Razlika između verzija stranice "Federacija Bosne i Hercegovine"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 78:
 
=== Poslije rata ===
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a zauzima 51% površine BIH .Dana 8. marta 2000. godine, [[Brčko Distrikt]] je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija obiju bosanskih entiteta. U 2001-2002, [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] ([[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]) je nametnuo amandmane na ustav Federacije BIH i njegova izbornog zakona, koji komplicira njegovu strukturu i ugrožavanja jednakosti između Bošnjaka i Hrvata koji je do tada na snazi ​​u Federaciji BIH. Nezadovoljni hrvatski političari postavili zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, koji je održan referendum paralelno s izborima i proglasio hrvatsku federalnu jedinicu u hrvatsko-većinskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspiješno završili ubrzo nakon obračuna od strane [[SFOR|SFOR-]]<nowiki/>a i sudskim postupcima.
 
== Administrativna podjela ==
Red 116:
|-
! Kanton
!Procjena 1991.!! 2013. (konačni popis)<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>
!Procjena 1991.
!Procjena 2006.!! Procjena 2009.<ref name="FED">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/saopcenja/2009/14.2.1.pdf |title=Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine |accessdate=9. 1. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140401131041/http://www.fzs.ba/saopcenja/2009/14.2.1.pdf |archivedate=1. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> !! Procjena 2011. !! Procjena 2012.<ref name="Procjena 2012"/> !! 2013. (konačni popis)<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>
!Procjena 2016
!Procjena 2017
Line 124 ⟶ 123:
|-
| align=left|{{ZID|Unsko-sanski kanton}}
|343.317||273.261
|287.135|| 288.114 || 287.835 || 287.885 ||273.261
|271.209
|270.299
Line 132 ⟶ 130:
|-
| align=left|{{ZID|Posavski kanton}}
|59.478||43.453
|41.339|| 39.886 || 39.585 || 39.307 ||43.453
|42.452
|42.044
Line 140 ⟶ 137:
|-
| align=left|[[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|bez_okvira|25x25piksel]] [[Tuzlanski kanton]]
|493.887||445.028
|496.982|| 498.549 || 499.221 || 499.099 ||445.028
|443.053
|441.902
Line 148 ⟶ 144:
|-
| align=left|{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}
|477.868||364.433
|401.576|| 400.602 || 399.856 || 399.485 ||364.433
|361.031
|360.093
Line 156 ⟶ 151:
|-
| align=left|{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}}
|40.205|| 23.734
|34.477|| 33.093 || 32.818 || 32.675 || 23.734
|23.518
|23.360
Line 164 ⟶ 158:
|-
| align=left|{{ZID|Srednjobosanski kanton}}
|340.072|| 254.686
|256.351|| 254.992 || 254.003 || 253.592 || 254.686
|251.973
|251.434
Line 172 ⟶ 165:
|-
| align=left|{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}}
|267.590|| 222.007
|228.570|| 225.930 || 224.902 || 224.652 || 222.007
|219.395
|218.473
Line 180 ⟶ 172:
|-
| align=left|{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}}
|88.992|| 94.898
|82.058|| 81.707 || 81.414 || 81.487 || 94.898
|93.989
|93.696
Line 188 ⟶ 179:
|-
| align=left|{{ZID|Kanton Sarajevo}}
|492.983|| 413.593
|414.246|| 423.645 || 438.757 || 440.744 || 413.593
|417.498
|418.542
Line 196 ⟶ 186:
|-
| align=left|{{ZID|Kanton 10}}
|115.682|| 84.127
|82.284|| 80.800 || 79.879 || 79.351 || 84.127
|82.113
|81.350
Line 204 ⟶ 193:
|-
| align=left| '''Ukupno'''
|'''2.720.074'''||'''2.219.220'''
|'''2.325.018'''||'''2.327.318''' ||'''2.338.270'''||'''2.338.277''' || '''2.219.220'''
|'''2.206.231'''
|'''2.201.193'''
Line 213 ⟶ 201:
 
== Migracije ==
Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 75.038 [[Hrvati|Hrvata]], 51.252 [[Srbi|Srba]] i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 44.804 [[Hrvati|Hrvata]], 176.736 [[Srbi|Srba]] i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433
 
== Demografija ==
Line 583 ⟶ 571:
{{Glavni|Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}}
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament BiH|parlamentarnim izborima 2014. godine]], najviše predstavnika eu [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]], dobila je [[SDA]] (29), zatim [[SBB]] (23), [[DF]] (14), [[HDZ BiH]] (12), [[SDP BiH]] (9), [[HDZ 1990]] (5), [[BPS]] (4), [[SDBiH|SzBiH]] (2), [[A-SDA]] (2) te po jednog predstavnika [[Naša stranka|NS]] i [[L BiH]]. Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je [[Fehim Škaljić]], a dva potpredsjedavajuća su [[Mira Grgić]] i [[Tomo Vidović]]. Sekretar Predstavničkog doma je [[Sead Dizdarević]].<ref>[http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=4 Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije]</ref>
[[Datoteka:Predstavnicki dom FBiH.JPG|mini|Zgrada Predstavnickog doma FBiH u Sarajevu]]
 
[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.]] pokazali su da je najviše u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] dobila [[SDA]] (27), zatim [[SDP BiH|SDP BIH]] (16), [[HDZ BiH|HDZ BIH]] (16), [[DF]](10), [[SBB]] (8), [[NS]] (6), [[PDA]] (4), [[NB]] (4), [[A-SDA]] (2), [[HDZ 1990]] (2), [[NiP]] (2).
 
Line 728 ⟶ 716:
Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|[[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine]]
Datoteka:CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|[[Grb Federacije Bosne i Hercegovine]]
Datoteka:Flag-map of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Karta Federacije Bosne i Hercegovine
</gallery>
 
Line 888 ⟶ 877:
Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje. U [[Sarajevo|Sarajevu]] se svake godine u organizaciji [[MESS]]-Međunarodni kazališni festival (o1960d ) [[Sarajevski dani poezije|Festival Sarajevski dani poezije]] (od 1962), [[Sarajevo Film Festival]] (od 1995.) i muzički festival [[Baščaršijske noći]] (od 1996). Mostar Blues & Rock Festival (od 2003.) i Mostar Summer Fest (od 2013.), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002.) i Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i ''Tuzla Film Festivala'', ( od 2012.).
{| class="wikitable"
!
!Institucije kulture
!201.
!2018.
|-
Line 906 ⟶ 895:
|[[Pozorište|Pozorišta]]
|23
|{{rast}}24
|-
|[[Centri za kulturu]]
|55
|{{rast}}57
|}