Razlika između verzija stranice "Batalo"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Batalo''' je srednjovjekovni bosanski [[velmoža]] sa područja župe Lašva. Batalo je imao titulu tepčije i prepoznatljiv je u [[literatura|literaturi]] pod nazivom ''tepčija Batalo''.
Uzima se da je [[tepčija]] Batalo pripadao rodu Šantića, a da je rodonačelnik roda izvjesni Šanta. Bio je oženjen Resom iz plemićkog roda [[Hrvatinići|Hrvatinića]], te je tako zagospodario župama Lašvom i [[Sanom]]. Iznad današnjeg sela Varošluk Batalo je podigao dobro utvrđeni grad Toričan. Uzima se da su današnji [[Šantići]] nasljednici tepčije Batala u [[15. vijek]]u. Posjed tepčije Batala bio je u župi [[Lašva (župa)|Lašva]] na travničkom području u dolini rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]].
Prve sigurne podatke o Batalu nalazimo u ispravi [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|kralja Stjepana Dabiše]], nasljednika [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]], koju je kralj 17. jula 1392. godine izdao [[Dubrovnik|dubrovačkoj]] vladi. U ovome dokumentu Batalo se spominje u ulozi dvorskog tepčije i ulozi svjedoka u validnosti isprave. Bio je zajedno sa ostalim velmožama među glavnim savjetnicima [[bosanski vladari|bosanskih vladara]] iz kraja 14. vijeka.
[[File:Batalovof2.jpg|mini|desno|Red gospodina Rastudija]]
Poznat je i po svojim vezama sa [[Crkva bosanska|Crkvom bosanskom]]. Podatke o Batalu otkrivamo i iz [[Evanđelje tepčije Batala|Evanđelja tepčije Batala]], koje je prema zapisu nastalo 1393. Danas se evanđelje čuva u Nacionalnoj biblioteci u Petrovgradu u Rusiji. U tom dokumentu dopisana su dva niza imena onih „koji su se narekli u red Crkve“ prije i poslije [[Rastudije|Rastudija]]. To je tzv. „Red gospodina Rastudija“ koji se shvata kao popis imena onih koji su upravljali [[Spisak djedova crkve bosanske|Crkvom bosanskom]] prije i poslije Rastudija. <ref>Aleksandar Solovjev, Vjersko učenje bosanske crkve, Zagreb 1948, 33</ref>
== Batalova grobnica ==
{{Glavni|Batalova grobnica}}
== Literatura ==
* Amir Kliko, Tepčija Batalo, gospodar župa Sane i Lašve, Divan 45, časopis Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Općinsko društvo Travnik, 2004.
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Srednjovjekovna bosanska vlastela]]
[[Kategorija:Crkva bosanska]]
[[Kategorija:Srednja Bosna]]
|