Razlika između verzija stranice "Sretenjski ustav"

Ustav je izradio [[Dimitrije Davidović]] po ugledu na [[Ustav Francuske iz 1791.|Francuski ustav iz 1791.]] i ustavne povelje od 1814. i 1830, i [[Belgijski ustav it 1831.|Belgijski ustav od 1831.]] U "[[Srpske novine|Novinama srbskim]]" broj 15 od 25. aprila 1835. dao je kratak prijegled [[Ustav SAD|Ustava SAD]]-а. Skovao je novi termin [[ustav]] koji je zamjenio dotadašnju tuđicu konštitucija. On je ovaj pojam povezao s glagolom - ''ustaviti'', da se jednim naročitim zakonom zauzdava vrhovna vlast. Davidović je u polunezavisnoj kneževini na vrlo slobodouman način sastavio najviši pravni akt na [[Liberalizam|liberalnom]] ustrojstvu. Ustav je bio podjeljen na 14 glava i 142 člana. U drugoj glavi, 3. i 4. članom, bili su određeni grb i zastava Srbije, što jedna vazalna zemlja ne bi smijela da ima. Zastava je bila „otvoreno-crvena, bjela i čelikasto-ugasita“. Ustavom je podjeljena vlast na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna i izvršna vlast su pripadale knezu i Državnom savetu, a sudska nezavisnim sudovima. Izvršnu vlast je činilo šest ministara, a predsjednik Saveta je predsjedavao i ministarskim sednicama. Knez je imao pravo da po čl. 14. dvaput odbije prijedlog nekog zakona, ali ako bi i treći put bio izglasan, on je morao da ga prihvati pod uslovom „da ne ide na pogubu naroda, ili protivu Ustava državnoga“. Član 14. predstavlja modifikaciju sličnog člana iz francuskog revolucionarnog ustava iz 1791. U glavi VII Ustav je predvidio da sudstvo bude podjeljeno na tri institucije: okružne sudove, Veliki sud (apelacioni) i jedno odjeljenje Državnog savjeta, kao sud trećeg i najvišeg stepena. Ustav u načelu proglašava podijelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku ali nije dosledno sprovedeno. U čl. 79. predviđeno je da se u cijeloj zemlji sudi po jedinstvenom zakoniku (na skupštini, knez Miloš najavio je narodu da će biti donijet građanski zakonik). U čl. 80. su opisana prava i dužnosti sudija, koji je predviđao potpunu nezavisnost sudija od bilo kakve vlasti. U glavi VIII Narodnoj skupštini su data prava da određuje godišnji danak, da bira sa Savjetom novog kneza i da se bez njenog odobrenja ne može se menjati kneževa godišnja plata.