Razlika između verzija stranice "Nevesinjsko polje"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 74:
u Neumu]</ref>
Periodično je plavljeno. Plavni perid traje od novembra do maja. Najveće jezero u polju je [[Alagovac]] (Aligovac). Nevesinjskim poljem teče jedna veća rijeka, ponornica [[Zalomka]], gdje je zovu i Kolješka rijeka, s pritokama Zovidolska reka, Bukovik, Vučine i dr. Ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom
=== Projekat Gornji horizonti ===
Gornji horizonti predstavljaju hidroenergetski megaprojekat kompleksnih i velikih zahvata u slivu rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]]. U Nevesinjskom polju su predviđeni radovi:
* Brana Rilje u predjelu [[Kifino Selo|Kifina sela]] će formirati akumulaciju Zalomka čije će vode služiti za HE Nevesinje, instalisane snage 60 MW.
* Brana „Pošćenje“ graditi će se na oko 3 km uzvodno od ponora Biograd. Ovom branom će se vode [[Buna|Bune]] i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.<ref name="Ekologij">{{Cite web |url= http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title= Elektroenergetski sistem Gornji horizonti |work= |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
=== Pećina Provalija (Mala Vjetrenica) ===
Nalazi se u Gaju, zaselku Kifina Sela, oko 500 m od ceste Nevesinje - [[Gacko]]. Zbog svojih prirodnih vrijednosti 1954. godine, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, stavljena je pod zaštitu države kao spomenik prirode. Nekada je bila jedan od izvora potoka Surdup, a i danas su sedreni bazeni (bigrene kade) u pećini ispunjene vodom i u najsušnijem periodu. Iznad se nalazi stijena Vjetrača, te selo Koleško. Ulaz u pećinu je malih dimenzija, širine 0,73 m x 0,30 m. s vertikalnim zidom od 1,7 m.
Godine 2017. i 2018. održane su međunarodne speleološke ekspedicije, s ciljem istraživanja i topografskog snimanja. Zbog svoje dužine i velikog broja kanalanije do kraja istražena. Sa do sada izmjerenih i ucrtanih 2674 m kanala zauzela četvrto mjesto po dužini u BiH (podatak iz 2018.). Po konfiguraciji terena i pravcu pružanja kanala ima ogromni potencijal za dalje istraživanje. Po ljepoti pećinskog nakita (helektiti i pećinski biseri), Provalija spada među najljepše u Bosni i Hercegovini.
=== Mesojedna biljka drosera ===
Lokalitet mesojedne biljke ''Drosera rotundifoliau'' u Nevesinjskom Polju nalazi se na sjeverozapadnom kraju, i to na rubu bare ispod naselja Srednje Vode na podnožju Veleža. Geološka podloga Nevesinjskog Polja u poređenju sa drugim kraškim poljima, u kojima se nalaze pretežno jednolični nanosi lapora, vrlo je šarolika.
<ref>[http://www.medzlis-nevesinje.com/zanimljivosti/item/327-nevesinje-prvo-nalaziste-mesojedne-biljke-drosera-rotundifolia-l-u-bosni-i-hercegovini.html NEVESINJE - PRVO NALAZIŠTE MESOJEDNE BILJKE „DROSERA ROTUNDIFOLIA L.” U BOSNI I HERCEGOVINI]</ref>
== Historija ==
U [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|antičko vrijeme]] i tokom [[Bosna u srednjem vijeku|srednjeg vijeka]], zbog nemogućnosti prolaska dolinom [[Neretva|Neretve]], polje je predstavljalo glavnu saobraćajnicu između [[jadran]]skog primorja i unutrašnjosti Bosne. [[Narona]] kod Metkovića bila je rimski centar iz koje su polazili putevi u raznim pravcima. Jedna njihova cesta počela se graditi za vrijeme cara [[August|Oktavijana Avgusta]] i išla je u Nevesinjsko polje i dalje prema [[Borci]]ma, [[Konjic]]u i [[Sarajevo|Sarajevskom]] polju.<ref>[http://www.nevesinjeturizam.com/?p=1032 Nevesinje turizam - Rimskim putevima kroz Nevesinje]</ref> Put je prelazio Zalomku na mjestu današnjeg mosta [[Ovčiji brod]], koji je podignut u [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanskom periodu]], nakon čega se dijelio u dva pravca. Jedan pravac se odvajao prema Zalomu i dalje prema [[Gacko|Gacku]] i istočnoj Bosni. Drugi pravac je išao prema [[Drenovik]]u gdje je bilo najveće rimsko naselje u Nevesinjskom polju, a zatim dalje prema Konjicu preko Borika. I početkom XXI vijeka, u dužini od preko 500 m. vidljivi su tragovi rimskog puta u blizini mosta preko Zalomke. Na području Nevesinja evidentiran je i 21 [[Rimski miljokaz|miljokaz]] ([[Donja Bijenja]], Udrežnja, Luke), koje su Rimljani podizali uz puteve.
Iz srednjeg vijeka u polju su i dvije nekropole [[Stećci|stećaka,]] nacionalni spomenici kulture Bosne i Hercegovine:
* [[Nekropola Kalufi]], kao najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini sa 462 stećka
* [[Nekropola sa stećcima Rajkov kamen]] u zaseoku Mijatovcima, naselje Krekovi.
== Literatura ==
* Uzeir Beširović - Zapis sa Crvanj planine. Naše planine, 1984. br.5; str. 107-108 (PDF)
| |||