Jones to nije počinio. Da bi se drugi odlomak uskladio s ovom politikom, potreban bi bio pouzdan izvor koji ''posebno komentira spor oko Smitha i Jonesa i iznosi isti stav o Harvardskom priručniku i plagijarizmu''. Drugim riječima, tu preciznu analizu morao je objaviti pouzdan izvor u vezi s temom prije nego što je mogla biti objavljena na Wikipediji.
=== [[wikipedia:Neutralno gledište|Neutralno gledište]] ===
 
Iako je moguće da neka tema ima više dobro utvrđenih pogleda na materiju, potrebno je predstaviti sve poglede '''ako dolaze iz pouzdanih izvora'''. Izuzetne tvrdnje traže izuzetne dokaze. Važno je da urednici pruže kontekst za alternativnu tačku gledišta, ukazujući na to koliko je ta pozicija preovladujuća i da li je drži većina ili manjina.
== Šta nije originalno istraživanje ==
 
=== Originalne slike ===
{{Prečica|WP:ORIGSLIKE}}
{{Također pogledajte|Wikipedia:Stilski_priručnik#Slike|WP:Upotreba slika#Nazivi i naslovi slika}}
Zbog zakona o autorskim pravima u brojnim zemljama, relativno je malo slika dostupnih za upotrebu na Wikipediji. Urednicima se stoga preporučuje da prenose vlastite slike, objavljujući ih pod odgovarajućim Creative Commons licencama ili drugim besplatnim licencama. Izvorne slike koje je stvorio Wikipedijanac ne smatraju se originalnim istraživanjima, sve ''dok ne ilustriraju ili ne unose neobjavljene ideje ili argumente'', osnovni razlog BOI politike. Natpisi na slikama podliježu ovim pravilima jednako kao i ostali sadržaj članka.
 
Nije prihvatljivo da urednik koristi manipulaciju fotografijama kako bi iskrivio činjenice ili položaj ilustriran slikom. Manipulirane slike treba istaknuti kao takve. Svaka izmanipulisana slika na kojoj je materijalno pogođena enciklopedijska vrijednost treba biti objavljena na [[Wikipedia:Datoteke za raspravu]]. [[wikipedia:Biografije živih osoba#Slike|Slike živih osoba]] ne smiju predstavljati subjekt u lažnom ili omalovažavajućem svjetlu.
 
=== Prijevodi i transkripcije ===
{{Prečica|WP:TRANSKRIPCIJA}}
{{Također pogledajte|WP:Translation}}
Vjerno prevođenje materijala na bosanski jezik ili prepisivanje izgovorenih riječi iz audio ili video izvora ''ne smatra'' se originalnim istraživanjem. Za informacije o načinu rukovanja izvorima koji zahtijevaju prijevod, pogledajte [[Wikipedia:Provjerljivost#Izvori koji nisu na bosanskom]].
 
=== Rutinski proračuni ===
{{Prečica|WP:PRORAČUN}}
 
Rutinski proračuni ne računaju se kao originalno istraživanje, pod uslovom da među urednicima postoji [[wikipedia:Konsenzus|konsenzus]] da je rezultat proračuna očigledan, tačan i smislen odraz [[wikipedia:Provjerljivost#Pouzdani izvori|izvora]]. Osnovna aritmetika, kao što je sabiranje brojeva, pretvaranje jedinica ili izračunavanje starosti osobe, neki su primjeri rutinskih proračuna.
 
== Srodne politike ==
 
=== Provjerljivost ===
{{Glavni|Wikipedia:Provjerljivost}}
{{Prečica|WP:VERIFYOR}}
Sadržaj Wikipedije određuje se '''prethodno objavljenim informacijama''', a ne ličnim uverenjima ili iskustvima njenih urednika. Čak i ako ste sigurni da je nešto istina, to mora biti provjerljivo prije nego što to dodate. Politika kaže da sav materijal koji je osporavan ili koji će vjerovatno biti izazvan, kao i svi citati, trebaju pouzdan izvor; šta se smatra pouzdanim izvorom opisano je na {{section link|WP:PROV#Pouzdani izvori}}.
 
=== Neutralno gledište ===
{{Glavni|Wikipedia:Neutralno gledište}}
Zabrana originalnih istraživanja ograničava opseg do kojeg urednici mogu iznositi svoja gledišta u člancima. Pojačavajući važnost uključivanja provjerljivih istraživanja koja su proizveli drugi, ova politika promovira uključivanje više stajališta. Slijedom toga, ova politika jača našu politiku neutralnosti. U mnogim slučajevima postoji više utvrđenih stavova o bilo kojoj datoj temi. U takvim slučajevima nijedna pojedinačna pozicija, bez obzira koliko dobro istražena, nije mjerodavna. Nije odgovornost nijednog urednika da istražuje sva gledišta. Ali kada uključuju istraživanje u članak, važno je da urednici daju kontekst za ovo gledište, ukazujući koliko je položaj prevladavajući i da li ga zauzima većina ili manjina.
 
Uključivanje stava kojeg zastupa samo mala manjina može predstavljati originalno istraživanje. [[Jimmy Wales|Jimbo Wales]] je o ovome rekao:
 
* Ako je vaše stajalište većinsko, onda bi ga trebalo biti lahko potkrijepiti pozivanjem na općeprihvaćene referentne tekstove;
* Ako vaše stajalište zastupa značajna manjina, tada bi trebalo biti lahko imenovati istaknute pristaše;
* Ako vaše stajalište zastupa izuzetno mala manjina, onda - bilo istinito ili ne, možete li to dokazati ili ne - to ne pripada Wikipediji, osim možda nekom pomoćnom članku. Wikipedia nije mjesto za originalno istraživanje.<ref>{{cite web|url=http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2003-September/006715.html|title=roy_q_royce@hotmail.com: --A Request RE a WIKIArticle--|last=Wales|first=Jimmy|date=29. 9. 2003|website=WikiEN-l Mailing List|publisher=Wikimedia Foundation}}</ref>
 
== Također pogledajte ==
Line 53 ⟶ 111:
=== Smjernice ===
 
* [[wikipediaWikipedia:Citiranje izvora|Citiranje izvora]]
* [[Wikipedia:Sukob interesa § #Citiranje sebe|Sukob interesa i§ citiranje samogCitiranje sebe]]
 
=== Šabloni ===
{{div col}}
 
* {{Tl|Originalno istraživanje}} — koristi seupozorenje za označavanje sadržaja koji ima originalnooriginalna istraživanjeistraživanja
{{div col end}}
 
{{Div col end}}
 
== Bilješke ==
{{SpisaknapomenaNotelist}}
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Reflist}}
 
== Dalje čitanje ==
{{Refbegin}}
* Wales, Jimmy. [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2003-July/005288.html LuđačkiCrackpot članciarticles], emailmailing listalist, 12. juli 2003.
* Wales, Jimmy. [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2003-September/006653.html "NeutralnaNPOV tačkaand gledišta i'new nova fizikaphysics'"], emailmailing listalist, 26. septembar 2003.
* Wales, Jimmy. [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2003-September/006663.html "NeutralnaNPOV tačkaand gledišta i'new nova fizikaphysics'"], emailmailing listalist, 26. septembar 2003 (nastavak gore navedenog)
* Wales, Jimmy. [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2004-December/017557.html "Original research"], emailmailing listalist, 3. decembar 2004
* Wales, Jimmy. [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2004-December/017591.html "Original research"], emailmailing listalist, 6. decembar 2004
{{Refend}}
<br />
{{Šablon:Pravila i smjernice Wikipedije}}
 
{{Pravila i smjernice Wikipedije}}
[[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Bez_originalnog_istraživanja"