Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Vranica"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 2:
'''Vranica''' je najpoznatija rudna [[planina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], između [[Fojnica|Fojnice]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa]].
 
Nalazi se na razvođu između rijeka [[Vrbas]]a, [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]] na jugu. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]] 21102112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka, površinskih voda i nekoliko vrhova preko 2000 m n/v.
Prostire se na približno 100 km<sup>2</sup>. Rosinj (jedan od vrhova) nalazi se 12 kilometara od centra općine.
== Geologija ==
ZajednoPlaninska sagrupa BitovnjomVranica nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i osim Vranice (2112 m) čine je: [[Ivan-planina]] (1534 m), [[Bitovnja]] (1742 m), Lopata (1383 m), [[Inač]] (1437 m), Pogorelica (1437 m), [[Zec planinomplanina]] (1871 m), Vitreuša (1919 m), Matorac (1937 m) i Dobruška Vranica čini(1964 posebnim). Ovaj planinski masiv koji ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) od okolnih krečnjačko-dolomitnih[[dolomit]]nih bosansko-hercegovačkih planina te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, padine su blaže nagnute, a doline su razvijenije. Okolne [[Dinaridi|dinarske]] planine imaju oštre vrhove i strme i raščlanjene padine.
 
Uglavnom se u osnovnoj masi nalaze kristali kvarca, feldspata, nešto muskovita, a u pojedinim varijetetima i biotita. Od kristalastih škriljevaca zastupljeni su gnajsevi, mikašisti, filiti i argilošisti. Gnajsevi su zastupljeni na području Matorca i Sjekire. Kvarciti i kvarcni pješčenjaci zauzimaju grebene. Sjeverne padine Vranice su građene od kiselih silikatnih stijena, gdje dominantnu ulogu imaju kristalasti škriljevci.
Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potječu iz starijeg [[paleozoik]]a. Ovu planinsku grupu, koja je u geološkoj prošlosti bila aktivno [[vulkan]]sko područje, obično nazivaju ''srednjebosanskim rudnim planinama''. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinjeli pojavi rudnih ležišta ([[željezo]], [[bakar]], [[živa]], [[kvarc]], [[barit]], [[srebro]], [[zlato]]).<ref>[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Grupa Vranice (masiv Vranice) - DINARSKO GORJE]</ref> i rane pojave rudarstva, posebno iskop željezne rude koja se topila u Fojnici, [[Kreševo|Kreševu]] i Dusini. ▼
 
▲Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potječu iz starijeg [[paleozoik]]a. Ovu planinsku grupu, koja je u geološkoj prošlosti bila aktivno [[vulkan]]sko područje, obično nazivaju ''srednjebosanskim rudnim planinama''. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinjeli pojavi rudnih ležišta ([[željezo]], [[bakar]], [[živa]], [[kvarc]], [[barit]], [[mangan]], [[srebro]], [[zlato]]).<ref>[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Grupa Vranice (masiv Vranice) - DINARSKO GORJE]</ref> i raneArheološki pojavenalazi rudarstva,govore posebnoo iskoprudarskoj željezneaktivnosti rudeveć kojau seprahistorijsko topiladoba. uFojnica Fojnici,i [[Kreševo|Kreševu]] isu Dusini.kroz cijeli srednji vijek bili su centar bosanskog rudarstva, koje je bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne.
== Hidrologija ==
Na njoj je [[Prokoško jezero]]. Udaljeno je od planinarskog doma 6 km. Također ima dosta izvora od kojih su najinteresantniji izvor Vrbasa, Kozićke rike, Sikirskog potoka i drugih, kao i mnoštvo slapova (Crndo, Kozički) i mnogo pećina i jama.
Line 14 ⟶ 17:
{{commonscat|Vranica}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=IBaAVkGHdsk ''Vrhovi Balkana: Vranica''], [[Al Jazeera Balkans]], 21. 1. 2016.
* [https://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm Planinska grupa Vranica - ZONE 2000]
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Vranica"