Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Biljana Plavšić"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Uklonjene netačne, ideološki obojene informacije.
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
Red 29:
| potpis =[[Datoteka:Plavsic B-potpis.jpg|120px]]
| web_stranica =
}}{{Nedostaju izvori}}
}}
'''Biljana Plavšić''' (* Tuzla, [[7. juli]] [[1930]] –), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je [[1930]]. u [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u [[Zagreb]]u, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član [[SDS]]-a od osnivanja [[1990.]] godine, a iste godine je postala i član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. [[7. april]]a [[1992.]] godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
 
Biljana Plavšić je zajedno s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] bila u samom vrhu vodstva bosanskihRepublike SrbaSrpske tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Od [[1992.]] do [[1996.]] bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u [[Bijeljina|Bijeljinu]] na samom početku civilnog rata u BiH, kada je izljubila [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] čestitajući mu nanakon odbranioperacija gradakoje odsu naoružanih paravojnih formacijazavršile [[BošnjakaMasakr u Bijeljini|masakrom]]. Nakon što je Karadžić početkom [[1996]]. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine [[1997]]. formirala je vlastitu stranku [[Srpski narodni savez]], raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.
 
Pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] osuđena je za ratne zločine [[2005]]. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i [[Hrvati]]ma. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.
 
U septembru [[2009.]] godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.<ref>http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/10/printable/091022_plavsicrelease.shtml</ref>
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Biljana_Plavšić"