Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Pregled historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 4:
* ispod crne linije. Hvala! *
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
'''Redžep-pašina kula u Žepi''' pripada rezidencijalnom tipu feudalnih kula ili «spahijskih» kula iz [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] perioda u naselju Žepa, općina [[Rogatica Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]]. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 6. do 9 marta 2007. godine, kula je proglašena za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=29193297 |title=Redžep-pašinaMuzička kulaškola u Travniku |work=Komisija za nacionalne spomenikekons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.
== Lokacija ==
Redžep-pašina kula nalazi se na lijevoj obali rijeke Žepe, u neposrednoj blizini nove lokacije [[Most na Žepi|poznatog mosta]], nasuprot [[Stari grad Vratar|starom gradu Vrataru]] koji se nalazi na udaljenosti 5 km istočno od kule.
== Historija ==
Žepa se prvi put spominje u sumarnom [[Osmansko carstvo|osmanlijskom]] defteru iz 1485. godine, kao selo koje pripada [[Stari grad Vratar|starom gradu Vrataru]]. O značaju naselja govori i podatak da su na rijeci Žepi, koja je lijeva pritoka rijeke [[Drina|Drine]], izgrađena dva kamena mosta iz vremena osmanske uprave - jedan koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke, dok je drugi bio lociran desetak metara iznad njezinog ušća, na trasi prometnice koja se u [[Višegrad]]u odvajala od starog [[Istambol|stambolskog]] druma i nizvodno pratila lijevu obalu Drine.
 
Grad Vratar nalazi se na preko 400 m visokom grebenu koji se diže iznad desne obale rijeke. Do grada se moglo doći samo sa južne strane zbog izuzetno složenog planinskog reljefa.
 
U okolini naselja pronađeno je nekoliko pojedinačnih [[Stećci|stećaka]], i jedna nekropola u selu Ljubomišlje. Stećci postoje i u drugim, okolnim selima, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Tulež na groblju Trojan. U Žepi je konstatovano ukupno 162 stećka, novećinom nemau preciznijihobliku podatakaneukrašene odploče kadabez datirapostolja, zatim [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] s monolitnim postoljem, te sanduci bez postolja.
Vlajko Palavestra zapisao je sljedeće: "U Žepi smo konstatovali ukupno 162 spomenika iz srednjeg vijeka, većinom u obliku neukrašene ploče bez postolja. Slijede spomenici u obliku niskog sljemenjaka s monolitnim postoljem, te sanduci bez postolja. Srednjovjekovni spomenici u Žepi su rijetko ukrašeni (svega 11), a u pogledu forme i načina ukrašavanja, oni na sebi sjedinjuju oblike i ornamentalne elemente srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika istočnobosanskog područja i Podrinja sa zapadnom Srbijom.
Preciznih podataka o vremenu gradnje Redžep-pašine kule u Žepi nema. Postoji predanje da je kulu gradio izvjesni Redžep-paša i da je u podrumu objekta bila smeštena tamnica. U kartonu objekta, koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika, u dijelu koji je vezan za povijest objekta, stoji podatak da je u objektu kule najvjerojatnije “sjedio neki feudalac koji je imao svoj zijamet u ovom kraju”.▼
 
▲Preciznih podataka o vremenu gradnje Redžep-pašine kule u Žepi nema. Postoji predanje da je kulu gradio izvjesni Redžep-paša i da je u podrumu objekta bila smeštena tamnica. U kartonu objekta, koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika, u dijelu koji je vezan za povijesthistoriju objekta, stoji podatak da je u objektu kulekuli najvjerojatnije “sjedio neki feudalac koji je imao svoj zijamet u ovom kraju”.
U toku [[II. svjetskog rata]], objekt je oštećen miniranjem, a civilno stanovništvo koje se sklonilo u njega poubijano. ▼
 
▲U toku [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], objektkula je oštećenoštećena miniranjem, a civilno stanovništvo koje se sklonilo u njega poubijano.
Nakon premještanja mosta na novu lokaciju, 1969. godine su izvršeni radovi i na sanaciji objekta kule.▼
 
▲Nakon premještanja mosta na novu lokaciju, 1969. godine su izvršeni radovi i na sanaciji objekta kule.
Tokom proteklog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Žepa je bila enklava zaštićena rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. U julu 1995. godine, Vojska RS je zauzela enklavu i tom prilikom je kompletno selo zapaljeno, pa tako i Redžep-pašina kula.▼
== Opis ==▼
Redžep-pašina kula pripada rezidencijalnom tipu feudalnih kula ili «spahijskih» kula.
<ref name="Kule">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> ▼
 
▲Tokom proteklog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Žepa je bila enklava zaštićena rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. U julu 1995. godine, Vojska RS je zauzela enklavu i tom prilikom je kompletno selo zapaljeno, pazajedno tako isa Redžep-pašina kulakulom.
Kula ima kvadratnu osnovu čije vanjske dimenzije stranica, prema snimku iz 1959. godine, iznose 6,54 x 6,65 m. Mjerenjem na licu mjesta ustanovljeno je da dimenzije objekta na koti terena objekta iznose 6,23 x 6,30 m (mjereno u prizemnom dijelu objekta), što navodi na zaključak da je u posljednjih 50 godina došlo do nasipanja terena oko kule.
▲== Opis ==
 
▲Kula ima kvadratnu osnovu čije vanjske dimenzije stranica iznose 6,54 x 6,65 m. Mjerenjem na licu mjesta ustanovljeno je da dimenzije objekta na koti terena objekta iznose 6,23 x 6,30 m (mjereno u prizemnom dijelu objekta), što navodi na zaključak da je u posljednjih 50 godina došlo do nasipanja terena oko kule.<ref name="Kule">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Kula je imala podrumsku i tri nadzemne etaže, od čega je na svakoj od etaža bila po jedna prostorija. Na temelju puškarnica koje su vidjive na objektu, može se zaključiti da su prve dvije nadzemne etaže služile za obranu objekta, dok je treća etaža bila namijenjena stanovanju, jer su na ovoj etaži izvedeni prozori orijentirani na sve četiri strane svijeta, sa južne strane je izveden doksat i na zapadnoj strani urađen kamin.▼
 
▲Kula je imala podrumsku i tri nadzemne etaže, od čega je na svakoj od etaža bila po jedna prostorija. Na temelju puškarnica koje su vidjive na objektu, može se zaključiti da su prve dvije nadzemne etaže služile za obranu objekta, dok je treća etaža bila namijenjena stanovanju, jer su na ovoj etaži izvedeni prozori orijentirani na sve četiri strane svijeta,. sa južne strane je izveden doksat i na zapadnoj strani urađen kamin.
 
Cijeli objekt bio je pokriven šatorastom drvenom krovnom konstrukcijom sa drvenom šindrom kao krovnim pokrivačem. U posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini svi drveni elementi su izgorjeli, pa tako i međuspratna i krovna konstrukcija. Na dimnjaku su vidljivi ostaci ležišta za grede i na temelju njih je moguće utvrditi nagib koji je krov imao. Kula je zidana je od precizno rezanih blokova kamena vapnenca.
== Literatura ==
 
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Igralište"